Traže obeštećenje u Strazburu

Učlanjen(a)
07.02.2010
Poruka
14.864
Nikšić: Traže obeštećenje u Strazburu










Izvor:
Novosti.rs






Vlasnici potopljenih imanja kod Nikšića preko Evropskog suda u Strazburu traŽe obeŠtećenje. Iseljene 1.303 porodice, a pod vodom oko 6.000 hektara plodne zemlje za potrebe EP CG.

NIKŠIĆ - Kada se Sava Nikolin Abramović pre pola veka usprotivio namerama države da potopi plodno Krupačko polje, jer nije želeo mu parče zemlje ode pod vodu, brzo je strpan u zatvor, da bi potom dugo vremena nosio epitet "državnog neprijatelja".

Danas njegovi bratstvenici i plemenici, komšije i prijatelji, posle toliko vremena traže da budu pravedno obeštećeni za potopljeno zemljište na kome su nikle tri veštačke akumulacije za potrebe HE "Perućica": Krupac, Slano i Vrtac.



reg-cg-potopljeno-yemljiste_310x186.jpg



Kako država ovaj problem nije rešila kako treba, već je nekom bila majka, a nekome maćeha, građani su se za pomoć obratili Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.
Zakon o restituciji nije rešio probleme ovih žitelja, a posebno im nije pomogla odluka Ministarstva finansija o primeni nove metodologije u obračunu naknade izgubljenih imovinskih prava. Sa zemljišta na kome se danas nalaze tri akumulaciona jezera iseljene su 1.303 porodice, a više od šest hiljada hektara plodnih njiva i voćnjaka se našlo pod vodom.
Tri jezera zahvataju površinu veću od 20 kilometara sa kojih "Elektroprivreda Crne Gore" koristi vodu za proizvodnju struje i prihoduje milijarde dolara.
Po prvom programu Vlade Crne Gore nadoknada za metar kvadratni zemlje iznosila je između 3,80 i 4,20 evra i po toj metodologiji isplaćeno je 12 porodica. Zavisno od površine potopljenog zemljišta pojedinci su u džep stavili i do 300.000 evra!

- Kasnije je došlo do novog proračuna, koji je taj iznos drastično snizio na svega 19 centi! Došli smo do podatka da je "Elektroprivreda" od 1958. pa do 1. januara 2010. godine samo sa jednog hektara potopljenog zemišta zarađivala više od 60.000.000 evra. Jedino mi vlasnici potopljenih imanja od toga nismo imali nikakve koristi - kaže u razgovoru za "Novosti" Boro Odalović, predsednik Odbora za restituciju jezera Krupac, Slano i Vrtac. - Nadamo se da ćemo preko Evropskog suda doći do pravednog obeštećenja.

Odalović se pita kako je moguće da za neke građane važi jedna, a za ostale druga uredba.

- Zatražili smo pomoć od Leopolda Maurera, ambasadora Evropske komisije u Crnoj Gori, bivšeg ombudsmana Šefka Crnovršanina i svih ambasada EU u Podgorici. Razgovarao sam lično sa Maurerom, koji mi je rekao da ima informacije kako je pitanje restitucije u fazi rešavanja. Nažalost, od toga još nema ništa.
Upravo na primeru restitucije Crna Gora polaže ispit za priključenje porodici evropskih naroda. Naš odbor je imao veliku opstrukciju opštinske komisije za restituciju, kao i nekih državnih institucija kod kojih smo nailazili na zid ćutanja - dodaje naš sagovornik.
Krupačko polje bilo je izuzetno plodno i na njemu su uspevale razne kulture, među kojima i južno voće.

Ljudi su obrađivali zemlju i prehranjivali svoje porodice.

- Verujemo sudu u Strazburu, jer nam naruku ide činjenica da Crna Gora ne može postati članica EU dok se ne reši svaki slučaj restitucije. Imali smo sličan slučaj u susedstvu. Hrvatska je da bi rešila taj problem morala kreditno da se zaduži kod međunarodnih banaka kako bi svojim građanima podelila milijarde evra.
 
Natrag
Top