LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Trešnja


Trešnja se odlikuje snažnim korenom i sržnom žilom koja ide dosta u dubinu. Otporna je na niske temperature, pa se može gajiti i u hladnijim oblastima i većoj nadmorskoj visini. Nije probirač zemljišta mada joj najviše odgovaraju lake peskovite ilovače, kao i umereno krečna zemljišta umerene vlažnosti i sa mnogo sunčeve svetlosti. Najpoznatije štetocine su: trešnjina muva, višnjin surlaš, gubar, žilogriz, dudovac, mrazovac, lisne vaši, potkornjaci itd. Najpoznatije bolesti trešnje su: resetavost ili rupičavost lišca, monilija-palež cvetova i grančica, pegavost lišca, trulež plodova, antraknoza, itd.
Trešnja se uglavnom kalemi na sejancu divlje trešnje i na magrivi. Divlja trešnja je dobra podloga za sve sorte dok se magrivi često prepisuje nedovoljana afinitet sa nekim sortama rskavicama, mada je otpornija na viroze. Trešnja kalemljene na magrivi kraćeg je veka nego kalem na sejancu d. trešnje. Postoje i vegetativne podloge manje bujnosti od sejanca d.trešnje koje su se dobro pokazale kao sto je podloga "kolt"
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
RASTOJANJE PRI SAĐENJU Oblik krune Podloga Razmak
____________________________________________
Piramida.........................sej.d.trešnje............8m x 6m
Piramida.........................magriva..................6m x 5,5m ili 7m x 6,5m
Neke sorte trešanja i njihove osobine:
Primavera

goim051.jpg

PRIMAVERA (ITALIJA) B.Z.H. Pold srednje krupnoce, prosečne mase oko 4,5g. Okruglasto srcastog oblika pokožica ploda purpurno crvene boje. Meso je tamno crvene boje, sočno, slatkonakiselo, aromatično, obojenog soka. Vreme zrenja je od 5 do 20 maja. Stablo je srednje bujno, otporno na mraz, sušu, gljivična oboljenja. Zbog ranog zrenja izbegava crvljivost. Sazreva pre aktiviranja štetočina čime izbegava crvljivost trešnjine ose. U kišnom periodu zreli plodovi pucaju, cenjena i tražena sorta. Samo besplodna, oprašuju je: Tržisna (đurdjevka),Lionska rana i Seneka.

 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
STELA ( KANADA ) Plod krupan, prosečne maseoko 7g, srcastog oblika, purpurno crvene pokožice. Meso čvrsto, rskavičavo, sočno, finog ukusa i arome. Sazreva polovinom VI. Stablo srednje bujno i razgranato. U kišnim danima plodovi pucaju i trule. Trešnjina osa izaziva crvljivost. Odlična stona sorta koja rano prorodi i redovno i obilno rađa. Jedna od retkih sorti trešanja koja je samoplooplodna, pa joj ne treba oprašivac. Dobar je oprašivac, preporučuje se.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
VAN Potice iz Kanade. Plod vrlo krupan, mase oko 7,5g. okruglasto srcast, pokozicatamno crvena. Meso rskavicavo,slatkonakiselo, veoma aromaticno pogodno za raznovrsnu preradu. Sazreva u prvoj polovini juna. Stablo je srednje bujnosti. Plodovi u kisnom periodu ponekad trule ( monilija ). Rano prorodi i odlicno radja svake godine. Samobesplodna je dobro je oprasuju: Lambert, Sju, Bing. Cenjena sorta
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
CRNI TATARIN (B.Z.H.)
Plod srednje krupnoce, Mase oko 4,3g.izduzenog srcastog oblika, boje izrazito tamnocrvene i privlacnog izgleda. Meso tamno crveno polucvrsto,socno i ukusno, intenzivno obojenog soka. Sazreva krajem maja. Stablo srednje bujno i otporno.Male osetljivosti na gljivicna oboljenja, otporna na mraz i susu, ne crvlja. Obilno i redovno radja. Samobesplodna je, oprasuju je: Lionska rana, Primavera
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
HEDELFINGEROVA (u narodu zvana herc)
Potice iz Nemacke.Plod je krupan, mase7,5g. izduzenog srcastog oblika, pokozica sjajna, tamno crvene boje. Meso tamno crveno, slatko nakiselo, cvrsto, rskavicavo, odlicna za jelo. Sazreva u drugoj polovini juna. Stablo bujno robusno i zdravo. Otporna na mraz i susu. Napada je tresnjina muva zbog cega crvlja. Kod nas se sve vise gaji zbog rodnosti,kvaliteta plodova i otpornosti. Samobesplodna je a oprasuju je: Van, Sju,Lambert. U20 godini moze dati prinos preko 250kg po stablu.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
LAMBERT
Plod vrlo krupan mase preko 8g.srcastog oblika,pokozica tamno crvene boje. Meso cvrsto,socno, slatkonakiselo, rskavicasto i aromaticno. Sok obojen. Dobra za jelo. Sazreva krajem VI. Stablo srednje bujno do bujno. Stablo otporno na mraz, susu, malo je osetljivo na resetavost lisca, plodovi crvljaju. Odlicna za razlicite vidove industrijske prerade. Ima dobru rodnost, samobesplodna je. Dobro je oprasuju: Van, Sju, Hedelfingenskai germezdofka. Preporucuje se.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
VIPAVKA
Potice iz Slovenije. Plod je krupan, prosecne mase oko 5,2g. pokozica sarena,zuta sa svetlocrvenim pramenovima slicno sorti sju. Meso socno, aromaticno i ukusno. Sazreva pocetkom VII meseca. Stablo je bujno i robusno. Stablo je otporno na mrazeve i na susu, plodovi pod napadom tresnjine muve crvljaju. Ima kvalitetne i atraktivne plodove. Rano prorodi i obilno radja.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
SJU
Potice iz Kanade. Plod krupan do vrlo krupan, mase oko7,8g. izduzenog srcastog oblika. Pokozica sarena zuto crvene boje. Meso polu rskavo socno, ukusno. Sazreva polovinom juna. Stablo srednje bujno do bujno otporno na susu, plodovi crvljaju sto se moze spreciti prskanjem. Cenjena je zbog krupnih i atraktivnih plodova. Pogodna je za raznovrsnu industrijsku preradu. Vrlo je rodna. Samobesplodna je, dobar oprasivac za nju je Van.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
DROGANOVA ZUTA
Potice iz Nemacke. Plod je krupan, mase oko5-6g. okruglastosrcastog oblika. Pokozica cilibarno zute boje. Meso cvrsto socno, pomalo gorko odvaja se od kostice i nema izrazitu aromu. kostica veoma mala. Vreme zrenja POcetak VII meseca. Stablo srednje bujno do bujno. Ako je u zrenju kisni period dolazi do pucanja plodova. Napada je tresnjina muva. Dobra je za industrijsku stablo otporno. Vrlo je rodna. Samobesplodna, oprasuju je: Lambert, Hedelfingenska, Germerzdofska.
 
Natrag
Top