- Učlanjen(a)
- 04.10.2009
- Poruka
- 5.207
Tehnička analiza na tržištima kapitala
UVOD
Tehnička analiza proučava tržišna kretanja, primarno korištenje grafikona, u svrhu predviđanja budućih cjenovnih trendova. Pojam «tržišna kretanja» uključuje tri glavna izvora informacija dostupna analitičaru - cijena, obim trgovine i kamate. Pojam cjenovnog kretanja, koji se često koristi, čine se preuskim jer većina analitičara uključuje obim trgovine i kamata (kod izvedenica). Tehnički pristup temeljimo na tri pretpostavke :
Da bi prihvatili tehničku analizu, moramo prihvatiti činjenicu da na tržištu postoje trendovi. Cijela priča u i oko tehničke analize sastoji se od toga da se ti trendovi identificiraju u ranim fazama njihovog nastanka. Zapravo, većina tehnika po svojoj prirodi slijedi trendove, što znači da im i jeste namjera prepoznati i slijediti postojeće trendove. Naravno, ako uzmemo u obzir da se cijene kreću prema trendovima, moramo i pretpostaviti da će se trend vjerovatnije nastaviti nego obrnuti.
> TEHNIČKA ANALIZA KAO NAUKA
Velik dio tehničke analize tržišnih kretanja odnosi se na proučavanje ljudske psihologije. Obrasci koji se pojavljuju na cjenovnim grafikonima odražavaju određene slike koje se stalno ponavljaju. Te slike odražavaju rastuće ili padajuće raspoloženje tržišta. Ti obrasci koji su nam služili u prošlosti dobro će nam služiti i u budućnosti. Oni se temelje na analizi ljudske psihologije koja nema izraženu tendenciju promjene. Tako da, slobodno možemo reći, budućnost leži u prošlosti, ili je budućnost samo ponavljanje prošlosti.
Dok se tehnička analiza koncetriše na analizu tržišnih kretanja, fundamentalna samo prati promjenu ponude i potražnje koje uzrokuju pad ili rast cijena. Fundamentalni pristup proučava sve relevantne činjenice koje utječu na cijenu kako bi se odredila intrizična vrijednost imovine. Intrizična vrijednost predstavlja stvarnu vrijednost poduzeća temeljenu na slici njezine vrijednosti uključujući sve aspekte poslovanja te se mijenja tijekom vremena kao posljedica međudjelovanja unutarnjih i vanjskih faktora na poduzeća. Intrizična vrijednost jeste stvarna vrijednost na koju ukazuju fundamentalne varijable temeljene na zakonima ponude i potražnje. Ako je intrizična vrijednost ispod trenutačne tržišne cijene, imovina je precjenjena i treba je prodati. Ako je pak tržišna cijena ispod intrizične vrijednosti, imovina je podcjenjena i treba je kupiti.
Oba pristupa tržišnom predviđanju pokušavaju rješiti isti problem - odrediti smjer u kojem će se cijene vjerovatno kretati. Fundamentalni analitičar analizira uzroke promjena cijena, dok tehničar gleda samo na ishod.Tehničar , naravno, vjeruje da je ishod sve što želi ili treba znati te da su uzroci ili razlozi nepotrebni. Fundamentalni analitičar uvijek mora znati zašto.
Iako se većina stručnjaka pa i trejdera (tradera) klasificira i opredjeljuje kao fundamentalni ili tehnički analitičari u stvarnosti se njihova istraživanja dosta isprepliću. Velik broj fundamentalnih analitičara zna dosta o određenim pravilima grafičke analize. U isto vrijeme velik broj tehničara zna osnove fundamentalne analize. Problem leži u tome što su grafikoni i fundamenti često u konfliktu. Najviše su konflikti pri nastajanju trenda, a onda kako se trend približava kraju sve više usklađuju, ali tad je već prekasno ako nije povučen pravi potez, tj prodaja ili kupovina. Tržišna vrijednost nastupa kao vodič fundamentalnih vrijednosti, ili kao javno vjerovanje u određenom trenutku. Iako se poznate fundamentalne vrijednosti nalaze već uračunate u cijenu, cijene reagiraju na novootkrivene vrijednosti. Kad su promjene poznate, trend je iniciran.
Vremenom, tehničar razvija veću samouvjerenost u svoju sposobnost razumijevanja grafikona. Ne smeta mu to što se nalazi u manjini i razmišlja drugačije od javnog mjenja. Iz ovoga naprijed navedenog jasno nam je da je tehnička analiza superiornija jer u sebi sadržava fundamentalnu analizu. Ako se fundamenti odražavaju u cijeni, šta će nam fundamentalan analiza? S druge strane fundamentalna analiza ne uključuje analizu tržišnih kretanja. U svakom slučaju moguće je trgovati služeći se samo tehničkom analizom, a vrlo upitno može li se trgovati služeći se samo fundamentalnim pokazateljima.
Proces donošenja odluke trebamo podjeliti u dvije faze - analiza i izbor trenutka ulaska ili izlaska sa tržišta. Zbog velike uloge finansijske poluge na tržištima (pogotovo derivata kojih kod nas još uvijek nema) izbor pravog trenutka je veoma važan. Itekako je moguće biti u pravu oko općenitog trenda i usto vrijeme gubiti novac. Ako se trguje derivatom sa velikim udjelom finansijske poluge, mali pad cijene značiće gubitak cijele margine. S druge strane ako se uđe po nepovoljnoj cjeni u neku dionicu, investitor može čekati povoljnu priliku da cjena poraste, osim naravno nije pod margin kreditom, jer onda mora vraćati i kamatu za period koji drži dionicu, te kroz kapitalnu dobit vraćati i datu kamatu. Tehnički i fundamentalni pristup mogu se koristiti u procesu predviđanja, ali, pitanje izbora trenutka, određivanja ulaska ili izlaska s tržišta je gotovo čisto tehničko pitanje. Primjena tehničkih načela postaje prije ili kasnije neophodna, čak i ako je pri kupnji primjenjena fundamentalna analiza. Izbor trenutka je važan kako prilikom odabira trenutka za kupnju pojedine dionice, tako i izbora pojedine grane industrije.
Jedna od velikih snaga tehničke analize je njezina prilagodljivost na gotovo bilo koji instrument ili pak vremensku dimenziju. Analitičar može pratiti velik broj tržišta, što opštenito nije slučaj sa fundamentalnim analitičarom. Zbog velikog broja podataka fundamentalni
analitičar se mora specijalizirati. Tržišta u svom razvoju prolaze kroz aktivne i neaktivne faze, kad trend može vidjeti i kad se ne može. Upravo zbog te činjenice tehničar se može prebacivati sa manje aktivnih na više aktivna tržišta. U nekim situacijama tržišta postaju pregrijana i jednostavno nije moguće predvidjeti buduće trendove na njima.
Načela tehničke analize primjenjuju se na dionice i derivate. S pojavom derivata na tržišne indekse razlike između tih dvaju područja su gotovo nestale. Tehnička analiza se isto tako koristi na međunarodnim tržištima dionica. Finansijski derivati, uključujući tržišta kamatnih stopa i stranih valuta postala su silno popularna u zadnjem desetljeću te je tehnička analiza urodila plodom. Tehnička načela igraju važnu ulogu u trgovanu opcijama, kao i za predviđanja u procesu hedžinga (diverzifikacije rizika).
Tehnička analiza se primjenjuje u različitim vremenskim dimenzijama. Nije bitno da li se trguju na dnevnoj osnovi pa prate dnevne trendove ili pak na srednjeročnoj ili dugoročnoj pa onda sukladno tome pratite te trendove. Tehničkom predviđanju na duži rok ne pridaje se važnost.Argument da tehnička analiza nije korisna na duži rok jednostavno nije tačan. Činjenica je da se baš dugoročno predviđanje tehničkom analizom pokazalo iznimno uspješno.
Tehnička analiza ima važnu ulogu u ekonomskom predviđanju. Primjerice smjer kretanja cijena roba može nam puno reći o smjeru kretanja inflacije. Cijena roba nam isto naznačuje snage i slabosti u privredi. Rastuće cijene pojavljuju se u snažnim privredama kad je prisutan inflatorni pritisak. Padajuće cijene uobičajeno pokazuje na smanjenu ekonomsku aktivnost zajedno sa smanjenom inflacijom. Smjer kamatnih stopa utječe na smjer kretanja roba. Kao rezultat toga, smjer cijena roba kao što su zlato ili nafta, te državnih obveznica, može nam puno toga reći o snagama i slabostima stranih privreda, te inflatornim očekivanjima. Smjer kretanja kursa američkog dolara i stranih valuta daje rani signal o snagama i slabostima stranih privreda. Još je impozantnija činenica da se obično trendovi na tim tržištima pokažu puno prije nego se njihov uticaj odrazi u tradicionalno ekonomskim pokazateljima koji se publiciraju mjesečno ili kvartalno.
Nekoliko je imena koja se koja se upotrebljavaju za korisnike tehničkog pristupa : tehnički analitičar, analitičar grafikona, tržišni analitičar i vizuelni analitičar. S povećanjem specijalizacije u području tehničke analize, postalo je neophodno napraviti daljne razlike i oprezno definirati pojmove. Područje tehničke analize se djeli na dvije grupe - tradicionalne analitičare garfikona i statističke analitičare. Bez obzira koriste li tradicionalni analitičari grafikona kvantitativne metode kako bi dopunili svoju analizu, grafikoni ostaju primarno oruđe. Grafička analiza će uvjek ostati donekle subjektivna. Upsjeh ovisi o sposobnosti datog analitičara. Često se spominje i pojam »umjeće grafičke analize«. S druge statistički analitičar preuzima subjektivna načela te ih kvantificira, testira i optimizira. Na osnovu njih izrađuje modele. Takve modeli mogu biti jednostavni, ali sa druge strane, i vrlo komplikovani. Namjera im je smanjiti ili potpuno eliminisati subjektivne Ijudske elemente prilikom trgovanja. Jedan od načina na koji možemo razlikovati analitičare grafikona od statističara jest taj da kažemo da su svi analitičari grafikona tehničari, dok svi tehničari nisu analitičari grafikona.
Često se postavlja pitanje je li drukčija tehnička analiza dionica ili opcija. Osnovni principi su isti, ali postoje određene razlike. Načela tehničke analize su prvo primjenivana na tržištima dionica, pa tek onda prilagođena opcijama. Većina osnovnih alata, primjerce stupčasti grafikoni (bar charts), križić kružić grafikoni (point and figure chart), cjenovni obrasci (price patterns), grafikoni obima trgovine, linije trenda, pokretni prosjeci i oscilatori se koriste na oba tržišta. Međutim, postoje općenite razlike koje više imaju veze s različitom prirodom dionica ili opcija nego ustvari sa samim alatima.
Analiza tržišta dionica dosta se oslanja na kretanje tržišnih prosjeka - kao što su Dow Jones industrijski indeks ili S&P 500 indeks dionica. Dodatno, često se upotrebljavaju tehnički pokazatelji koji mjere snage ili slabosti tržišta - poput NYSE linija porasta / pada ili broj novih dionica sa najvišim i najnižim cjenama. Dok se tržišta roba mogu pratiti mogu pratiti korištenjem indeksa kao što je Commodity Research Bureau Futures Price indeks, manje je pažnje posvećeno tržištu u cjelini. Analiza tržišta roba se više koncetrira na individualna tržišna kretanja. Stoga, tehnički pokazatelji koji mjere općenite trendove roba na tržištu nisu previše korisni. Sa samo dvadesetak aktivnih tržišta roba, nema ni potrebe.
Iako većina tehničkih oruđa originalno napravljena za analizu tržišta dionica ima primjenu na tržištu derivata, ne koriste se u potpunosti jednako. Npr. obrasci kretanja cijena na grafikonima opcija nisu toliko očiti koliko su to za dionice. Trgovci derivatima više se oslanjaju na kratkoročne pokazatelje koji naglašavaju preciznije trgovinske signale. Još je jedna velika razlika između dionica i derivata. Tehnička analiza dionica mnogo se više oslanja na korištenje pokazatelja prosudbe i analizu priljeva novca na tržište. Pokazatelji prosudbe prate rezultate različitih tržišnih sudionika kao što su kupci nepotpunih paketa, uzajamnih fondova te specijalista na berzi. Golema je pažnja posvećena pokazateljima prosudbe tržišta koji mjere općenitu tendenciju tržišta za rastom ili padom prema teoriji da je mišljenje većine obično pogrešno. Analiza priljeva novca na tržište odnosi se na gotovinsku poziciju različitih sudionika, kao što su uzajmni fondovi ili veliki institucionalni investitori. Logika je da što je veća gotovinska pozicija, više će biti novca raspoloživo za kupnju dionica.
Nekoliko se pitanja uvijek pojavljuje prilikom rasprave o tehničkoj analizi. Jedno od njih je pitanje samoispunjavajućih proročanstava. Drugo je pitanje mogu li se prošli podaci o cijenama uistinu koristiti za predviđanje budućih cijena. Pitanje postoje li samoispunjavajuća proročanstva brine većinu Ijudi zato što je postavljeno mnogo puta. Ako su cjenovni obrasci u potpunosti subjektivni, kako istu stvar vidi mnogo Ijudi? Istina je da je grafička analiza vrlo subjektivna, čak i umjetnost. Obrasci su rijetko kad toliko očiti da se čak i iskusni grafičari slaži u njihovoj interpretaciji. Čak i ako bi se većina tehničara slagala u procjeni, opet ne bi
ušli na market na isti način. Naki bi probali ući vrlo rano, drugi bi čekali zrelu fazu, treći bi držali poziciju jako dugo, drugi na dnevnoj bazi.Treba imati na umu da tržište funkcioniše na zakonu ponude i potražnje, kad bi tržište funkcioniralo samo zbog djelovanja analitičara, ti ljudi bi ovladali tržištem. Što se tiče predviđanju budućnosti na osnovu prošlosti, šta se drugo kad su podaci u pitanju može analizirati sem prošlih? Statistika se djeli na deskriptivnu i inferencijalnu. Deskriptivna statistika se odnosi na grafičku prezentaciju podataka, kao što su standardi o cijenama na standardnom stupčastom grafikonu. Inferencijalna statistika se odnosi na generalizacije, predviđanja i ekstrapolacije koje proizilaze iz podataka. Prema tome, cjenovni grafikon pripada u deskriptivnu statistiku, dok analize koje tehničari rade pripadaju u inferencijalnu statistiku. Grafička analiza je još jedna forma analize vremenskih serija, temeljena na istraživanju prošlosti, što se radi upravo na nalizi vremenksih serija. Jedina vrsta podataka koje postoje su prošli podaci. Prema tome, korištenje prošlih podataka u tehničkoj analizi utemeljeno je na razumnim statističkim konceptima.
Teorija slučajnog pomaka, razvijena i njegovana u akademskoj zajednici, tvrdi da su promjene cijena međusobno nepovezane te da istorija cijena nije pouzdan pokazatelj budućeg kretanja cijena. Jednostavno rečeno, kretanje cijena je nasumično i nepredvidljivo. Teorija je temeljena na hipotezi efikasnog tržišta, koji govori da cijene fluktuiraju nasumično oko svoje intrizične vrijednosti. Isto tako se smatra da je najbolja strategija koju treba slijediti »kupi i drži« strategija kao suprotnost bilo kakvom pokušaju ostvarivanja boljeg rezultata od tržišta. Iako nema sumnje da određena razina slučajnosti ili »buke« uistinu postoji na tržištu, jednostavno je nerealno vjerovati da su sve promjene cijena slučajne. Ovo je jedno od područja gdje su empirijska opservacija i praktično iskustvo korisniji od sofisticiranijih statistističkih tehnika, koje su, čini se, sposobne pokazati sve što korisnik ima na umu ili pak nesposobne pobiti bilo što. Možda je korisno imati na umu da se slučajnost može definirati u negativnom smislu zbog nesposobnosti otkrivanja sistematičnih cjenovnih obrazaca. Činjenica da veliki broj naučnika nije u stanju dokazati te obrasce ne dokazuje da oni ne postoje. Čini se teško ikada dokazati ili odbaciti teorija slučajnog pomaka. Međutim ideja da se ponaša slučajno potpuno je odbačena. Da su tržišta uistinu slučajna nijedna tehnika predviđanja ne bi dala rezultat. Iako daleko od opovrgavanja same korisnosti tehničkog pristupa, hipoteza efikasnog tržišta je vrlo blizu tehničkoj pretpostavci da tržišne cijene uzimaju u obzir sve dostupne informacije. Međutim, mnogi naučnici misle da s obzirom da tržište velikom brzinom ukalkulira sve nove informacije u tržišnu cijenu, nema načina kako iskoristiti nove informacije.Osnove tehničke analize govore da su važne tehničke informacije uračunate u cijenu davno prije nego su postale poznate. Naposljetku kretanje tržišta može se učiniti nasumičnim ljudima koji nikad nisu izdvojili vremena za analizu pravila tržišnog ponašanja. Iluzija nasumičnosti postepeno nestaje kako se poboljšava vještina interpretacije grafikona.
UVOD
Tehnička analiza proučava tržišna kretanja, primarno korištenje grafikona, u svrhu predviđanja budućih cjenovnih trendova. Pojam «tržišna kretanja» uključuje tri glavna izvora informacija dostupna analitičaru - cijena, obim trgovine i kamate. Pojam cjenovnog kretanja, koji se često koristi, čine se preuskim jer većina analitičara uključuje obim trgovine i kamata (kod izvedenica). Tehnički pristup temeljimo na tri pretpostavke :
- uzimamo u obzir sve informacije
- cijene slijede trendove
- istorija se ponavlja
Da bi prihvatili tehničku analizu, moramo prihvatiti činjenicu da na tržištu postoje trendovi. Cijela priča u i oko tehničke analize sastoji se od toga da se ti trendovi identificiraju u ranim fazama njihovog nastanka. Zapravo, većina tehnika po svojoj prirodi slijedi trendove, što znači da im i jeste namjera prepoznati i slijediti postojeće trendove. Naravno, ako uzmemo u obzir da se cijene kreću prema trendovima, moramo i pretpostaviti da će se trend vjerovatnije nastaviti nego obrnuti.
> TEHNIČKA ANALIZA KAO NAUKA
Velik dio tehničke analize tržišnih kretanja odnosi se na proučavanje ljudske psihologije. Obrasci koji se pojavljuju na cjenovnim grafikonima odražavaju određene slike koje se stalno ponavljaju. Te slike odražavaju rastuće ili padajuće raspoloženje tržišta. Ti obrasci koji su nam služili u prošlosti dobro će nam služiti i u budućnosti. Oni se temelje na analizi ljudske psihologije koja nema izraženu tendenciju promjene. Tako da, slobodno možemo reći, budućnost leži u prošlosti, ili je budućnost samo ponavljanje prošlosti.
Dok se tehnička analiza koncetriše na analizu tržišnih kretanja, fundamentalna samo prati promjenu ponude i potražnje koje uzrokuju pad ili rast cijena. Fundamentalni pristup proučava sve relevantne činjenice koje utječu na cijenu kako bi se odredila intrizična vrijednost imovine. Intrizična vrijednost predstavlja stvarnu vrijednost poduzeća temeljenu na slici njezine vrijednosti uključujući sve aspekte poslovanja te se mijenja tijekom vremena kao posljedica međudjelovanja unutarnjih i vanjskih faktora na poduzeća. Intrizična vrijednost jeste stvarna vrijednost na koju ukazuju fundamentalne varijable temeljene na zakonima ponude i potražnje. Ako je intrizična vrijednost ispod trenutačne tržišne cijene, imovina je precjenjena i treba je prodati. Ako je pak tržišna cijena ispod intrizične vrijednosti, imovina je podcjenjena i treba je kupiti.
Oba pristupa tržišnom predviđanju pokušavaju rješiti isti problem - odrediti smjer u kojem će se cijene vjerovatno kretati. Fundamentalni analitičar analizira uzroke promjena cijena, dok tehničar gleda samo na ishod.Tehničar , naravno, vjeruje da je ishod sve što želi ili treba znati te da su uzroci ili razlozi nepotrebni. Fundamentalni analitičar uvijek mora znati zašto.
Iako se većina stručnjaka pa i trejdera (tradera) klasificira i opredjeljuje kao fundamentalni ili tehnički analitičari u stvarnosti se njihova istraživanja dosta isprepliću. Velik broj fundamentalnih analitičara zna dosta o određenim pravilima grafičke analize. U isto vrijeme velik broj tehničara zna osnove fundamentalne analize. Problem leži u tome što su grafikoni i fundamenti često u konfliktu. Najviše su konflikti pri nastajanju trenda, a onda kako se trend približava kraju sve više usklađuju, ali tad je već prekasno ako nije povučen pravi potez, tj prodaja ili kupovina. Tržišna vrijednost nastupa kao vodič fundamentalnih vrijednosti, ili kao javno vjerovanje u određenom trenutku. Iako se poznate fundamentalne vrijednosti nalaze već uračunate u cijenu, cijene reagiraju na novootkrivene vrijednosti. Kad su promjene poznate, trend je iniciran.
Vremenom, tehničar razvija veću samouvjerenost u svoju sposobnost razumijevanja grafikona. Ne smeta mu to što se nalazi u manjini i razmišlja drugačije od javnog mjenja. Iz ovoga naprijed navedenog jasno nam je da je tehnička analiza superiornija jer u sebi sadržava fundamentalnu analizu. Ako se fundamenti odražavaju u cijeni, šta će nam fundamentalan analiza? S druge strane fundamentalna analiza ne uključuje analizu tržišnih kretanja. U svakom slučaju moguće je trgovati služeći se samo tehničkom analizom, a vrlo upitno može li se trgovati služeći se samo fundamentalnim pokazateljima.
Proces donošenja odluke trebamo podjeliti u dvije faze - analiza i izbor trenutka ulaska ili izlaska sa tržišta. Zbog velike uloge finansijske poluge na tržištima (pogotovo derivata kojih kod nas još uvijek nema) izbor pravog trenutka je veoma važan. Itekako je moguće biti u pravu oko općenitog trenda i usto vrijeme gubiti novac. Ako se trguje derivatom sa velikim udjelom finansijske poluge, mali pad cijene značiće gubitak cijele margine. S druge strane ako se uđe po nepovoljnoj cjeni u neku dionicu, investitor može čekati povoljnu priliku da cjena poraste, osim naravno nije pod margin kreditom, jer onda mora vraćati i kamatu za period koji drži dionicu, te kroz kapitalnu dobit vraćati i datu kamatu. Tehnički i fundamentalni pristup mogu se koristiti u procesu predviđanja, ali, pitanje izbora trenutka, određivanja ulaska ili izlaska s tržišta je gotovo čisto tehničko pitanje. Primjena tehničkih načela postaje prije ili kasnije neophodna, čak i ako je pri kupnji primjenjena fundamentalna analiza. Izbor trenutka je važan kako prilikom odabira trenutka za kupnju pojedine dionice, tako i izbora pojedine grane industrije.
Jedna od velikih snaga tehničke analize je njezina prilagodljivost na gotovo bilo koji instrument ili pak vremensku dimenziju. Analitičar može pratiti velik broj tržišta, što opštenito nije slučaj sa fundamentalnim analitičarom. Zbog velikog broja podataka fundamentalni
analitičar se mora specijalizirati. Tržišta u svom razvoju prolaze kroz aktivne i neaktivne faze, kad trend može vidjeti i kad se ne može. Upravo zbog te činjenice tehničar se može prebacivati sa manje aktivnih na više aktivna tržišta. U nekim situacijama tržišta postaju pregrijana i jednostavno nije moguće predvidjeti buduće trendove na njima.
Načela tehničke analize primjenjuju se na dionice i derivate. S pojavom derivata na tržišne indekse razlike između tih dvaju područja su gotovo nestale. Tehnička analiza se isto tako koristi na međunarodnim tržištima dionica. Finansijski derivati, uključujući tržišta kamatnih stopa i stranih valuta postala su silno popularna u zadnjem desetljeću te je tehnička analiza urodila plodom. Tehnička načela igraju važnu ulogu u trgovanu opcijama, kao i za predviđanja u procesu hedžinga (diverzifikacije rizika).
Tehnička analiza se primjenjuje u različitim vremenskim dimenzijama. Nije bitno da li se trguju na dnevnoj osnovi pa prate dnevne trendove ili pak na srednjeročnoj ili dugoročnoj pa onda sukladno tome pratite te trendove. Tehničkom predviđanju na duži rok ne pridaje se važnost.Argument da tehnička analiza nije korisna na duži rok jednostavno nije tačan. Činjenica je da se baš dugoročno predviđanje tehničkom analizom pokazalo iznimno uspješno.
Tehnička analiza ima važnu ulogu u ekonomskom predviđanju. Primjerice smjer kretanja cijena roba može nam puno reći o smjeru kretanja inflacije. Cijena roba nam isto naznačuje snage i slabosti u privredi. Rastuće cijene pojavljuju se u snažnim privredama kad je prisutan inflatorni pritisak. Padajuće cijene uobičajeno pokazuje na smanjenu ekonomsku aktivnost zajedno sa smanjenom inflacijom. Smjer kamatnih stopa utječe na smjer kretanja roba. Kao rezultat toga, smjer cijena roba kao što su zlato ili nafta, te državnih obveznica, može nam puno toga reći o snagama i slabostima stranih privreda, te inflatornim očekivanjima. Smjer kretanja kursa američkog dolara i stranih valuta daje rani signal o snagama i slabostima stranih privreda. Još je impozantnija činenica da se obično trendovi na tim tržištima pokažu puno prije nego se njihov uticaj odrazi u tradicionalno ekonomskim pokazateljima koji se publiciraju mjesečno ili kvartalno.
Nekoliko je imena koja se koja se upotrebljavaju za korisnike tehničkog pristupa : tehnički analitičar, analitičar grafikona, tržišni analitičar i vizuelni analitičar. S povećanjem specijalizacije u području tehničke analize, postalo je neophodno napraviti daljne razlike i oprezno definirati pojmove. Područje tehničke analize se djeli na dvije grupe - tradicionalne analitičare garfikona i statističke analitičare. Bez obzira koriste li tradicionalni analitičari grafikona kvantitativne metode kako bi dopunili svoju analizu, grafikoni ostaju primarno oruđe. Grafička analiza će uvjek ostati donekle subjektivna. Upsjeh ovisi o sposobnosti datog analitičara. Često se spominje i pojam »umjeće grafičke analize«. S druge statistički analitičar preuzima subjektivna načela te ih kvantificira, testira i optimizira. Na osnovu njih izrađuje modele. Takve modeli mogu biti jednostavni, ali sa druge strane, i vrlo komplikovani. Namjera im je smanjiti ili potpuno eliminisati subjektivne Ijudske elemente prilikom trgovanja. Jedan od načina na koji možemo razlikovati analitičare grafikona od statističara jest taj da kažemo da su svi analitičari grafikona tehničari, dok svi tehničari nisu analitičari grafikona.
Često se postavlja pitanje je li drukčija tehnička analiza dionica ili opcija. Osnovni principi su isti, ali postoje određene razlike. Načela tehničke analize su prvo primjenivana na tržištima dionica, pa tek onda prilagođena opcijama. Većina osnovnih alata, primjerce stupčasti grafikoni (bar charts), križić kružić grafikoni (point and figure chart), cjenovni obrasci (price patterns), grafikoni obima trgovine, linije trenda, pokretni prosjeci i oscilatori se koriste na oba tržišta. Međutim, postoje općenite razlike koje više imaju veze s različitom prirodom dionica ili opcija nego ustvari sa samim alatima.
Analiza tržišta dionica dosta se oslanja na kretanje tržišnih prosjeka - kao što su Dow Jones industrijski indeks ili S&P 500 indeks dionica. Dodatno, često se upotrebljavaju tehnički pokazatelji koji mjere snage ili slabosti tržišta - poput NYSE linija porasta / pada ili broj novih dionica sa najvišim i najnižim cjenama. Dok se tržišta roba mogu pratiti mogu pratiti korištenjem indeksa kao što je Commodity Research Bureau Futures Price indeks, manje je pažnje posvećeno tržištu u cjelini. Analiza tržišta roba se više koncetrira na individualna tržišna kretanja. Stoga, tehnički pokazatelji koji mjere općenite trendove roba na tržištu nisu previše korisni. Sa samo dvadesetak aktivnih tržišta roba, nema ni potrebe.
Iako većina tehničkih oruđa originalno napravljena za analizu tržišta dionica ima primjenu na tržištu derivata, ne koriste se u potpunosti jednako. Npr. obrasci kretanja cijena na grafikonima opcija nisu toliko očiti koliko su to za dionice. Trgovci derivatima više se oslanjaju na kratkoročne pokazatelje koji naglašavaju preciznije trgovinske signale. Još je jedna velika razlika između dionica i derivata. Tehnička analiza dionica mnogo se više oslanja na korištenje pokazatelja prosudbe i analizu priljeva novca na tržište. Pokazatelji prosudbe prate rezultate različitih tržišnih sudionika kao što su kupci nepotpunih paketa, uzajamnih fondova te specijalista na berzi. Golema je pažnja posvećena pokazateljima prosudbe tržišta koji mjere općenitu tendenciju tržišta za rastom ili padom prema teoriji da je mišljenje većine obično pogrešno. Analiza priljeva novca na tržište odnosi se na gotovinsku poziciju različitih sudionika, kao što su uzajmni fondovi ili veliki institucionalni investitori. Logika je da što je veća gotovinska pozicija, više će biti novca raspoloživo za kupnju dionica.
Nekoliko se pitanja uvijek pojavljuje prilikom rasprave o tehničkoj analizi. Jedno od njih je pitanje samoispunjavajućih proročanstava. Drugo je pitanje mogu li se prošli podaci o cijenama uistinu koristiti za predviđanje budućih cijena. Pitanje postoje li samoispunjavajuća proročanstva brine većinu Ijudi zato što je postavljeno mnogo puta. Ako su cjenovni obrasci u potpunosti subjektivni, kako istu stvar vidi mnogo Ijudi? Istina je da je grafička analiza vrlo subjektivna, čak i umjetnost. Obrasci su rijetko kad toliko očiti da se čak i iskusni grafičari slaži u njihovoj interpretaciji. Čak i ako bi se većina tehničara slagala u procjeni, opet ne bi
ušli na market na isti način. Naki bi probali ući vrlo rano, drugi bi čekali zrelu fazu, treći bi držali poziciju jako dugo, drugi na dnevnoj bazi.Treba imati na umu da tržište funkcioniše na zakonu ponude i potražnje, kad bi tržište funkcioniralo samo zbog djelovanja analitičara, ti ljudi bi ovladali tržištem. Što se tiče predviđanju budućnosti na osnovu prošlosti, šta se drugo kad su podaci u pitanju može analizirati sem prošlih? Statistika se djeli na deskriptivnu i inferencijalnu. Deskriptivna statistika se odnosi na grafičku prezentaciju podataka, kao što su standardi o cijenama na standardnom stupčastom grafikonu. Inferencijalna statistika se odnosi na generalizacije, predviđanja i ekstrapolacije koje proizilaze iz podataka. Prema tome, cjenovni grafikon pripada u deskriptivnu statistiku, dok analize koje tehničari rade pripadaju u inferencijalnu statistiku. Grafička analiza je još jedna forma analize vremenskih serija, temeljena na istraživanju prošlosti, što se radi upravo na nalizi vremenksih serija. Jedina vrsta podataka koje postoje su prošli podaci. Prema tome, korištenje prošlih podataka u tehničkoj analizi utemeljeno je na razumnim statističkim konceptima.
Teorija slučajnog pomaka, razvijena i njegovana u akademskoj zajednici, tvrdi da su promjene cijena međusobno nepovezane te da istorija cijena nije pouzdan pokazatelj budućeg kretanja cijena. Jednostavno rečeno, kretanje cijena je nasumično i nepredvidljivo. Teorija je temeljena na hipotezi efikasnog tržišta, koji govori da cijene fluktuiraju nasumično oko svoje intrizične vrijednosti. Isto tako se smatra da je najbolja strategija koju treba slijediti »kupi i drži« strategija kao suprotnost bilo kakvom pokušaju ostvarivanja boljeg rezultata od tržišta. Iako nema sumnje da određena razina slučajnosti ili »buke« uistinu postoji na tržištu, jednostavno je nerealno vjerovati da su sve promjene cijena slučajne. Ovo je jedno od područja gdje su empirijska opservacija i praktično iskustvo korisniji od sofisticiranijih statistističkih tehnika, koje su, čini se, sposobne pokazati sve što korisnik ima na umu ili pak nesposobne pobiti bilo što. Možda je korisno imati na umu da se slučajnost može definirati u negativnom smislu zbog nesposobnosti otkrivanja sistematičnih cjenovnih obrazaca. Činjenica da veliki broj naučnika nije u stanju dokazati te obrasce ne dokazuje da oni ne postoje. Čini se teško ikada dokazati ili odbaciti teorija slučajnog pomaka. Međutim ideja da se ponaša slučajno potpuno je odbačena. Da su tržišta uistinu slučajna nijedna tehnika predviđanja ne bi dala rezultat. Iako daleko od opovrgavanja same korisnosti tehničkog pristupa, hipoteza efikasnog tržišta je vrlo blizu tehničkoj pretpostavci da tržišne cijene uzimaju u obzir sve dostupne informacije. Međutim, mnogi naučnici misle da s obzirom da tržište velikom brzinom ukalkulira sve nove informacije u tržišnu cijenu, nema načina kako iskoristiti nove informacije.Osnove tehničke analize govore da su važne tehničke informacije uračunate u cijenu davno prije nego su postale poznate. Naposljetku kretanje tržišta može se učiniti nasumičnim ljudima koji nikad nisu izdvojili vremena za analizu pravila tržišnog ponašanja. Iluzija nasumičnosti postepeno nestaje kako se poboljšava vještina interpretacije grafikona.
Poslednja izmena: