Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Hladna kafa

07. 06. 2010. 14:00h| Mondo

Probajte hladnu kafu

Topli dani napokon stižu. Spremite se na vreme, naučite kako se priprema hladna kafa ili "iced coffee".

68255_icedcoffee_if.jpg


U šejker ili plastičnu flašu za vodu od pola litre, stavite kašičicu (ili više) instant kafe i šećera po ukusu.

Dodajte “dva prsta” hladne vode i dve kocke leda, zatvorite šejker ili flašicu i snažno mućkajte dvdesetak sekundi, dok ne počne da se pravi pena i sitni led.

Sipajte u staklenu čašu ili šolju i dodajte mleka po ukusu.

Hladnu kafu možete pripremiti i tako što ćete prvo napraviti klasičnu kafu, ostaviti da se ohladi i sipati u posudu za pravljenje leda. Kada se formiraju ledene kockice kafe sipajte ih u visoku staklenu čašu, zatim dodajte malo hladne vode i mleka po ukusu.

Zasladite šećerom, šlagom ili kuglom sladoleda, a i mrvice čokolade na vrhu, uvek su dobrodošle.

[YOUTUBE]Z1efsuyFdyk&feature[/YOUTUBE]





 
Član
Učlanjen(a)
29.04.2010
Poruka
2
...zvuči interesantno,ali mislim da imam nešto bolje...pogledajte.
 
Poslednja izmena od urednika:
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Kafa - šoljica strasti

Nebojša STANKOVIĆ | 10. jul 2011. 09:30 | Večernje novosti

Ono što život čini lepšim - kafa je, posle vode, najpopularniji napitak na planeti. Kad vam espreso bude načinjen od 25 mililitara isteklih za 25 sekundi, dobili ste pravi napitak

zp-kafa1_620x0.jpg
Nekada dovoljna i jedna šoljica da ulepša dan / Foto P. MITIĆ

DOK uživate u gutljajima kafe i upijate aromu koja navire, budite sasvim sigurni da u tom trenutku niste jedini na svetu sa tim hedonističkim osećajem. Na planeti se dnevno ispije skoro milijardu i po šoljica kafe, što znači da vam sigurno neko, negde, pravi društvo u ispijanju crne tečnosti, koja je, posle vode, najpopularnije piće.
Za razliku od nekih drugih pića, koja traže da se ispijaju na velike čaše, krigle ili flaše, za dobru kafu je nekada dovoljna i jedna jedina šoljica da ulepša dan.

Doduše, već dosta dugo kod nas se sa setom govori o nekadašnjim vremenima, kada se kafa ispijala polako i u društvu najbližih, bio to član porodice, komšija sa sprata ili neko ko je slučajno svratio. Uostalom, kada se gost u kući pojavi, običaj je da se prvo pita za kafu, pa sve ostalo. Ali, sada su neka druga vremena, šoljice se sve manje prevrću, ne zato što se u „čitanje iz soca“ ne veruje, već zato što se nema vremena, a „ovi mladi piju neke druge kafe“, iz kojih nema šta ni da se vidi.
A tačno je da se od ove voćke, jer drvo kafe je voćka, zaista može napraviti više različitih napitaka. Od onog u koji se dodaju voda i šećer, preko espreso kafe, filter kafe , kafe iz prese...
Sirova kafa je zapravo seme biljke, smešteno unutar koštice ploda koji i po veličini i po izgledu liči na trešnju. Kada se koštica razbije, dolazi se do dva semena, dva zrna sirove kafe. Postoji oko 80 podvrsta i nije svaka za ljudsku upotrebu, ali dve jesu, i daleko su najpoznatije: arabika i robusta. Arabika su aromatične kafe koje daju između 80 i 100 ukusa. Robusta je upravo onakva kako joj ime kaže - robusnija, jača, bez izrazite arome, ravna. Ono što mi pijemo, spravljajući našu „domaću“ ili „tursku“, jeste upravo robusta.
- Kultura kafe je danas drugačija od one pre nekoliko godina - kaže nam Davor Arsić, koordinator Evropske organizacije za kafu, koja lobira i bori se za kvalitetnu kafu i pravi način pripremanja ovog napitka. - Edukacija sa vinima u Srbiji traje više od deset godina i daje prve rezultate. Tako će biti i sa kafom. Sve je više školovanih majstora za spravljanje kafa - barista, sve je više mesta koja pokušavaju da naprave pravu mešavinu kvalitetnih zrna koja će dati aromu i ukus „za pamćenje“.
Kada je 2009. održano prvo takmičenje barista, malo njih je znalo i šta ta reč znači - priča Davor u svom kafeu koji je pretvorio u mali hram kafe.
- Da na jednom mestu imamo pravu kafu potrebne su još dve stvari: dobra mašina i onaj ko zna da kafu napravi. Neophodno je da se mašina izglanca i očisti, ali ne samo spolja, već i iznutra, da se uklone aromatična ulja od kojih ostaje užegli ukus. A barista je onaj sa finalnim dodirom, ko zna da uz pomoć mašine koja ima pritisak od 9 bara iz kafe istisne njena aromatična ulja. I kada se sve poklopi, dolazi veliko finale - 25 mililitara treba da istekne u šoljicu za 25 sekundi. To je malo manje od polovine sadržaja standardne šoljice za espreso.
Kafa se danas gaji u samo sedamdesetak zemalja sveta, ali je, kada se pomene, Brazil za mnoge prva asocijacija. S razlogom, jer je ova zemlja lider u proizvodnji sirove kafe, ispred Vijetnama, Kolumbije, Indonezije i Etiopije. Sirova kafa se prži i tek takva može da se koristi. Zrna tokom ovog procesa gube na težini, ali dobijaju na volumenu, baš kao što aromatična ulja i kiseline slabe menjajući ukus zrna. Na temperaturi od 205 stepeni ostala ulja dobijaju na intenzitetu. Jedno od njih je kafeol (razvija se na 200 stepeni) - najzaslužniji za aromu i ukus kafe.
A to je baš ono bez čega mnogi ne mogu da započnu dan. Ta prva, „biološka“ kafa je ne samo ritual već i način buđenja. Naučna istraživanja pokazuju da je ovo tačno - umerena količina kafe pojačava funkcije mozga, ali i mišićnu aktivnost.
Možda najveću popularnost ovaj napitak ima na radnom mestu. Nezaobilazna „pauza za kafu“ uspela je da prežive sve reforme i ostane omiljena uzrečica svih zaposlenih.

ZABRANE I VEROVANjA

Od trenutka kada je pre 1.100 godina iz Jemena krenula da osvaja svet, kafa je nailazila na brojne prepreke i bila zabranjivana više i češće od ostalih napitaka. I to na mestima gde bi se to najmanje očekivalo.
U Meki je u 16. veku proglašena za „jeretičku supstancu“, pa je, čak, bila nakratko zabranjena i u Otomanskom carstvu, ediktom sultana Murata IV.
Etiopski hrišćani su kafu, verujući da je to piće muslimana, zabranili krajem 19. veka. Čak je jedno vreme stavljena „van zakona“ i u Nemačkoj 18. veka.
A članovi naroda Oromo, koji žive u Etiopiji, Keniji i Somaliji, i dan danas veruju da grm kafe raste samo na posebnim, svetim mestima, tamo gde su pale suze boga raja.

CEJLON
Baš kao što je filoksera opustošila vinograde u Evropi, tako je u drugoj polovini 19. veka Cejlon, ostrvo na kojem je uspevala arabika po kvalitetu jedna od najboljih na svetu, bio napadnut gljivicom koja je uništila ovu vrstu kafe. Celo ostrvo je ekonomski razoreno, a pošast se sa Cejlona preselila u Aziju. Krenulo se u potragu za novim vrstama i tada je otkrivena robusta. A Cejlon je prešao na gajenje čaja, po čemu je danas poznat.

SAMO TRI VRSTE

Kafi se oduvek dodavalo svašta, od šećera, preko cimeta i mleka, do vanile, šlaga, sladoleda i ko zna sve čega, ali pravi ukus se tada gotovo i ne oseća.
- Mi ovde služimo samo espreso, makijato (espreso sa malo mleka) i kapućino (espreso, toplo mleko i pena), nema „produženi sa mlekom“ ili nešto slično - kaže Davor. - Neko je izbrojao da se espreso može naručiti u 27 varijanti, a u osnovi samo je jedan onaj osnovni, pravi.
Ono što je svakoj vrsti kafe zajedničko, ma kako se zvala, jeste da se vrela voda preliva preko nje. Idealna temperatura kada se kafa pravi jeste između 79 i 85 stepeni, a da se servira između 68 i 79.

 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Umetnost kafenisanja: Opojno zrno nesporazuma

Umetnost kafenisanja: Opojno zrno nesporazuma

Ima ljudi koji vole „brlju“, a ne „prepečenicu“

Autor Milutin Mitrović

Kafa i kafenisanje

Kada sam pokušao da nađem argumente za toleranciju prema pristalicama polulitarske kafe u plastičnim čašama „za poneti“, setio sam se da ima ljudi koji vole „brlju“, a ne „prepečenicu“, kada je rakija u pitanju. Uvažavajući onu staru da o ukusima ne treba raspravljati, moram konstatovati da i među kafama postoji „brlja“ i da je ona nažalost popularna među većim delom svetske populacije.

Neki dan je stiglo pismo-komentar na tekst „Umetnost kafenisanja“ potpisano sa Slobodan. Komentator nesumnjivo upućen i inspirativan u primedbama, pa mi se čini da je u redu, ne da odgovaram, nego da nastavitim prijatan razgovor. Pokušao bih da sistematizujem moj deo posla.

Pita se Slobodan od kada u našem narodu ta totalna opijenost Italijom i hvaljenje svega i svačega u toj zemlji. Ja ne znam za narod, ali kod mene ta opijenost počinje od kada je moj neki pra, pra, pra askurđel (najstariji predak) učesnik u hordi starih Slovena naleteo na neku fascinatnu i nalickanu rimsku legiju pri dolasku na Balkan. Moram reći da je to za mene polazna činjenica.

Inače što se opštih podataka tiče tačno je da po stanovniku najviše kafe na svetu piju Skandinavci. Finci su na prvom mestu sa 12 kg po glavi godišnje. Za njima su Norvežani (9,9 kg), pa Islanđani (9 kg), Švedi su sedmi (8,2 kg). Niti sam neko merilo niti poznajem dovoljno Skandinaviju. Popio sam jednom kafu na aerodromu u Stokholmu na proputovanju za Finsku. Nije mi ostala u uspomeni. U Finskoj sam 15 dana pio kafu, ali samo zbog navike, a nikako iz uživanja. Sklon sam da konstatujem kako potrošnja po stanovniku nije nikakvo merilo za umetnost kafenisanja. Što se naših prostora tiče Bosna vodi sa 14. mestom u svetu i 6,2 kg po stanovniku. I taman pomislite da ima neke logike kad za Bosnom sledi Slovenija (16. mesto i 5,8 kg po stanovniku), pa Hrvatska (20. mesto i 5,1 kg) i Srbija 37. u svetu sa 4,5 kg po stanovniku godišnje. Između Bosne i Slovenije na 15. mestu je Italija. Dakle, sklon sam da tvrdim kako kvantitet ne prerasta u kvalitet, uprkos takvoj postavci dijalmata.

2.jpg

Najveći svetski distributer napitka kafe je američki Starbucks lanac. Nastali su kao „kafići“ da bi tome pridodali i fast food. Za razliku od njih Mc Donalds je išao obrnutim putem gradeći uz restorane gde god je to moguće i McCafe. Ta dva giganta pošto su osvojili Ameriku osvajaju ceo svet, pri čemu to Starbucks bolje radi. Poseduje 16.000 svojih restorana-kafića i njihov se broj umnožava za 6 novih svakodnevno. Samo kafeterija imali su 585 na početku (1989. godine), a danas 24.000. Nedavno sam u Parizu gledao kako na moju zbunjenost, malo - malo pa neko ide ulicom sa onom plastičnom šoljetinom od pola litra na kojoj piše to „Starbucks“ i na cevčicu cucla kafu. Uzgred ta firma je jedan od najvećih eksploatatora na svetu. Kafu u Etiopiji plaća 1,20 do 2,40 dolara za kilogram, a prodaje je kroz gotov napitak po ceni od 50 dolara za kilogram.

Pokušavajući da nađem argumente za toleranciju prema pristalicama te vrste kafe setio sam se da ima ljudi koji vole „brlju“, a ne „prepečenicu“, kad je rakija u pitanju. Dakle većina zemalja gde se troši mnogo kafe zapravo pije „brlju“ od kafe i to je njihovo pravo. Bar dve trećine čovečanstva ne zna ni reči na latinskom, ali zna ono de gustibus... da se o ukusima ne diskutuje.

Ako je to pravilo univerzalno onda i ja imam prava da volim „prepečenicu“ među kafama – ristretto. I gle’ čuda, taj koncentrat kafe ima u sebi manje kofeina nego ona „brlja“. Skala stoji ovako: dekofeinizovana: 5 miligrama kofeina po šolji, espreso: 40 do 80 miligrama, turska: 65 do 100 miligrama i američka (filter): 115 do 120 miligrama. To me uverava da oni koji piju espreso, a tolerantne su tri šoljice dnevno, zapravo nisu narkosi nego hedonisti – uživači, kako se na slovenačkom kaže.

Za Slobodanovu tvrdnju kako su Francuzi prvi konstruisali mašinu za espreso nikako nisam uspeo da nađem argumenata. Svugde stoji da je espreso mašinu konstruisao Anđelo Moriondo, registrovao patent 1884. godine u Torinu da bi u Parizu 23. oktobra 1885. taj patent zaštitio na svetskom nivou. Nije li tu zabuna oko porekla mašine za espreso? Inače, patent je prva otkupila milanska firma „La Pavoni“ i „počela serijsku proizvodnju od jedne mašine dnevno“. Postoji još jedan aparat za kuvanje probijanjem pare kroz kafu i njenim kondenzovanjem u sudu iznad onog sa vodom i dozatorom za kafu. Italijani taj aparat zovu „Moka“ i to je najsiromašniji način dobijanja espresa. Na žalost ima jednu osobinu, koja tvrde da je otklonjena tek nedavno (saradnjom proizvođača Bialetti i trgovaca kafom Illy), a to je da proces destilacije traje sve dok ne ispari sva voda u donjem sudu pa tako iz kafe izvlači i one sastojke na kraju koji joj kvare ukus.

3.jpg

Komentator mi osporava tvrdnju da je Illy kafa među najboljima u svetu. Dužan sam da branim moju tvrdnju. Porodica Illy, italijansko, irsko, mađarskog porekla, jedina od velikih distributera, ne kupuje kafu na svetskom tržištu, nego ima direktno snabdevanje od proizvođača kod kojih kontroliše selekciju vrsta, rast i zrenje kafe. Generacijama odabrani proizvođači iz Latinske Amerike i Afrike rade samo za njih. Za tu firmu je institut Jožef Štefan iz Ljubljane napravio najsavremeniji elektronski uređaj za kalibraciju i kontrolu kvaliteta zrna. Rikardo Illy, bivši gradonačelnik Trsta napisao je knjigu „Kineska žaba“ u kojoj opisuje i istorijat porodice i svoje političko angažovanje. Čita se kao krimac. Njegov otac Ernesto došao je na ideju kako da pakuje prženu kafu, a da ona ne gubi na ukusu. Stavljao ju je u poveće konzerve punjene inertnim gasom. On je to uradio prvi, iako nikakvog znanja iz hemije nije imao, a danas to radi ceo svet. U rukama dobrog barmena njihova kafa daje napitak kojem ja ne znam ravnog.

Slažem se sa tvrdnjom da danas ni u Italiji nije espreso kao što je bio 70-tih godina. Ništa nije kao što je tada bilo. Ni proizvodi, ni države, pa ni njihove elite. Ja sam sklon da biram od onoga što se nudi danas. Nisam pio kafu u „Eliscaffe“, kod Nika Orosija u Zagrebu, ali sam i ja pročitao intervju sa njim u „Globusu“ pre jedno dva meseca. Čim me put nanese u Zagreb otićiću, pa tek onda moći da dam svoj sud. Napisao sam u tekstu koji je povod dopisivanju da govorim na osnovu mog amaterskog i nevelikog iskustva. Dakle subjektivno i nedovoljno stručno, ali ostajem u nameri da branim moj ukus i kunem se da bih finsku „brlju“ pio samo ako nema šta drugo, a drugo bi lako mogla biti votka „Finlandia“. U Parizu sam očajavao za Banetovim espresom iako je „od 100 posto robuste, kiseo i gorak“ takav je bolji od onoga što dobijete u „Caffe St Michel“ na primer. Uz maksimalno uvažavanje primedbi na moj tekst, ne uvažavam primedbe na moj ukus, jer ona latinska kaže: de gustibus...

Izvor: Prekoramena.com
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Irska kafa

Irska kafa

Za 4 osobe: 4 šoljice jake crne kafe, 1 dl viskija po izboru, 8 kašika slatke pavlake i 4 kašičice smeđeg šećera.

Umutite šlag od slatke pavlake i ostavite da stoji u frižideru. Četiri visoke čaše zagrejte pod mlazom tople vode, obrišite ih i u njih rasporedite skuvanu, vrelu kafu, šećer i viski, ali nemojte mešati. Pažljivo u svaku čašu sipajte po malo šlaga koji treba samo da pliva po površini napitka i služite odmah.

 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Sa čokoladom i konjakom

Sa čokoladom i konjakom

Za 4 osobe: 50 g čokolade za kuvanje, 2 dl slatke pavlake, prstohvat cimeta u prahu, na vrh noža muskatnog oraščića u prahu, 2 kašičice smeđeg šećera, 3 dl vruće, jake crne kafe i 0,3 dl konjaka.

Čokoladu izmrvite i otopite na pari. Dodajte slatku pavlaku, cimet, muskatni oraščić i šećer i sve zajedno energično umutite da dobijete penastu masu. Dodajte pripremljenu toplu kafu i konjak, ne prestajući da mutite. Ovako pripremljen krem rasporedite u čaše i pospite sa još malo cimeta u prahu.
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Sa pomorandžom i rumom

Sa pomorandžom i rumom

Za 4 osobe: 4 šoljice jake, tople crne kafe, kora od pola pomorandže, 8 kašičica šećera, 2 zrna karanfilića, prstohvat cimeta u prahu i 1 dl ruma.

Pomorandžinu koru iseckajte na tračice, dodajte šećer, karanfilić, cimet i rum i kuvajte na sasvim slaboj temperaturi dok se šećer potpuno ne istopi i ne dobije zlatnožutu boju. Skinite sa ringle, dodajte još vrelu kafu, promešajte i odmah služite.
 
Član
Učlanjen(a)
16.11.2011
Poruka
17
Ako imate priliku probajte kafu sa kardamomom, sprema se kao obicna turska kafa, samo su ukus i miris drugaciji.
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Karamel kafa

Karamel kafa

17-karamel-kafa.jpg

Za 4 osobe potrebno je:
5 dl vruće gorke turske kafe, 100 g mekih karamela, 2,5 dl mleka, 2 dl slatke pavlake i kesica vanilin šećera.

Karamele skuvajte u mleku, a kada se rastope pomešajte ih sa kafom i sipajte u šolje.
Umutite pavlaku sa vanilin šećerom, stavite u špric i obilno sipajte preko kafe. Servirajte toplo.



 
Natrag
Top