Studio B....sećanja

MODERATOR
Učlanjen(a)
02.05.2009
Poruka
30.637
Studio B: Radio kojem se veruje
BlicOnline;29. 03. 2010.
Radio „Sudio B“ 1. aprila proslaviće svoj četrdeseti rođendan. Za četiri decenije postojanja ova stanica imala je uspone i padove, ali uvek će se pamtiti sedamdesete i osamdesete godine prošlog veka kad je bila ubedljivo najslušanija u gradu.

25196_bgstudiob1_f.jpg

Osnivači Studia B: Dragan Jelić, Peca Petrović, Miki Raković, Borjan Kostić, Zoran Milosavljević, Mara Bezbradica, Aca Kostić, Dragan Marković dole: Sloba Konjović, Dimitrije Sladić
(U zgradi Borba na 9. spratu, 1973. godine)
Kroz STB prošao je veliki broj poznatih imena, bez kojih Beograđani praktično nisu mogli da počnu dan. Osim emisije „Beograde, dobro jutro“ Duška Radovića, veliku pažnju privlačile su „Beogradska razglednica“ Đoka Vještice, „Fontana želja“ Dragana Jelića, kao i uvek aktuelni muzički sadržaji.


Semafor u studiju
„Studio B“ je bio prva radio stanica koja je zaživela van sistema državne Radio televizije Beograd. Osnovala ga je grupa novinara dnevnog lista „Borba“ na čelu sa Draganom Markovićem, a prvi put je pušten u etar 1. aprila 1970. godine.
- U početku program se emitovao iz jednog garsonjere u zgradi „Borbe“ i nije nas bilo više od petnaestak u redakciji. Stan je bio adaptiran da možemo da radimo u njemu, dok se u „Beograđanku“ prešlo nekoliko godina kasnije - kaže Sloba Konjević, muzički urednik „Studija B“, jedini koji je na njemu od osnivanja.

Ideja radija STB je bila da potpuno odskače od RTB-a, pa je svakom gostu, čak i gradonačelniku, bilo zabranjeno da priča duže od tri minuta.
- U redakciji je stajao jedan semafor, na kome bi se posle svaka tri minuta upalilo crveno svetlo što je označavalo da je priča završena i da mora da krene muzika. U tom periodu STB je bio inovativan u mnogim stvarima. Sa lokacije na kojoj se nalazi STB se pruža pogled na ceo grad, pa smo uvek javljali ljudima kad i gde su gužve u saobraćaju i kojim je putem bolje da idu. Prvi smo počeli da objavljujemo temperaturu, a često smo i za požare znali pre vatrogasaca - kaže Velja Pavlović, urednik kulturnog programa STB.


Jedinstveni Duško Radović
Emisija koja je svakako stekla status kultne je bila „Beograde, dobro jutro“, Duška Radovića. On je Beograđane svakog jutra budio i pozdravljao svojim čuvenim satiričnim i duhovitim komentarima.
- Duško je na posao dolazio oko 5.30 ujutru, kad je još bio mrak. Uvek je bio pomalo namršten, ali je celoj ekipi kupovao doručak. Živeo je na Đermu, stalno je dolazio peške i bukvalno je na putu do posla smišljao ono što će govoriti u programu. Svojim komentarima nije štedeo nikoga, pa se u jednom trenutku zamerio određenom političaru koji mu je ukinuo emisiju. Posle velikih protesta građana taj isti političar je pristao da mu vrati emisiju, ali tada Duško nije hteo - seća se Velja Pavlović.
Duško Radović je, kako kaže Pavlović, po mnogo čemu bio jedinstven.
- Znao je da upadne u studio dok su njegove kolege vodile emisiju sa gradskim čelnicima i da im u lice, u živom programu, kaže da lažu narod. Sa druge strane, nosio je dvogled oko vrata i nekad je iz šale “molio” komšije čije kuće je video iz studija da bi mogli da pomere veš koji su stavili da se suši pre dva dana ili da pozdarvi studentkinje koje su učile i sunčale se na krovu obližnjih zgrada - prepričava Pavlović.


Vještica - prvi zaštitnik građana
Među kultnim emisijama radija STB bile su i „Beogradska razglednica“ Đoka Vještice i „Fontana želja“ Dragana Jelića.
U „Fontani“ su se slušaoci uključivali telefonom i nadmetali u duhovitim komentarima, a pobednik bi dobijao muzičku želju. Takođe, slušaoci su znali i da se požale da nemaju vode, pa se dešavalo da im vodovod još u toku emisiju opet uključi vodu. „Razglednicu“ je vodio Vještica, za koga su pričali da “zaštitnik penzionera”. On se borio se za prava malog čoveka i smenio je nekoliko direktora gradskih preduzeća, zbog čega ga vlasti baš i nisu volele - kaže Velja Pavlović.
Koliko su ove emisije bile popularne i koliko je STB tada bio slušan možda najbolje pokazuje nekoliko primera.
- Tokom jedne emisje u studiju je bila grupa političara koje je pričala kako ne veruje da je STB najslušaniji u gradu. Kolega koji je tada vodio program je zamolio sve one vozače koji su u Kneza Miloša i slušaju STB da upale duge farove. Kad je cela ulica upalila farove, političari su zanemeli - navodi Pavlović.
Takođe, STB je bio jedini radio u gradu kome se čuveni „Beogradski fantom“ javljao kada je 1979. vratolomnim vožnjama uzbunjivao i zabavljao čitav Beograd.
Ploče donosile stjuardese
STB je bio lider i u muzičkom programu pošto je uvek imao aktuelne hitove iz celog sveta.
- Najnovije ploče su nam donosili stjuarti JAT-a, tako da smo uvek bili korak ispred svih. Ipak, možda je najslušanija emisija bila posle čuvenog koncerta „Bjelog dugmeta“ kod Hajdučke česme 1977. Tada su odmah posle nastupa Bregović i ostali članovi benda došli na STB - seća se Sloba Konjević.
STB je uglavnom podržavao alternativnu muzičku scenu. Oragnizovali su veliki broj rok koncerata, a među muzičarima koji su se probili uz STB su i Milan Mladnović, Dušan Kojić Koja i Srđan Gojković Gile. Muzički program je do danas ostao dosledan, pa i poslednjih godina, radi na afiramiciji mladih alternativnih sastava.





Aforizmi za dobro jutro
- Roditelji tucite svoju decu čim vidite da liče na vas
- Ako rešite sve probleme svoje dece, oni neće imati drugih problema sem vas
- Imati prijatelje, to znači pristati na to da ima lepših, pametnijih i boljih od vas. Ko to ne može da prihvati, nema prijatelja
- Za sve se navija, PARTIZAN se voli
- Jutros je poranila i košava da nam pregleda prozore i zube i utvrdi kako dihtuju
- Za ljubav je važna i neophodna ona lepa i slatka glupost, a za brak se traži ona odvratna i surova pamet
- Ako od majke više nemate nikave koristi, zakunite se u nju pa slažite
- Mame, rađajte deci sestre. Sestre postaju tetke, a tetke su najlepši nezameljnivi dar svakom detinjstvu
- Temperatura u Beogradu je ispod svake nule.
- Ko je imao sreće da se jutros probudi u Beogradu, može se smatrati da je za danas dovoljno postigao u životu. Svako dalje insistiranje na još nečemu, bilo bi neskromno
- Počelo je zaprašivanje pčela i astmatičara. To je poslednje upozorenje komarcima. Ako ne budu dobri, provešće se još gore
- Ono đaka što pretekne srednjim školama i fakultetima, upisaće kafane „Šumatovac“ i „Sunce“. „Poslednja šansa“ otvara večernju školu
 
MODERATOR
Učlanjen(a)
02.05.2009
Poruka
30.637
Zoran Modli i TV lica... Na letu BEG-TIV-BEG (2008)






Kultna emisija Tanje Peternek "TV lica... kao sav normalan svet", emitovana 11. oktobra 2008, u vreme Modlijevog aktivnog letenja za kompaniju Prince Aviation, ima dve storije: u prvoj, tokom leta od Beograda do Tivta i nazad, odmotava njegovu životnu priču disk-džokeja, radio-voditelja i profesionalnog pilota. Uz to, bilo je zanimljivo na dan Madoninog koncerta u Budvi nadleteti Jaz i videti kako teku pripreme za predstojeći spektakl.

U drugom delu, ubrzani povratak za Beograd bio je važan Modliju jer je istog dana na beogradski aerodrom sletao avion koji je pilot s nestrpljenjem očekivao. Ovog puta, bez pilotske uniforme, dočekao je ćerku Anu koja se posle 6 godina života u Kanadi vraćala sa porodicom u Srbiju da ovde i ostane.
 
MODERATOR
Učlanjen(a)
02.05.2009
Poruka
30.637


Studio B oglasio se zvanično 1. aprila 1970. godine. Uz zvuke pesme „Na, Na, Hey, Hey, Kiss Him Goodbye“ grupe „Stim“, u etar je pušten jedan od najslušanijih radija u velikoj Jugoslaviji
 
MODERATOR
Učlanjen(a)
02.05.2009
Poruka
30.637
Moj Studio B
Petar Popović
Bože, prođe 40 godina, ceo jedan život, a meni taj džingl „Slušate sada Studio B” odzvanja u glavi sa istim brdom emocija. Epoha Studija B, najznačajnije radio-stanice koju je Beograd ikada imao, vreme je neponovljivog entuzijazma. To je ono gnezdo koje su petlovi iz potkrovlja „Borbine” zgrade preselili na „Beograđanku”, gnezdo iz koga će se ispilili i razleteti sve što valja u ovdašnjim medijima.

Drhtavom rukom dižem čašu radosti u strahu da nekog ne zaboravim. Kad kažem Studio B, ozarim se primerom neumornih Dragana Markovića, Slobodana Glumca, Dragana Jelića, Borjana Kostića, Slobe Konjovića, Petra Marša, Ace Kostića, Duška Radovića, Đoke Vještice, Zorana Modlija, Ingrid Lotarijus, Ivana Bekjareva, Marka Jankovića, Vlade Jelenkovića, Rogana, Čupka. Setim se recepata Libera Markonija, one ploče Dušana Prelevića, radoznalosti Duce Marković, čujem bluz čupavog Vučka, žamor Živadina Mitrovića i njegove dečurlije iz „Prekobrojnog časa” i „Ritma srca”, pouzdanog Falstafa, energije Dragiše Kovačevića, muzičkih špica Bate Kovača, otmenosti Ljerke Draženović, iskričavosti Vuka Stevića, radoznalosti Velje Pavlovića, šarma Snežane Protić, glasa Spomenke Jović. Pomislim sa osmehom na Tomasa, Kojadina, Zorana Ostojića, Lilu, Olju... Kakva galerija likova i sudbina.


Sanjan i zamišljen kao informativna, obrazovna i zabavna srednjotalasna stanica, Studio B osnovan je na ruševinama Radio Avale. Osnovao ga je sedmočlani tim entuzijasta sa vizijom. Bila je to prva radio-stanica ovih prostora van uobičajenog državnog sistema. Studio B je počeo da se emituje u sredu prvog dana aprila 1970. godine u 13 sati na frekvenciji 222 metra srednjeg talasa pesmom Džo Dolana „You are such good looking woman”, i to baš onog dana kad je Pol ispisao sudbonosno „ne” kao odgovor na pitanje „Predviđate li kada će Lenon-Makartni ponovo biti autorski tandem?”
Studio B je prvi lokalni radio jugoslovenskog značaja i sprovedenog koncepta: više muzike, a manje priče. Sa dvadeset trećeg sprata Palate „Beograd” radio-pioniri su efikasno snabdevali radne ljude i građane glavnog grada dragocenim vestima, kao što su one o saobraćajnim gužvama, nestancima vode i struje, koncertima, promocijama ili rasprodajama. Čar Studija B se ogledala u hrabrosti da sedamdesetih godina omogući veću minutažu vođi nekog rok benda nego gradonačelniku ili predsedniku savezne vlade. Tamo su govorili ljudi koji su imali nešto važno da kažu. Medijski razmazivači su otkriće godina zapleta i raspleta.
Studio B je spontano ali zasigurno duhom i gardom, od Duškovog „Beograde, dobro jutro” i Đokinih „Razglednica” do Slobinih „Vibracija”, postao prva linija odbrane grada u društvenom, kulturnom i civilizacijskom smislu. Nije bilo stvari koju ova stanica nije uradila za nas i opšte dobro. I to bez pretplate!


Kad su počeli da nestaju osnivači, krenulo je definitivno urušavanje urbanih vrednosti. U takvoj situaciji Studio B je pregrmeo brojna iskušenja. Posle raznih drama, nošena energijom svoje dece, ova institucija s pravom podseća da je punih četrdeset godina nesrušeni simbol Beograda. Da se ne lažemo: taj svetionik u srcu grada jedan je od retkih koji nas upozorava i brani od opšte džukelizacije, epidemije koja nezajažljivo nasrće i ne bira.



BlicOnline
 
Natrag
Top