Studio B....sećanja

MODERATOR
Učlanjen(a)
02.05.2009
Poruka
30.637
ovo ne pamtim kad sam čuo,drugar došo da mi nešto čačka komp,zvioni mu telefon i ide.......jeste špca......ali koje rastao u ovu Radio Stanicu shvatiće.......



__________________________________________________________________
Izvor:

logo_en.png



Studio B oglasio se zvanično 1. aprila 1970. godine. Uz zvuke pesme „Na, Na, Hey, Hey, Kiss Him Goodbye“ grupe „Stim“, u etar je pušten jedan od najslušanijih radija u velikoj Jugoslaviji. Dugogodišnja novinarka Studija B Branislava Milunov, zajedno sa toncem Zoranom Mihajlovićem Muzom, prikupila je izjave, svedočanstva i sećanja ljudi koji su stvarali istoriju Studija B, a koja su sada prvi put objavljena.
Prema rečima Slobodana Glumca, nekadašnjeg direktora „Borbe“, Studio B je nastao sasvim slučajno.
- Početna ideja je u stvari nastala u „Jugoslovenskoj reviji“, koja je u to vreme bila sastavni deo „Borbe“. Bata Tomašević, agilni urednik „Jugoslovenske revije“, časopisa koji je izlazio na stranim jezicima i bio namenjen inostranstvu, doneo je odnekud ideju da pokrene neku vrstu radija bez velikih ambicija, mislio je da ta radio-stanica na neki način posluži i propagandi i reklami knjiga i monografija koju je „Jugoslovenska revija“ izdavala - govorio je Slobodan Glumac.
Istorijsko „Dobar dan“
Ali i to je bilo dovoljno da se uzburkaju duhovi, bilo je raznih kritika, jer se Radio Avala pojavio u „vruće“ vreme, dok je Beograd još bio pod utiskom studentskih protesta ‘68. Neki su tvrdili da je stanica nastala divlje i mimo zakona i da su u uređivačkom odboru angažovani Matija Bećković, Duško Radović i druge osobe opozicionog profila. Čak se sumnjalo da je stanica finansirana iz inostranstva u vezi sa Radijom Slobodna Evropa.
Da bi se otklonili svi nesporazumi, rad Radio Avale je obustavljen. Uređaje je otkupila „Borba“ i pod idejom „šteta je da to propadne“ nekoliko entuzijasta predvođenih iskusnim novinarom Draganom Markovićem počelo je da stan kolege Blagoja Lazića na 10. spratu „Borbe“ pretvara u ono što će postati Studio B. Glumac Ivan Bekjarev bio je prvi koji slušaocima poželeo istorijsko „Dobar dan“.
- Imao sam dosta iskustva kao voditelj u raznim drugim situacijama, posebno na estradi. Mi smo se tada dogovorili da moramo govoriti brže nego voditelji Radio Beograda, koji su metalnim glasovima, polako, artikulisano, čitali vesti i govorili, što nije bilo prirodno. Smatrali smo da moramo da budemo u duhu vremena, pa čak i ispred vremena. To je bio glavni kvalitet Studija B - kaže Bekjarev.
Dragan Marković se u svojim kazivanjima sećao i nastanka imena novog radija, koji je zajedno sa Borjanom Kostićem, prvim muzičkim urednikom, procenio da „Studio“ zvuči neutralno a „B“ asocira i na Beograd i na „Borbu“, koja je bila osnivač. U priču je ušao i Kornelije Kovač, koji je komponovao čuvene špice Studija B, dok je Zoran Simjanović radio špicu za vesti. Od prvog dana uvedeno je pravilo da svi rade sve, a Bekjarev je govorio da je Dragan Marković u tom smislu bio neprevaziđen.
- Mislim da taj čovek nije spavao, od jutra do jutra je radio - govorio je Bekjarev.
Studio B je sticao status kultnog radija pre svega zbog svojih prepoznatljivih glasova, a najveću zaslugu za otkrivanje talenata imao je Dragan Jelić, koji je doveo Zorana Modlija, pa se vremenom formirao čuveni trio u sastavu Sloba Konjević - najlepši glas, Marko Janković - najbolji voditelj, Zoran Modli - najbolji di-džej. Od ženskih glasova, tu su bile Zlata Numanagić, Dina Čolić, Ljerka Draženović, a mušku ekipu pojačavali su i Zvonko Pantić, Aca Kostić i Branko Čupković.
Urbani radio je nabavljao ploče odakle god je mogao, povezao se sa velikim diskografskim kućama, ploče su slali i dopisnici „Borbe“, a neke su donosili zaposleni sa Studija B sa svojih putovanja. Nije bilo diskriminacije po pitanju muzičkog ukusa, i narodnjaci su bili dobrodošli. Dragan Jelić je vodio Sabor Studija B, a prvi su bili Cune i Tozovac. Sa talasa Studija B stizali su uživo i tamburaši i Zvonko Bogdan.
I dolazak legende Studija B Marka Jankovića nije išao baš glatko. Zoran Modli je vodio „Diskomer“, a Janković je bio zadužen za slaganje ploča i rekli su mu da nema šanse da postane voditelj, jer ne zna da kaže S, pa se malo i iskompleksirao. Međutim, sreća je bila na njegovoj strani: jednoga dana Zoran Modli se nije pojavio na poslu, pa je Janković vodio „Diskomer“.
Simboli vremena
Uleteo je kao prva zamena, a kasnije ušao u istoriju. U istoriju su ušla mnoga novinarska imena, a među njima je i jedan od simbola Studija B i legenda Beograda, novinar Đoko Vještica, urednik „Beogradske razglednice“. Vještica je osmislio i uz pomoć grada pokrenuo mnogobrojne akcije koje su građanima olakšavale život.
Posebno značajna godina za Studio B bila je 1975, kada je u redakciju došao Duško Radović. Radović je uvek tačno u 7.13 ujutru izlazio iz svoje sobe sa velikim slušalicama na ušima, a u 7.15 sledilo je njegovo čuveno „Beograde, dobro jutro!“
- On je bio zaštitni znak Studija B. Njegovo „Beograde, dobro jutro“, koje je pravio dolazeći u osvit u Beograđanku, spremajući je neposredno pred emitovanje, najlepši je deo onoga što je Studio B ukupno radio. I danas ga mnogi citiraju, pa i oni koji su bili protiv njega. On je bio jedna izuzetna ličnost i ako treba nekog iz Studija B izdvojiti na vrh, onda je to Duško Radović - govorio je Slobodan Glumac.
 
Poslednja izmena:
MODERATOR
Učlanjen(a)
02.05.2009
Poruka
30.637
Verovatno jedini filmski zapis, zabeležen amaterskom 8mm kamerom Zorana Modlija i njegovom pričom o ranim danima Studija B, prvog free-radija jugoistočne Evrope. Revolucionarnu beogradsku radio stanicu, zvanično rodjenu 1. aprila 1970, osnovala je novinsko-izdavačka kuća "Borba", da bi je nešto kasnije u potpunosti usvojila Skupština grada Beograda, na čijem čelu je tada bio Branko Pešić. Iz tog doba je sačuvano podosta fotografija i tekstova iz novina, ali filmskog materijala gotovo da i nema. Upravo zbog toga su ovi nasumični kadrovi, snimljeni amaterskom 8mm kamerom tokom 1971. i 1972. godine, posebno dragoceni: na njima ćete prepoznati neke od tada popularnih likova koji su prodefilovali kroz radijske prostore Studija B, bilo kao njegovi gosti ili kao njegovi uposlenici.

Dragan Jelić, Dina Čolić, Sloba Konjović, Zoran Modli, Peca Petrović, Djoko Vještica, Joca Višković, Aca Radojičić, Zvonko Pantić, Falstaf, Simke, Tomas, Ingrid, Čobi, Zoran Jovanović... Neki od njih se pojavljuju na ekranu toliko koliko traje treptaj oka, a neki više puta, pa i više minuta! Nisu toliko presudili lični afiniteti snimatelja - inače jednog od tada retkih vlasnika male "eumig" kamere, koliko "istorijska slučajnost" koja je pred njegov objektiv dovodila samo one koji bi se tog trenutka zatekli u blizini:) Uostalom, ko je još u tim mladalačkim danima razmišljao o artefaktima buduće istorije i metodičnom beleženju iste, kad je poimanje dogadjaja bilo ograničeno isključivo na "hajde da se zezamo" i "sve što možeš sada, uradi odmah"!

Svejedno, ovaj neobavezni dokument dobro će doći mnogima od nas da se podsete kakvi su nekada bili, a s druge strane poslužiće današnjem timu enormno većeg i razgranatijeg Studija da vidi kako je izgledao malecki i neverovatno slušan radio u vreme kada su svi u njemu živeli kao mala i složna porodica koja je izgarala za zajedničku ljubav: radio. Ako ni zbog čega i ni zbog koga drugog, a ono zbog istinitog svedočanstva mog kolege i ispisnika koji mi je ispričao ovo: "Znaš li da me je pre neki dan jedan mladi saradnik sa televizije Studija B čudno pogledao kada sam mu spomenuo radio Studija B... 'Šta,' rekao je iznenadjeno, 'Studio B ima i radio!?"

 
Poslednja izmena:
MODERATOR
Učlanjen(a)
02.05.2009
Poruka
30.637
Normalno,neizbežni Brka

431570_marko-jankovic01rasfoto-foto-rajko-ristic_f.jpg



PS,jurim špicu jedne njegove popularne emisije,išla subotom od deset do jedan
 
MODERATOR
Učlanjen(a)
02.05.2009
Poruka
30.637
Dalje

dusko-radovic2.jpg







Svako me jutro keva budla uz ovu,onda glupost........da se probudim i da se spremam za školu

Sta se promenilo Beogradjani? Sve je isto, samo njega nema
 
MODERATOR
Učlanjen(a)
02.05.2009
Poruka
30.637
Studio B se, između ostalog, prepoznaje po svojim džinglovima koje je komponovao Kornelije Kovač marta 1970. godine.


 
MODERATOR
Učlanjen(a)
02.05.2009
Poruka
30.637
ovu treću nikad nisam mogao da svarim,zašto,nemam pojma....aj ćao,biće još......
 
MODERATOR
Učlanjen(a)
02.05.2009
Poruka
30.637
a gde je diskomer,100 vličanstvenih,parada albuma.........joooj......Branu Milunov sam izvređao jednom prilikom na čuvenoj Fontani želji.........a Dragan Jelić,e da Robert Klajn......ko će se seti,normalno ja.......i ko je odrastao uz ovaj radio........drgi ćemo put o večitom rivalu Begrad 202,,,,,,,,,,,,,,,,,,biće još.......
 
MODERATOR
Učlanjen(a)
02.05.2009
Poruka
30.637
Radio Studio B - čuvari časnog imena
03. April. 2008,
Po uzoru na tada vodeće evropske komercijalne radio programe, kao što su bili, recimo Radio Luksemburg ili Radio Kerolajn, Studio B počinje da širi svoje radio talase 1970 godine.



radio03042008.jpg


Neka od prvih poglavlja u istoriji novinarstva Srbije bezpogovorno pripadaju radiju Studija B. Nekadašnji pojam, jedini i veliki Radio Beograd, dobija svoju modernu radijsku varijantu (alternativu) u vidu Radija Studio B, koga u aprilu 1970. godine osnivaju novinari i urednici lista Borba Slobodan Glumac i Dragan Marković.

Po uzoru na tada vodeće evropske komercijalne radio programe, kao što su bili, recimo Radio Luksemburg ili Radio Kerolajn, Studio B počinje da širi svoje nove radio talase.

"Studio B je svoju popularnost stekao na različitoj ponudi u odnosu na Radio Beograd.Od krutog, uštogljenog programa sa spikerima koji čitaju pripremljene tekstove, pojavio se radio program koji je bliži slušaocu, neposredniji, u kome je taj glas direktno iz glave govorio u mikrofon . Voditelj je svoju poruku saopštavao neposredno, bez unapred napisanog teksta" - kaze Goran Kobali, muzički urednik Studija B.

Revolucija nastaje zahvaljujući potpuno novoj programskoj šemi, takozvanom D.J. konceptu. I danas aktuelna i elastična programska šema, red muzike i red informacija svoju jugoslovensku premijeru doživljava upravo na talasima Radija Studio B.

Slobodan Konjović, muzički urednik RTV Studio B objašnjava u čemu je bila tajna uspeha Radija. "Ja sam uvek muziku tretirao kao informaciju, i u tome je bio ključ uspeha Studija B. Kada se taj pristup balansirao sa aktuelnim vestima i stvarima koje su ljude vitalno intrigirale i interesovale, onda se dobijao taj amalgam sa feedbackom, odjekom kod ogromnog dela auditorijuma".

Muzika kao informacija na taj način obrazovala je generacije koje su tih 70 tih i 80’ tih formirale svoj muzički ukus zahvaljujući emisijama koje Sloba Konjović uspostavlja, kao što su Parada albuma, Vibracije, Diskomer.

"To je bilo vreme kada se na uglu Terazija i Knez Mihajlove nedeljom prepričavalo ko je na kom mestu liste Diskomera.Naravno da ovo vreme interneta i komunikacije nije isto. Ali to je bio simbol Studija B, to je bila tema u kafićima, na ulici, medju mladima" - priseća se Zvonko Pantić, bivši direktor Radija Studio B.

Ideal uticajnog i nezavisnog medija sa autoritetom, pored muzičke redakcije, izgradile su i redakcije jutarnjeg i informativnog programa. Beograde dobro jutro, reči Duška Radovića i kasnije Đoke Vještice bile su prve reči koje su slušaoci mogli da čuju kad započinju dan. Gradske, komunalne i životne teme provučene kroz oštru i duhovitu misao Duška Radovića ustalile su Radio Studio B na vrhu Beograđanke i u vrhu slušanosti.

"Kad neko kaže da mu je nepravda učinjena u Skupštini grada, ne kaže idem kod Branka Pešića ili Žike Kovačevića, već kaže tužiću te Đoki Vještici. To je institucija" - kaže Pantić.

"Meni je velika čast da sedim u ovom Studiju gde su bili Duško Radović i Đoko Vještica i mnoge starije kolege koji još rade, a koje ja jako poštujem i koje sada treba da pokušam da odmenim. Bilo mi je fascinantno kada sam čuo koliko je ljudi prošlo kroz Radio Studio B.To bukvalno znači da nije Radija Studija B ne bi bilo ni B92, ni Pinka ni ostalih redakcija"- kaže najmlađi novinar radija Nemanja Rujević.

Međutim institucija Radio Studio B počinje da nestaje pred televizijom Studija B.

"Nažalost radio je potpuno zanemaren i Vaš direktor Timofejev jednom je rekao da je bio svedok kako je jedna TV uništila radio i kako je dete ubilo majku. Jer TV nikada ne bi bilo da nije bilo Radija Studio B" podseća Zvonko Pantić.

Aleksandar Timofejev, generalni direktor i glavni i odgovorni urednik RTV Studio B, priseća se kako je sve nekada izgledalo. "Ideja svih nas je bila, tako smo jedni drugima objašnjavali, kao idem na TV kratko, posle se vraćam na radio, našu veliku ljubav. Radio je tada bio visoko kotiran i kvalitetan. Pravili su ga ljudi koji su bili vrh u svih segmentima koje radio zahteva. Međutim vremenom nas je TV sve povukla i progutala. Nekako smo zaboravili na radio".

Radio ipak dobija svoju šansu time što Skupština grada odlučuje da finansira rekonstrukciju, prvu od 1974. godine od kada se Studio B nalazi na 23. spratu Beograđanke. Radovi su započeli 2006. godine i ovog aprila Radio se na svoj 38. rođendan vraća na vrh.

"Ovo je prvi put posle 34 godine da se nešto uradilo na poboljšanju uslova rada. Urađeno je mnogo i ogromna sredstva su uložena, ne samo u zidove i nameštaj nego i u opremu, kompjutere i sve ono što je neophodno za normalan rad. Radio Studio B u ovom trenutku ima najbolji radio prostor u Beogradu i jedan je od najboljih i najfunkcionalnijih prostora u Evropi. To su uslovi koje moramo predanim radom da opravdamo i da Radio Studio B pozicioniramo na ono mesto koje je nekada zauzimao" - kaže pomoćnik odgovornog urednika Radija Studio B, Vladan Erić.

"Moja ideja i jeste da taj radio dignemo, da mu vratimo staru slavu, jer tu ima i dalje dobrih ljudi koji odlično rade svoj posao.

"S obzirom na naš status javnog servisa i gradske kuće ne podležemo imperativima komercijalnog programa pa može da se ide i na nešto alternativnije. I to je nešto što može da se čuje samo ovde. To je nešto što je bilo zaboraveljeno, što će morati da se ozbiljno bori sa komercijalnim alama u Beogradu i šire, ali to je nešto u šta ja strašno verujem" - kaže Timofejev.

"Danas informativni program čini stožer programa, dok muzika u poslepodnevnim i večernjim terminima ima potpunu dominaciju. Kroz poziciju gradskog javnog servisa gradska vest je dobila svoj primat i ima prednost u svakom pogledu" - kaže Kobali.

Radio Studio B posle 38 godina slavi svoje ponovno rođenje i svečano se vraća na vrh slušanosti, na 23. sprat. Uz legende o svom nekadašnjem značaju spreman je da otpočne novo poglavlje i širi nove talase i nove vibracije.


Studio B 1. aprila slavi četrdeseti rođendan. Iako najstarija „moderna", neuštogljena stanica kod nas, sada je i jedina na kojoj nema sadržaja zbog kojih će vas ozbiljno biti sramota dok gledate. Nema realityja, nema estrade. Milina!

image.jpg

Godinama je Studio B bio samo radio, a zaštitni znak tog radija, živa legenda progresivnog Beograda, Sloba Konjović, muzički urednik Studija B, priseća se kako je sve počelo.
Sloba Konjović: Počeli smo populističkim konceptom, vrlo široko, pokrivajući pop muzički profil onog vremena, koji je crpeo svoju snagu iz festivala, uglavnom.

Bilo je tu i tamo diskografija, ali festivali su bili generatori pop kulture. Bilo ih je mnogo na teritoriji ondašnje Jugoslavije. Tako smo počeli. Vrlo brzo uvideo sam da medij kao što je Studio B pruža neverovatne mogućnosti da proširimo stvari. To se dešavalo paralelno sa širenjem programa. Prvo smo počeli s nekoliko sati programa, a ubrzo zatim proširili smo se na noćno vreme, koje je bilo idealno za uvođenje specijalizovanih emisija. Tako sam počeo Paradu albuma, Vibracije, s akcentom na rock, pa čak i ezoterični rock, što je u ono vreme bila prilično nezahvalna, neugodna pozicija, i morala je nekada žestoko da se brani.

YC: Studio B jedina je radio-stanica koja još uvek daje prednost muzici i ne ide niz dlaku slušaocima puštajući im ono što je komercijalno, isplativo, već i te kako, punih 40 godina, i stvara, edukuje publiku. Kako odolevate komercijalizaciji i imperativu raznih piplmetara?

SK: Ta sloboda jeste jedan od razloga što sam ovde već 40 godina. Ova pozicija u potpunosti je van domašaja korporacijskog dirigovanja, van ustaljenih plej-lista raznih mreža. Studio B bio je prva nezavisna stanica, pa je slobode bilo mnogo više u odnosu na klasični, državni radio.

U početku smo emitovali muziku za široku publiku, ali sam osetio da postoji mnogo prostora za eksperimentisanje. Činjenica je da ni na koji način nismo bili primorani da se držimo ustaljenih plej-lista, niko nam nije dirigovao šta moramo i šta možemo, za razliku od kompletne zapadne hemisfere, koja je još tih godina, i ranije čak, bila vrlo isprogramirana. Velike mreže emitovale su manje-više standardizovane plej-liste, Billboard kao časopis favorizovao je velike korporacije, velike diskografske kuće... na kraju krajeva, i danas imamo pet diskografskih kuća koje diriguju tržištem. Tako sam ja još negde sedamdesetih pokušao da iskoristim taj slobodni prostor da u programske liste ubacim muziku koja je bila, možda je prejaka reč, alternativna za ono vreme, u svakom slučaju - namenjena manjem broju slušalaca. Kako smo širili program, kako smo ga prebacivali sve više u noć, tako su se otvarale te specifične emisije, u kojima smo svakodnevno plasirali muziku koja se nije nalazila ni na kakvim top-listama, a za koju sam uvek verovao da zaslužuje da je neko čuje.

YC: Izbor grupa koje nastupaju na rođendanskom koncertu 1. aprila u Domu omladine nekako je klasičan sled događaja kojih smo se sada prisetili.

SK: Izbor je napravljen tako da karakteriše muzički put Studija B od početaka: avangardni mainstream - Disciplin-A-Kitchme, pop rock - Van Gogh, od modernih bendova koji veoma uspešno miksuju različite stilove - Darkwood Dub, Svi na pod - garažni rockeri, naslednici Partibrejkersa - ŽeneKese, E-Play - sofisticirana varijanta electra, Marčelo je tu kao predstavnik hip-hopera... To je, u stvari, presek onoga što sam ja voleo, cenio i podržavao na domaćoj listi Diskomera i u programima Studija B.

YC: Da ste imali priliku da na proslavu rođendana dovedete strane bendove, koga ne biste izostavili?

SK: Možda bih još jednom doveo Leonarda Cohena, to je bio neverovatan koncert. Od starijih - Davida Gilmoura (Pink Floyd) i Vana Morrisona.


Intervju preuzet sa YellowCab,povodom 40 godina rada Studija B
 
Poslednja izmena:
Natrag
Top