LEGEND
- Učlanjen(a)
- 14.09.2009
- Poruka
- 8.464
Danas je i u stručnim i u laičkim krugovima prisutna teza da je savremeni čovjek sve više izložen stresu i posledicama stresa, koje značajno utiču na naše mentalno zdravlje. Ubrzani tempo života, stalna presija i trka za zaradom kao imperativom koji nameće potrošačko društvo, s jedne, te strah od mogućeg gubitka posla kod većine ljudi, s druge strane, sve češće nas dovode u stresne situacije sa kojima se moramo nositi. Pored ovih glavnih uzroka stresa, ne treba zanemariti i druge koji proizilaze iz naših odnosa sa bližom i daljom okolinom.
Kada se suočavamo sa prepoznatljivim stresnim situacijama, fizička i psihička reakcija našeg organizma djeluje “programirano”. U stvari i sam stres je vrsta takve rakcije na potencijalno štetni vanjski faktor. S druge strane, svakodnevno smo izloženi stresnim situacijama kojih nismo ni svjesni, a koje takođe ostavljaju tragove na naše mentalno zdravlje. Npr. dok šetamo ulicom zaneseni nekom mišlju, škripa automobilskih guma negdje u daljini, stresno će djelovati na nas, a da toga nismo ni svjesni.
Bilo kako bilo, stručnjaci kažu da akumulirani stres može izazvati ozbiljne mentalne probleme kod ljudi, a neki tvrde da je stres, ustvari, glavni krivac za nastanak mnogih oboljenja kod čovjeka, kako mentalnih tako i organskih. Istovremeno, postoje mišljenja da je savremeni čovjek sve manje otporan na stres, odnosno, da je sve više podložan njegovim posledicama.
Kako se sačuvati od stresa? Najčešća preporuka stručnjaka je – izbjegavati stresne situacije! Znamo, međutim, da to najčešće nije moguće. Kada je već tako, kada ne možemo izbjeći stres, mislite li da je najbolje suočiti se sa njim? Ovo pitanje ima smisla jer stručnjaci, npr., za prilično teški psihički poremećaj - anksioznost, koja se javlja kao jedna od posledica stresa u vidu smanjenja čovjekeove sposobnosti da se suoči sa njim, preporučuju da se ne izbjegavaju situacije u kojima se javlja anksioznost, naprotiv, treba im se izlagati što češće.
Sobzirom na ovakve stavove struke, postavlja se Hamletovska dilema pred današnjeg čovjeka: pokušati izbjegavati stresne situacije, ili im se svjesno izlagati, da bi postali imuni i otporni na njih?
Kada se suočavamo sa prepoznatljivim stresnim situacijama, fizička i psihička reakcija našeg organizma djeluje “programirano”. U stvari i sam stres je vrsta takve rakcije na potencijalno štetni vanjski faktor. S druge strane, svakodnevno smo izloženi stresnim situacijama kojih nismo ni svjesni, a koje takođe ostavljaju tragove na naše mentalno zdravlje. Npr. dok šetamo ulicom zaneseni nekom mišlju, škripa automobilskih guma negdje u daljini, stresno će djelovati na nas, a da toga nismo ni svjesni.
Bilo kako bilo, stručnjaci kažu da akumulirani stres može izazvati ozbiljne mentalne probleme kod ljudi, a neki tvrde da je stres, ustvari, glavni krivac za nastanak mnogih oboljenja kod čovjeka, kako mentalnih tako i organskih. Istovremeno, postoje mišljenja da je savremeni čovjek sve manje otporan na stres, odnosno, da je sve više podložan njegovim posledicama.
Kako se sačuvati od stresa? Najčešća preporuka stručnjaka je – izbjegavati stresne situacije! Znamo, međutim, da to najčešće nije moguće. Kada je već tako, kada ne možemo izbjeći stres, mislite li da je najbolje suočiti se sa njim? Ovo pitanje ima smisla jer stručnjaci, npr., za prilično teški psihički poremećaj - anksioznost, koja se javlja kao jedna od posledica stresa u vidu smanjenja čovjekeove sposobnosti da se suoči sa njim, preporučuju da se ne izbjegavaju situacije u kojima se javlja anksioznost, naprotiv, treba im se izlagati što češće.
Sobzirom na ovakve stavove struke, postavlja se Hamletovska dilema pred današnjeg čovjeka: pokušati izbjegavati stresne situacije, ili im se svjesno izlagati, da bi postali imuni i otporni na njih?
