Sva ta ravnica... utisci

Član
Učlanjen(a)
30.01.2010
Poruka
365
Zelim da cujem komentare drugih na ovu seriju. Iskren da budem, koliko su pricali da ce serija biti vrh itd. meni se uopste ne svidja, sta vise smara me, dok je greh njene mame slicna i vise zanimljivija... to je moje misljenje...
**
 
Poslednja izmena:
Član
Učlanjen(a)
01.02.2010
Poruka
13
Iskreno receno meni se dopada bas opisuje zivot velikih gazda u Vojvodini pre drugog svetskog rata.
 
Član
Učlanjen(a)
20.02.2010
Poruka
69
Meni se ne svidja,a Greh njene majke nije losa mada je 100 puta bolja knjiga,nju sam procitala najmanje 5 puta.
 
Član
Učlanjen(a)
13.03.2010
Poruka
2
Interesantna prica, odlicni glumci...Moj utisak je da je ovo jedna od boljih srpskih serija...
 
Član
Učlanjen(a)
20.12.2009
Poruka
199
Serija je super, zanimljiva je i tera te da odgledas i sledecu epizodu.....:D
 
Član
Učlanjen(a)
22.10.2009
Poruka
688
Ne gledam seriju jer mi smeta par stvari! Ako zanemarimo neke istoriske greške (tipa sluša se dzez muzika u vreme kad ni u Harlemu nije postojala), tu je dorćolski akcent i vazda prisutni Bosiljčić...
Sama tematika je odlična ali je knjiga naravno bolja...
 
Član
Učlanjen(a)
25.10.2009
Poruka
3.279
Bas sam večeras odgledao prve dve epizode, nije loše, ali ništa spektakularno... Ima stvari što milenčica kaze, mada lično ne volim onog Lutkića, sama pojava i akcenat mi se ne uklapaju u tu priču...
 
Član
Učlanjen(a)
07.08.2009
Poruka
350
Ne gledam seriju jer mi smeta par stvari! Ako zanemarimo neke istoriske greške (tipa sluša se dzez muzika u vreme kad ni u Harlemu nije postojala), tu je dorćolski akcent i vazda prisutni Bosiljčić...
Sama tematika je odlična ali je knjiga naravno bolja...

U istorijatu džeza prvi period, nazvan „Nju Orleans“, po mestu postanka i nastao je mešavinom muzike američkih crnaca i evropske muzike, završava se oko 1918. godine.

Posle Prvog svetskog rata stvoren je novi stil, nazvan „diksilend“, u kome važnu ulogu ima kolektivna improvizacija.

Oko 1930. godine, nekoliko istaknutih muzičara, među kojima klarinetista Beni Gudmen, stvorilo je tzv. sving, koji se oslanja na zvučnost velikih orkestara i pisane aranžmane.

U toku Drugog svetskog rata, zaslugom saksofoniste Čarlija Parkera, pijaniste Telonijusa Monka i trubača Dizija Gilespija, stvoren je stil po imenu bi-bap - on se od svinga razlikuje sitnijom ritmičkom podelom i većom harmonskom složenošću, u kojoj se ogleda uticaj evropske muzike.

Dalji korak u istom pravcu predstavljao je i kul, stvoren oko 1950. godine dok je poslednja struja, nastala oko 1956. godine, nazvana modern bap.
 
Natrag
Top