Terapija neophodna njegovateljima
Izvor: Nezavisne novine Maja Isović - 25.12.2010 18:50
Deset zanimanja izaziva veći stres i depresiju nego drugi poslovi, a na samom vrhu te liste nalaze se poslovi u kojima se radi sa starim i nemoćnim, djecom i socijalnim slučajevima.
Prema najnovijem američkom istraživanju, jedno od najdepresivnijih zanimanja koje će kod žena, a posebno kod muškaraca izazvati stanje depresije je pisanje. Pored pisanja i bavljenja umjetnošću i zabavom, u najdepresivnija zanimanja spadaju zdravstvene usluge i obrazovanje. Ništa bolje nisu prošli ni oni koji se bave ugostiteljstvom, administracijom, popravkama i održavanjem, ali i finansijskim savjetovanjem i knjigovodstvom.
Bez obzira na depresivne poslove, u ovom istraživanju se navodi da je ipak bolje biti zaposlen, pa i u depresivno rizičnim zanimanjima, nego biti nezaposlen. Među nezaposlenima u Sjedinjenim Državama godišnja stopa depresije iznosi 13 odsto, a ta stopa kod zaposlenih je sedam odsto.
Američka psihologinja Debora Lig istakla je da rad sa ljudima ponekad može biti veoma nezahvalan.
"Konobari često gube motivaciju za rad, jer gosti često znaju biti neljubazni ili nepristojni, što lako ubija motivaciju i želju za radom", istakla je ona.
Napomenula je da je socijalni rad profesija otvorena srca, gdje radnici pomažu drugima, ali zatrpanost teškim i ozbiljnim slučajevima, koji se nerijetko dugo rješavaju, često se negativno odražava na socijalne radnike.
"Socijalni radnik pomaže srcem, pa mu nije teško vezati se uz pojedince ili porodice kojima nastoji pomoći, a pomoć je ponekad vrlo spora ili je uopšte nema", objasnila je ona.
Doktori, medicinske sestre, terapeuti i drugi profesionalni zdravstveni radnici često rade u dugim, neodređenim dnevnim ili noćnim smjenama. Životi drugih ljudi su u njihovim rukama, pa je u ovoj profesiji stres redovan dio radnog staža.
Neredovna plata i izolacija preduslovi su za depresivno raspoloženje pisaca i umjetnika, među kojima čak sedam odsto bar jednom u životu proživi ozbiljnu epizodu te bolesti.
Potvrdu ovog istraživanja daju i velikani pisane riječi iz prošlosti kao što su Vidžinija Vulf, Silvija Plat, Ernest Hemingvej, En Sekston i Artur Kesler, a dešavalo se da se borba sa depresijom okonča samoubistvom.
Engleski pisac Sajmon Bret s medijima je podijelio vlastito iskustvo s tom bolešću.
"Mnogo vremena provodimo sami kod kuće. Isto tako, brojni pisci su introvertirani, tihi ljudi kojima je prilično stresno javnosti predstaviti svoja djela", rekao je Bret.
Kao posljedice depresije koja se ponekad javlja zbog problema s inspiracijom i nezadovoljstva vlastitim radom vrlo često su prisutni problemi s alkoholom i drogom.
Od šizofrenije i manično-depresivne psihoze bolovali su Aleksandar Dima, Nikolaj Vasiljevič Gogolj, Ivan Turgenjev, a od umjetnka skloni depresiji bili su Vincent van Gog i Edvard Munk, ali i paranoidni histerik, nacistički vođa Hitler.
Eugene Bejker, potpredsjednik "OptumHealth Behavioral Solutionsa", firme koja pruža usluge na polju pomoći radnicima, rekao je da je posao izvor životnog smisla i društvene podrške, koja mnogima pruža zaštitu od depresije.
"Ljudi se na radnom mjestu nalaze i druže, a ukoliko je neko hronično nesrećan na poslu i nema načina da promijeni tu situaciju, u većoj je opasnosti da oboli od depresije", rekao je Bejker.
Faktori koji doprinose depresiji su geni, pol, stres i manjak bliskih međuljudskih odnosa. U svim zanimanjima, žene imaju višu stopu depresije od muškaraca, a najviša je stopa zabilježena u prehrambenoj industriji - 14,8 odsto. Muškarci su izloženiji depresiji rade li u medijima, zabavnoj industriji, umjetnosti i sportu i to u 6,7 odsto slučajeva, a kao ključni okidač za stanje depresije navodi se stres do kojeg dolazi zbog preobimnog posla.
Tomas Fišer iz hamburškog Zavoda za kliničku psihologiju istakao je da je stres u početku pozitivna snaga koja pomaže povećanju produktivnosti, no nakon nekog vremena, koje varira između pojedinaca, postaje štetan po zdravlje.
"To se očituje u poslovima koji su na vrhu 'depresivne liste', kao što je rad u domovima za stare i nemoćne ili socijalni rad. Takvi su poslovi važni i vrlo zahtjevni, jer radnik zavisi od spoljnih okolnosti, o stanju i ponašanju štićenika te o često skromnim sredstvima za rad", dodaje Fišer.
On je napomenuo da je moguće obavljati zahtjevan posao i ipak izbjeći depresiju ako čovjek ima visok stepen kontrole nad radnim ritmom.
"No, ako se nalazite na kraju pokretne trake i do vas velikom brzinom stiže predmet za predmetom, nemate nikakvu kontrolu i ostajete izmoždeni", primijetio je psihijatar.
Poslovi sa dugim radnim vremenom ili s radom u smjenama, koji remete normalni ritam sna i budnosti, pogoduju nastanku depresije, kao i nesigurna i neugodna radna okruženja. Od depresije mogu da budu ugroženi i policajci, sudije ili pravnici, jer su oni izloženi najgorem ljudskom ponašanju, uključujući prijetnje i nasilje.
Doktor Adam Kaplin, profesor psihijatrije i neurologije na Univerzitetu "Džon Hopkins" u Baltimoru, istakao je da su faktori nastanka depresije na poslu poremećeni odnosi sa nedređenim i saradnicima.
"Slaganje s kolegama i nadređenima često je važnije od plate i drugih beneficija. Mnogi prihvataju niža primanja samo da bi mogli raditi u prijateljskom okruženju", objasnio je Kaplin.
Učitelji i profesori rade pod neprestanim pritiskom očekivanja djece, roditelja i obrazovne ustanove u kojoj su zaposleni. Mnogi od njih nose posao kući, što utiče na mogući razvoj depresije u ovoj profesiji.
"Zbog mnogo različitih očekivanja učitelji nerijetko 'izgube kurs' i zaborave što ih je ispočetka privuklo za rad u ovome zanimanju", kaže Debora Lig.
Danas je depresija je četvrta najraširenija bolest u svijetu, a predviđa se da će do 2020. godine uznapredovati do drugog mjesta. Depresija je bolest koja je postala dio pop kulture, čemu je doprinijelo njeno prisustvo u svijetu slavnih osoba, a uzimanje antidepresiva poput prozaka, zolofta i ostalih sasvim je normalno u modernom svijetu.
Depresija
Depresija spada u grupu poremećaja koji se karakterišu kao poremećaji raspoloženja. To je teško psiho-fizičko stanje praćeno raznim nuspojavama i popratnim efektima. Depresivno raspoloženje utiče da se bolesnik povuče u sebe. On postaje potišten, pati od nesanice, gubitka apetita, opsjednutosti crnim mislima, usporenog misaonog toka, a nisu mu strani ni beznadnost i bespomoćnost.
Top lista depresivnih zanimanja
1. Rad u domovima za stare i nemoćne
2. Čuvanje i njega djece
3. Socijalni rad
4. Zdravstvene usluge
5. Ugostiteljstvo
6. Obrazovanje
7. Umjetnost, pisanje, zabava
8. Administracija
9. Popravke i održavanje
10. Finansijsko savjetovanje, knjigovodstvo
Izvor: Nezavisne novine Maja Isović - 25.12.2010 18:50
Deset zanimanja izaziva veći stres i depresiju nego drugi poslovi, a na samom vrhu te liste nalaze se poslovi u kojima se radi sa starim i nemoćnim, djecom i socijalnim slučajevima.
Prema najnovijem američkom istraživanju, jedno od najdepresivnijih zanimanja koje će kod žena, a posebno kod muškaraca izazvati stanje depresije je pisanje. Pored pisanja i bavljenja umjetnošću i zabavom, u najdepresivnija zanimanja spadaju zdravstvene usluge i obrazovanje. Ništa bolje nisu prošli ni oni koji se bave ugostiteljstvom, administracijom, popravkama i održavanjem, ali i finansijskim savjetovanjem i knjigovodstvom.
Bez obzira na depresivne poslove, u ovom istraživanju se navodi da je ipak bolje biti zaposlen, pa i u depresivno rizičnim zanimanjima, nego biti nezaposlen. Među nezaposlenima u Sjedinjenim Državama godišnja stopa depresije iznosi 13 odsto, a ta stopa kod zaposlenih je sedam odsto.
Američka psihologinja Debora Lig istakla je da rad sa ljudima ponekad može biti veoma nezahvalan.
"Konobari često gube motivaciju za rad, jer gosti često znaju biti neljubazni ili nepristojni, što lako ubija motivaciju i želju za radom", istakla je ona.
Napomenula je da je socijalni rad profesija otvorena srca, gdje radnici pomažu drugima, ali zatrpanost teškim i ozbiljnim slučajevima, koji se nerijetko dugo rješavaju, često se negativno odražava na socijalne radnike.
"Socijalni radnik pomaže srcem, pa mu nije teško vezati se uz pojedince ili porodice kojima nastoji pomoći, a pomoć je ponekad vrlo spora ili je uopšte nema", objasnila je ona.
Doktori, medicinske sestre, terapeuti i drugi profesionalni zdravstveni radnici često rade u dugim, neodređenim dnevnim ili noćnim smjenama. Životi drugih ljudi su u njihovim rukama, pa je u ovoj profesiji stres redovan dio radnog staža.
Neredovna plata i izolacija preduslovi su za depresivno raspoloženje pisaca i umjetnika, među kojima čak sedam odsto bar jednom u životu proživi ozbiljnu epizodu te bolesti.
Potvrdu ovog istraživanja daju i velikani pisane riječi iz prošlosti kao što su Vidžinija Vulf, Silvija Plat, Ernest Hemingvej, En Sekston i Artur Kesler, a dešavalo se da se borba sa depresijom okonča samoubistvom.
Engleski pisac Sajmon Bret s medijima je podijelio vlastito iskustvo s tom bolešću.
"Mnogo vremena provodimo sami kod kuće. Isto tako, brojni pisci su introvertirani, tihi ljudi kojima je prilično stresno javnosti predstaviti svoja djela", rekao je Bret.
Kao posljedice depresije koja se ponekad javlja zbog problema s inspiracijom i nezadovoljstva vlastitim radom vrlo često su prisutni problemi s alkoholom i drogom.
Od šizofrenije i manično-depresivne psihoze bolovali su Aleksandar Dima, Nikolaj Vasiljevič Gogolj, Ivan Turgenjev, a od umjetnka skloni depresiji bili su Vincent van Gog i Edvard Munk, ali i paranoidni histerik, nacistički vođa Hitler.
Eugene Bejker, potpredsjednik "OptumHealth Behavioral Solutionsa", firme koja pruža usluge na polju pomoći radnicima, rekao je da je posao izvor životnog smisla i društvene podrške, koja mnogima pruža zaštitu od depresije.
"Ljudi se na radnom mjestu nalaze i druže, a ukoliko je neko hronično nesrećan na poslu i nema načina da promijeni tu situaciju, u većoj je opasnosti da oboli od depresije", rekao je Bejker.
Faktori koji doprinose depresiji su geni, pol, stres i manjak bliskih međuljudskih odnosa. U svim zanimanjima, žene imaju višu stopu depresije od muškaraca, a najviša je stopa zabilježena u prehrambenoj industriji - 14,8 odsto. Muškarci su izloženiji depresiji rade li u medijima, zabavnoj industriji, umjetnosti i sportu i to u 6,7 odsto slučajeva, a kao ključni okidač za stanje depresije navodi se stres do kojeg dolazi zbog preobimnog posla.
Tomas Fišer iz hamburškog Zavoda za kliničku psihologiju istakao je da je stres u početku pozitivna snaga koja pomaže povećanju produktivnosti, no nakon nekog vremena, koje varira između pojedinaca, postaje štetan po zdravlje.
"To se očituje u poslovima koji su na vrhu 'depresivne liste', kao što je rad u domovima za stare i nemoćne ili socijalni rad. Takvi su poslovi važni i vrlo zahtjevni, jer radnik zavisi od spoljnih okolnosti, o stanju i ponašanju štićenika te o često skromnim sredstvima za rad", dodaje Fišer.
On je napomenuo da je moguće obavljati zahtjevan posao i ipak izbjeći depresiju ako čovjek ima visok stepen kontrole nad radnim ritmom.
"No, ako se nalazite na kraju pokretne trake i do vas velikom brzinom stiže predmet za predmetom, nemate nikakvu kontrolu i ostajete izmoždeni", primijetio je psihijatar.
Poslovi sa dugim radnim vremenom ili s radom u smjenama, koji remete normalni ritam sna i budnosti, pogoduju nastanku depresije, kao i nesigurna i neugodna radna okruženja. Od depresije mogu da budu ugroženi i policajci, sudije ili pravnici, jer su oni izloženi najgorem ljudskom ponašanju, uključujući prijetnje i nasilje.
Doktor Adam Kaplin, profesor psihijatrije i neurologije na Univerzitetu "Džon Hopkins" u Baltimoru, istakao je da su faktori nastanka depresije na poslu poremećeni odnosi sa nedređenim i saradnicima.
"Slaganje s kolegama i nadređenima često je važnije od plate i drugih beneficija. Mnogi prihvataju niža primanja samo da bi mogli raditi u prijateljskom okruženju", objasnio je Kaplin.
Učitelji i profesori rade pod neprestanim pritiskom očekivanja djece, roditelja i obrazovne ustanove u kojoj su zaposleni. Mnogi od njih nose posao kući, što utiče na mogući razvoj depresije u ovoj profesiji.
"Zbog mnogo različitih očekivanja učitelji nerijetko 'izgube kurs' i zaborave što ih je ispočetka privuklo za rad u ovome zanimanju", kaže Debora Lig.
Danas je depresija je četvrta najraširenija bolest u svijetu, a predviđa se da će do 2020. godine uznapredovati do drugog mjesta. Depresija je bolest koja je postala dio pop kulture, čemu je doprinijelo njeno prisustvo u svijetu slavnih osoba, a uzimanje antidepresiva poput prozaka, zolofta i ostalih sasvim je normalno u modernom svijetu.
Depresija
Depresija spada u grupu poremećaja koji se karakterišu kao poremećaji raspoloženja. To je teško psiho-fizičko stanje praćeno raznim nuspojavama i popratnim efektima. Depresivno raspoloženje utiče da se bolesnik povuče u sebe. On postaje potišten, pati od nesanice, gubitka apetita, opsjednutosti crnim mislima, usporenog misaonog toka, a nisu mu strani ni beznadnost i bespomoćnost.
Top lista depresivnih zanimanja
1. Rad u domovima za stare i nemoćne
2. Čuvanje i njega djece
3. Socijalni rad
4. Zdravstvene usluge
5. Ugostiteljstvo
6. Obrazovanje
7. Umjetnost, pisanje, zabava
8. Administracija
9. Popravke i održavanje
10. Finansijsko savjetovanje, knjigovodstvo