Staračka demencija

MODERATOR
Učlanjen(a)
02.05.2009
Poruka
30.629
Šta je glavni uzrok demencije: Najčešći simptomi i prevencija!
Demencija nastaje kada se određeni delovi mozga razbole. To su delovi koju su uključeni u proces učenja, pamćenja, donošenja odluka, govora. Najčešći uzrok demencije je Alchajmerova bolest

Izvor: stil.kurir
Autor: krenizdravo.com

Demencija je, jednostavno rečeno, gubitak mentalnih sposobnosti poput sposobnosti razmišljanja, pamćenja i logičkog zaključivanja. Taj gubitak sposobnosti mora biti dovoljno ozbiljan da ugrožava svakodnevni život osobe.

Demencija nije bolest nego grupa simptoma koje mogu uzrokovati razne bolesti. Simptomi uključuju i promene u ponašanju, u karakteru osobe, neočekivane promene raspoloženja. Ponekad demencija može biti sasvim izlečena. To je onda kada je i njen uzrok izlečiv. Česti uzroci izlečive demencije su zloupotreba droge i alkohola, upotreba pojedinih lekova, loša ishrana s nedovoljno vitamina. Nažalost, puno češće demencija nije izlečiva.

Šta uzrokuje demenciju?
Demencija nastaje kada se određeni delovi mozga razbole. To su delovi koju su uključeni u proces učenja, pamćenja, donošenja odluka, govora. Najčešći uzrok demencije je Alchajmerova bolest. Osobe koje osećaju određene probleme, npr. slabljenje pamćenja, često strahuju da imaju Alchajmera. Ipak, valja reći da je uz Alchajmerovu bolest prisutno i oko 50 danas poznatih drugih uzročnika demencije. Procenjuje se da je oko 20 odsto demencija izlečivo. Kod ostalih 80 odsto (u koje spada i Alchajmerova demencija) terapija se sastoji od ublažavanja i usporavanja napredovanja bolesti.


starija-zena-place-1425325816-55253.jpg



Glavni uzročnici demencije su:

- bolesti koje uzrokuju degenerativne promene nervnih ćelija u mozgu, to su Alchajmerova, Parkinsonova i Huntingtonova bolest

- bolesti krvnih sudova, moždani i srčani udar

- propadanje moždanog tkiva zbog izlaganja alkoholu i drogi

- siromašna ishrana i nedovoljan unos vitamina, npr. vitamina B12 važnog za funkcionisanje mozga

- infekcije koje utiču na centralni nervni sistem, npr. AIDS

- povreda glave - jak udarac u glavu može imati trajne posledice baš kao i dugotrajno izlaganje glave udarcima (čemu su izloženi npr. bokseri i fudbaleri)

- ponekad bubrežne, jetrene i plućne bolesti takođe uzrokuju pojavu demencije

Staračka demencija

Razvoj demencije kod starih uzrokovan je degenerativnim promenama. Neka istraživanja pokazuju da će svaka druga osoba starija od 80 godina oboleti od Alchajmera.


starija-zena-u-basti-1410441812-47048.jpg



Alchajmerova bolest, simptomi i lečenje
Najčešći oblik demencije među starijim osobama je Alchajmerova bolest. Prvi znakovi bolesti često se javljaju u petoj i šestoj deceniji života. Broj obolelih po uzrasnim grupama naglo raste nakon 60. godine života i udvostručuje se svakih 5 godina.

Rizične grupe:

- Uzrast: 10 odsto starijih od 65 godina i čak 50 odsto starijih od 85 godina boluje od Alchajmera

- Pol: žene su dvostruko izloženije od muškaraca

- Povrede glave: neke studije pokazuju povezanost nastanka bolesti i ozleda glave

- Izloženost toksinima: neke studije pokazuju da pojačana izloženost toksinima kao npr. aluminijumu pojačava rizik

- Niži stupanj obrazovanja: nije poznato zašto, ali osobe niže stručne spreme su izloženije bolesti od onih s visokom stručnom spremom


stara-zena-1425039809-55137.jpg



Simptomi i test “Bolujem li od Alchajmera?”

Ovo su neki od znakova upozorenja, ukoliko na nekoliko njih odgovorite s "DA", trebalo bi da potražite pomoć lekara.

1. Gubitak kratkotrajnog pamćenja najčešći je rani simptom Alchajmerove bolesti - Imate li teškoća da se prisetite nedavnog razgovora?

2. Teškoće u obavljanju rutinskih poslova - Imate li teškoća u obavljanju svakodnevnih aktivnosti poput pranja zuba, obavljanja telefonskog poziva i slično?

3. Dezorijentacija - Gubite li se u prostoru koji vam je inače poznat, npr. u vlastitom kvartu?

4. Događa li vam se da stavljate predmete tamo gde ne pripadaju, npr. knjigu u frižider?

5. Problemi u planiranju - Imate li teškoća kod npr. plaćanja računa, sastavljanja lista za kupovinu?

6. Problemi u razgovoru - Zaboravljate li određene reči? Npr. auto vam postaje "ona naprava što se vozi" i slično?

7. Nagle promene raspoloženja - Menjate li raspoloženja češće nego pre, postajete li naglo tužni i srećni bez posebnog razloga?

8. Nedostatak motivacije - Da li ste izgubili želju za aktivnostima koje su vas pre uveseljavale?

9. Promene u spavanju - Spavate li više nego pre?


baka-1408353483-44468.jpg




Lečenje

Kod Alchajmerove bolesti moguće je ublažiti napredak bolesti pomoću lekova. Bolest zasad nije moguće izlečiti, ali je uz dobru terapiju moguće da bolesna osoba poživi preko dvadeset godina nakon pojave prvih simptoma. Da li je osoba bolovala od Alchajmera danas se može utvrditi samo autopsijom i uzimanjem uzorka moždanog tkiva. Za života se može samo sumnjati na bolest, tek autopsijom ona se može 100 odsto utvrditi.

Alkoholna demencija
Korisno je znati da preterano uživanje u alkoholu može dovesti do propadanja moždanih ćelija i posledično do alkoholne demencije.

Demencija - terapija i prevencija demencije
Zbog širokog spektra mogućih uzroka demencije nije moguće jednostavno odrediti mere prevencije. Ipak, zahvaljujući istraživanjima danas znamo koji faktori/ životne navike smanjuju rizik pojave nekih vrsta demencije:

1. Pazite da vam krvni pritisak nije previsok - za to ćete možda morati da uzimate lekove, a možda će vam biti dovoljno da napraviti neke zdrave promene poput gubitka kilograma, aktivnog vežbanja, izbacivanja soli iz ishrane…

starica-i-zena-za-laptopom-1419180759-52638.jpg




2. Ne pušite - ako pušite, prestanite

3. Pazite na težinu, neka ona bude u zdravim okvirima (proverite svoj BMI indeks)

4. Pazite na holesterol, neka ne bude veći od 200 mg/dL

5. Vežbajte, pokušajte da vežbate pola sata svaki dan

6. Budite mentalno aktivni - to možete postići čitanjem, igranjem puzzli, rešavanjem zagonetki, učenjem (najbolje stranog jezika), igrajte Tetris

7. Budite socijalno aktivni - učlanite se u neku grupu, pričajte s ljudima i sl.
 
MODERATOR
Učlanjen(a)
02.05.2009
Poruka
30.629
Ovako matori mi je 35-to godište,pre dve godine,kad su bile poplave,imao je,prvo blaži infarkt,ugrađena su mu 4 stenta i dva pejsmejkera,,potom moždani udar,to jest,pravu smo priču saznali pre šest meseci,kad se sučajno izbrbljao pred drugarima,njegovm,da je,prilkom vožnje gradskim prevozom,,autobus naglo zakočio,i udario je u šipku,držač,kako ko više voli,i priklještio mu se nerv i kapilar,desno oko,te je došlo do pa da kažem moždanog udara,blagog,ako postoji,tako je barem lekar kazao,supruga i starija ćerka su mi inače medicinski radnici,pa se svi znaju,da kažem,

pre ti meseca krenuli su jači reumatski bolovi na desnoj ruci,posebno u predelu ramena,


1. Gubitak kratkotrajnog pamćenja najčešći je rani simptom Alchajmerove bolesti - Imate li teškoća da se prisetite nedavnog razgovora?

2. Teškoće u obavljanju rutinskih poslova - Imate li teškoća u obavljanju svakodnevnih aktivnosti poput pranja zuba, obavljanja telefonskog poziva i slično?

3. Dezorijentacija - Gubite li se u prostoru koji vam je inače poznat, npr. u vlastitom kvartu?

4. Događa li vam se da stavljate predmete tamo gde ne pripadaju, npr. knjigu u frižider?

5. Problemi u planiranju - Imate li teškoća kod npr. plaćanja računa, sastavljanja lista za kupovinu?

6. Problemi u razgovoru - Zaboravljate li određene reči? Npr. auto vam postaje "ona naprava što se vozi" i slično?

7. Nagle promene raspoloženja - Menjate li raspoloženja češće nego pre, postajete li naglo tužni i srećni bez posebnog razloga?

8. Nedostatak motivacije - Da li ste izgubili želju za aktivnostima koje su vas pre uveseljavale?

9. Promene u spavanju - Spavate li više nego pre?




tačka sedam naročito je izražena od tada,tačka 3 je tek počela,u petak je otišao u neki mega market,pa satipo ga nije bilo,a treba mu petnest minuta tamo i nazad.......

počeo je da optužuje kasirke da ga potkradaju,neki je dan optužuo ženu da mu je ukrala 500 dinara,a bile su u drugom dzepu,moja je unuka bla sa njim........u ponedeljak je bio maksimum svega,odveo je unuke u vrtić,dva puta je direktorka zvala jel su pošli.On je rekao da je pao..........
Ide kod lekara opšte prakse,zapamti dan i sat kad treba da ide,sam sebi daje insulin,redovno uzima terapije (lekove)..........ali kad krene baca stvrari......recimo,imamo MTS IPTV,gleda Pink Western,i ne daj bože da u tom trenu padne net,baci daljinskimveć sam tri promenio za ovih mesec ipo dana,a ima mnogo još takvih primera,u toku leta koji su se ispodogađali,ali aj........nikad nisam bar ja,iskreno na taj način gledao,dok nisam čuo za ono u busu........



Sad izvinite na ovoj subjektivnosti..........mogao sam još toga da napišem........za ovih sedam dana,počele su da javljaju još neke "tačke" iz gornjeg teksta,



3. Pazite na težinu, neka ona bude u zdravim okvirima (proverite svoj BMI indeks)

4. Pazite na holesterol, neka ne bude veći od 200 mg/dL


na težinu najmanje pazi,a ako se na nejga razderem da je jeo pre pola sata,cela porodica krene da ga brani....itd....itd.............Maja je lekar,moja je supruga lekar,ali šta da kažem,želja za klopom jew jača od njega,a to opet dovodi do toga da manje šeta,opet sve to do jačih bolova,i sve u krug........



Crvena ako ima neka slična tema spoji je, imam još tih tekstova,pa ću ih "dodati"gutam sve što nađem na netu,jenostavno me hvata panika da nije onaj čika Alchajmer,pišemo se još,pozdrav od vašeg manijaka,više nemam ni želje ni motvacije da nešto postam,samo njega nadgledam.....GORI JE OD SVE DECE ZAJEDNO!!!!!!!!!aj laku vam noć želimo ja i Mateja
 
Poslednja izmena:
MODERATOR
Učlanjen(a)
02.05.2009
Poruka
30.629
SENILNA DEMENCIJA (staračka demencija, izlapelost) postavljanje dijagnoze i terapija, lečenje
Demencije su stečeni i perzistentni poremećaji intelektualnih funkcija sa deficitom u najmanje tri od sledećih pet intelektualknih funkcija:

  1. pamćenje
  2. govor,
  3. vidno-prostorna orjentacija,
  4. ponašanje,
  5. apstraktno mišljenje, planiranje, računanje.
Prema etiologiji, postoji nekoliko osnovnih tipova demencije:

  1. vaskularne demencije,
  2. infektivne demencije,
  3. degenerativne demencije (Alchajmerova),
  4. metaboličke.
Demencija u sklopu senijuma (starosti) poznata je kao Alchajmerova bolest. Tačni uzroci nisu poznati. Kod većine osoba starije životne dobi uočena je manja ili veća atrofija korteksa mozga pri MR snimanjima. Ipak, preko polovine osoba u veoma odmakloj starosti nisu dementne. Teže demencije su nešto češće kod manje obrazovanih ljudi, ali svako može da razvije ovakav poremećaj.

Klinički se poremećaji u sklopu Alchajmerove bolesti dele u tri osnovne grupe:

  1. kognitivni poremećaji (poremećaj pamćenja, poremećaj verbalne komunikacije, smanjena fluentnost govora, kao i oštećenje vidno-pro- storne orjentacije),
  2. psihijatrijski poremećaji u užem smislu (depresija sa nesanicom, sumanute ideje, paranoidne ideje, vidne halucinacije),
  3. poremećaj ličnosti (agresivnost, tvrdičluk, skupljanje stvari, seksualna dezinhibicija, agitacija).
Alchajmerova bolest obično počinje neprimetno, „šunjajuće", najčešće sa smetnjama pamćenja, teškoćama nalaženja reči ili promenama raspoloženja. Sa napredovanjem bolesti pojavlju se ozbiljniji znaci antero- gradne i retrogradne amnezije, kao i teškoće kod obolelih da razumeju šta je rečeno. Postepeno se razvija sve veća konfuznost i prestanak uobičajenih aktivnosti. Oboleli postaju ili razdražljivi i agresivni, ili distimični, adinamični, ravnodušni. Pored toga, mogu da se jave i psihotični elementi paranoidnih ideja, kck i noćni strahovi, bezrazložno napuštanje kuće i besciljno udaljavanje (fuga)... Mogu da se izgube uobičajene inhibicije, pa se oboleli skidaju pred drugim ljudima, ponašaju se agresivno, ponekad neprimereno napadno prema osobama suprotnog pola, ili ispoljavaju druge oblike ponašanja koji su katkad „simpatično detinjasti", ali neretko i veoma zabrinjavajući i neprijatni za okolinu. U završnoj fazi demencije bolesnici su vezani za postelju, normalna komunikacija je nemoguća, a dezinhibitorni procesi idu do potpunog gubitka kontrole osnovnih funkcija - oboleli uriniraju i defeciraju u postelji...

Lečenje senilne demencije u domenu je psihijatra, ali i lekari opše medicine mogu da ordiniranjem pojedinih lekova olakšaju tegobe obole- lom i porodici. Lekovi za lečenje demencije mogu se svrstati u tri grupe:

  1. neuroprotektivni lekovi: (vitamin E, Selegilin - inhibitor MAO, podiže nivo dopamina u mozgu),
  2. inhibitori holinesteraze: (povećavaju nivo acetilholina u mozgu),
  3. simptomatska terapija: (antipsihotici, npr. Largactil, kao i anksiolitici, antikonvulzivi, antidepresivi.).

Izvor: simptomi.rs
 
MODERATOR
Učlanjen(a)
02.05.2009
Poruka
30.629
Demencija - više od zaborava
Demencija znači gubitak ličnosti i funkcija, to je stanje u kome se brišu sećanja, imena, lica. Nestaje pamćenje. A gubitak pamćenja je i gubitak identiteta. Obično se izjednačava sa starošću, ali demencija je bolest, a ne deo normalnog procesa starenja.

6667747724d0fe10533b82299466533_extreme.jpg

Ona je više nego puko gubljenje memorije, više od zaborava i nestajanja pamćenja. Demencija prosto izbacuje ljude iz njihovog života i dramatično utiče na porodicu i ljubav. Njen tok je spor, ali neumoljiv. Može da traje godinama.

Kad počnu da se gube reči i sećanje ostaju verovatno pramičci muzike. Zato su minulog meseca u Biblioteci grada Beograda uz tihe melodije iz prošlosti, uz bozu, kabezu i slatko, namerno i simbolično, na potpuno neobičan način putem video zapisa dirljive lične ispovesti i interaktivne postavke, prijateljima i partnerima kompanije Actavis predstavljena najnovija istraživanja lečenja Alchajmerove bolesti.

Slikovito i gotovo surovo istinito ovo oboljenje oslikavaju reči akademika neurologa dr Vladimira Kostića, direktora klinike za neurologiju KCS:

– Demencija znači gubitak ličnosti i funkcija, to je stanje u kome ostaje samo jedna dirka na kompjuterskoj tastaturi – dilit (delete). Briši. Brišu se sećanja, imena, lica. Nestaje pamćenje. A gubitak pamćenja je i gubitak identiteta. Obično se izjednačava sa starošču, ali demencija je bolest, a ne deo normalnog procesa starenja.

Ljudi praznih pogleda

A nama se, inače, veliki problem iza brda valja – sve smo stariji. Samo u Evropi najmanje 5 miliona ljudi je obolelo od demencije, nekoliko puta više ih je pred demencijom. Broj obolelih će se, prema predviđanjima, udvostručavati svakih 20 godina. Kod nas, nastavlja profesor Kostić, dovoljno je samo da prošetate ulicama šireg centra i sigurno je da ćete mnogo češće sretati osobe starije od 65 godina na čijim licima su prazni pogledi. Jer, svaki 10. od njih ima neki oblik demencije, neki oblik gubljenja pamćenja. Ovakva slika odigrava se na ulicama svih svetskih i naših gradova. Koliko je dementnih osoba kod nas pouzdano se ne zna, ali je sigurno da smo uveliko na putu da postanemo društvo dementnih, mada nije preterano ako se kaže da u velikoj meri to već i jesmo.

Sumorno zvuči, ali je činjenica da je kod dve trećine obolelih propuštena pravovremena dijagnoza. Sa pravom dijagnozom kasni se iz jednog jedinog razloga – zbog uverenja svih, pa i mnogih doktora da je zaboravnost neminovni pratilac starosti, ili se smatra da će rano obelodanjivanje demencije doneti još jednu nevolju pacijentu, a to je stigmatizacija, odbacivanje od strane porodice pa i čitavog društva. Valja napomenuti da je svest o demenciji na izuzetno niskom nivou u čitavom svetu, što vodi ka stigmatizaciji i nedovoljnom traženju medicinske pomoći. Trenutno ne postoji lek za Alchajmerovu bolest, ali može mnogo da se učini na poboljšanju kvaliteta života obolelog i negovatelja.

Nisu ovo, srećom, beznadežni poremećaji. Mi danas, navodi profesor Kostić, možemo sa priličnom sigurnošću da dijagnostikujemo demenciju koja nije samo Alchajmerova bolest, mada je ona najčešći oblik. Postoje kriterijumi za ranu dijagnostiku, za utvrđivanje faktora rizika, postoji model za genetski uvid, imamo terapiju koja je među najsavremenijima.

Tako i Evropski vodič za dijagnostiku i lečenje Alchajmerove bolesti, koji je ove godine objavljen, navodi novi lek kompanije Actavis – donepezil kao lek iz najuže grupe preporučenih za koje je u kontrolisanim studijama potvrđeno da dovode do poboljšanja u blagim, umerenim, ali i teškim formama ove bolesti. Našao se i na našem tržištu.

– Kao jedna od vodećih generičkih farmaceutskih kompanija u svetu Actavis je prepoznat kao kompanija koja se ozbiljno bavi lekovima u oblasti neurologije i psihijatrije. To su savremeni preparati, proverenog kvaliteta, stvoreni po najvišim standardima. Globalnu snagu koristimo za potrebe srpskog tržišta u skladu sa našom misijom da najsavremenije preparate da najsavremenije preparate obezbedimo najvećem broju ljudi kojima su neophodni. U slučaju Alchajmerove bolesti da se unapredi terapija vrstom leka koji posebno kod blagih do umereno teških oblika Alchajmerove demencije donosi značajna poboljšanja. Posebnu pažnju posvećujemo medicinskoj edukaciji i prevenciji, prepoznavanju bolesti, naravno, i primeni savremene terapije – kaže za Vivu Dr Tatjana Sokolović, direktorka poslovne jedinice za psihijatriju i neurologiju kompanije Actavis.

Sporo i neumoljivo

Sve ovo je veoma bitno tim pre što je demencija degenerativni moždani poremećaj koji onemogućava bolesnoj osobi da obavlja svakodnevne aktivnosti. Iako se neprestano istražuje još se ne zna pravi uzrok oboljenja, mada je poznato da je i genetska predispozicija jedan od razloga nastanka ove bolesti. Kako se granica dugovečnosti pomera broj obolelih u svetu će se povećavati. Gotovo 50% demencija uzrokovano je Alchajmerovom bolešću, ustvari, primarna demencija ili Alchajmerova bolest čini čak polovinu demencija među starima. Češće oboljevaju žene nego muškarci.

Mora se uz sve ovo znati i da je demencija najskuplja bolest. Računice u razvijenom svetu pokazuju da ako bi pravovremenom terapijom samo za pet godina odložili početak oboljenja troškovi lečenja dementnih pacijenata smanjili bi se za neverovatnih 50 odsto.

– Okolina neretko prepušta dementnu osobu na milost i nemilost njenoj staračkoj istrošenosti, ona postaje sebična, zaboravna i nemarna, sve manje liči na sebe, zbog čega nastaju sukobi u porodici i okolini. Tok bolesti je spor, ali neumoljiv. Može trajati godinama. Demencija se nikada ne dijagnostikuje kod dve od tri osobe. Ovo oboljenje iz mnogo razloga zaslužuje istu pažnju kao maligne i srčane bolesti, zbog obolelih, zbog njihovih porodica i čitavog društva, zbog nebrojenih problema koje demencija sobom donosi.

Simptomi

Stalno zaboravljanje imena, lica, doskorašnjih događaja, česte promene raspoloženja, rani su simptomi demencije, u sledećoj fazi javlja se stalna uznemirenost, agresivnost, noćna ustajanja, lutanja po ulicama. Bolest se vremenom širi, zahvata druge delove mozga. Demencija podrazumeva propadanje celokupne ličnosti: pamćenja, mišljenja, socijalnih aktivnosti, govora, čitanja, do gubljenja vitalnih funkcija. U poslednjoj fazi bolesti pacijenti su vezani za krevet.

7 znakova

Ovo su važni znaci zbog kojih treba da se zatraži pomoć specijaliste za demenciju:

– učestalo postavljanje istog pitanja
– ponavljanje iste priče, od reči do reči, iznova
– zaboravljanje kako se kuva, ili rade sitne popravke, ili kako se igraju karte, aktivnosti koje su ranije obavljane redovno i sa lakoćom
– gubitak sposobnosti za plaćanje računa ili vođenje evidencije u čekovnoj knjižici
– nesnalaženje u poznatoj okolini, ili ostavljanje predmeta iz domaćinstva na neuobičajena mesta
– odbijanje lične higijene, ili oblačenje uvek iste garderobe, uz komentarisanje da su se već okupali, odnosno, da im je odeća čista
– oslanjanje na drugu osobu da donese odluku ili da odgovor na postavljeno pitanje na koje se ranije vrlo lako davao samostalan odgovor.


Izvor: B92

(e sad stvarno odo da spavam)
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Kako sprečiti demenciju

Dokazano je da manje gledanja televizije, čitanje literature koja zahteva određeni umni napor i rešavanje ukrštenica pomaže britkosti uma

135f8e.jpg



Mnoge osobe sa normalnim padom intelektualnih sposobnosti, koji je uslovljen godinama, traže pregled bojeći se da nemaju Alchajmerovu bolest ili demenciju. Njihove primedbe najčešće se odnose na trenutke kada ne mogu da se prisete određene reči ili dobro poznatog imena. Žale se i na odsutnost kao i na nedostatak koncentracije. Adekvatnim pregledom moguće je ustanoviti da su njihove kognitivne sposobnosti i dalje očuvane i da su povremeni ispadi vezani samo za starosno doba. To, međutim, ne znači da stanje ne može da se pogorša ako se ulenjimo i zanemarimo "mentalnu gimnastiku".

(Novosti)
 
MODERATOR
Učlanjen(a)
02.05.2009
Poruka
30.629
Bolest koja napreduje: Do 2050. više od 130 mil. obolelih
Do 2050. godine više od 130 miliona ljudi u svetu živeće sa demencijom, a jedan od svaka tri slučaja mogao bi da bude sprečen ako bi ljudi u većoj meri brinuli o zdravlju mozga, pokazalo je istraživanje objavljeno u medicinskom časopisu Lanset (The Lancet).

Izvor: Beta
4329459705970a5a376cd1323921589_v4%20big.jpg

foto: thinkstock
Među ključnim faktorima rizika za nastanak demencije su nedostatak obrazovanja, gubitak sluha, konzumiranje duvana i fizička neaktivnost, navedeno je u članku.

Procenjuje se da 47 miliona ljudi u svetu ima demenciju. Istraživanje je predstavljeno na konferenciji Međunarodnog udruženja "Alchajmer" u Londonu, prenosi Bi-Bi-Si (BBC).

Izveštaj je sačinilo 24 svetskih stručnjaka koji navode da način života pojedinca može da ima veliku ulogu u povećanju ili smanjenju rizika za nastanak demencije.

"Mada se demencija dijagnostikuje kasnije u životu, promene uglavnom počinju da se razvijaju godinama pre toga", rekao je profesor Londonskog univerzitetskog koledža Gil Livinstoun.

Istraživanje je pokazalo da su osobe koje nisu u mogućnosti da završe srednju školu u većem riziku od demencije, a autori članka savetuju nastavak učenja tokom celog života kako bi se povećale kognitivne rezerve.

Još jedan veliki rizik je gubitak sluha u srednjem dobu, što može dovesti, kako navode istraživači, do društvene izolacije i depresije, koji su među mogućim faktorima rizika za demenciju.

Stručnjaci su naveli još jednu ključnu poruku - ono što je dobro za srce, dobro je i za mozak.

Život bez bez pušenja, uz fizičku aktivnost, održavanje zdrave telesne težine, lečenje visokog krvnog pritiska i dijabetesa mogu da smanje rizik od demencije, kao i kardiovaskularnih bolesti i raka, piše u izveštaju.

Istraživači su dodali da nisu imali dovoljno podataka koji uključuju uticaj ishrane ili alkohola, za koje smatraju da su značajni.
 
Natrag
Top