Srbija počasni gost solunskog sajma knjiga

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Srbija počasni gost solunskog sajma knjiga

Naša zemlja će biti počasni gost na Međunarodnom sajmu knjiga u Solunu. Pre svečanog otvaranja, promocija grčkog izdanja autobiografije Emira Kusturice

kul-sajam-knjiga-solun.jpg

SRBIJA će biti počasni gost Sajma knjiga koji počinje u četvrtak u Solunu. Početak predstavljanja savremene srpske književnosti označiće, neposredno pre zvaničnog otvaranja, promocija grčkog izdanje romana „Smrt je neprovjerena glasina“ Emira Kusturice.

Namenski za ovaj nastup srpske književnosti u Solunu, naše Ministarstvo kulture podržalo je prevođenje na grčki jezik i objavljivanje nekoliko knjiga. To su „Karantin“ Raše Livade, „Porodične priče“ Biljane Srbljanović, „Trougao, kvadrat“ Gorana Milašinovića, „Generalna proba samoubistva“ Dušana Kovačevića i „Voz za jednog putnika“ Zorana Pešića Sigme.


- U Grčkoj su drame Dušana Kovačevića vrlo izvođene, dok je Biljana Srbljanović na neki način novina za njihove čitaoce - kaže Mladen Vesković, organizator našeg nastupa na međunarodnim sajmovima i savetnik u Ministarstvu kulture. - Svetislav Basara ima nekoliko naslova prevedenih na grčki, dok su u Grčkoj već objavljeni romani Vladislava Bajca „Druida iz Sindiduna“ i „Hamam Balkanija“.

Posebni programi biće posvećeni Danilu Kišu (prošle godine u Grčkoj je objavljen „Čas anatomije“), Miloradu Paviću i Justinu Popoviću. U diskusiji povodom izložbe „Andrić, pisac i (ili) diplomata“ učestvovaće Tanja Korićanac, Hristos Guvis, grčki prevodilac, Vasa Pavković i Dragan Županjevac, ambasador Srbije u Grčkoj. Naši pesnici čitaće svoje stihove na Prvom međubalkanskom festivalu poezije, a biće predstavljena i antologija srpske poezije HEMUS. Pored radionice za srpsku decu u Solunu, najmlađi će videti i performans glumice Agni Strumbuli, nastao na osnovu grčkog izdanja „Srpskih bajki“.

- Naš štand je na površini od 120 kvadrata i izdeljen je na četiri celine: pravoslavna književnost, dečja, izložba o Ivi Andriću i savremeni srpski pisci - kaže Mirko Prlja, izvršni organizator našeg nastupa ispred Privredne komore Srbije. - U delu koji se odnosi na pravoslavnu baštinu biće izložena velika maketa Hilandara.


Od svih izdavača tražen je spisak knjiga za koje smatraju da treba da budu pokazane, a u Ministarstvu kulture su napravili odabir.


- Kupili smo knjige od onih izdavača koji su insistirali na tome, ali većina je poklonila svoja izdanja, jer to smatraju i sopstvenim predstavljanjem. Nastup Srbije na Sajmu u Solunu koštaće pet miliona dinara - objašnjava Prlja.


SRPSKA REPREZENTACIJA

U reprezentaciji srpskih pisaca za Solun putuju Dušan Kovačević, Svetislav Basara, Vida Ognjenović, Biljana Srbljanović, Goran Petrović, Vladislav Bajac, Dragan Velikić, Borivoje Adašević, Goran Milašinović, Jelena Lengold, Tanja Kragujević, Zoran Pešić Sigma i Jasminka Petrović. Oni će učestvovati na promocijama svojih knjiga u prevodu na grčki jezik. Na poziv grčkog izdavača, a ne u organizaciji naše države, u Solun će otputovati i Ljiljana Habjanović Đurović. Poznati grčki pisac Titos Patrikios izrazio je želju da učestvuje u našem programu, kada je čuo da smo počasni gosti.
Srpski nastup će upotpuniti prevodioci Gaga Rosić, Mina Radulović i Moma Radić, književni kritičari Aleksandar Jerkov, Vasa Pavković, Mladen Vesković, kao i neki grčki književnici, akademici, filolozi...

SVI PREVODI

GRČKO izdanje knjige „Smrt je neprovjerena glasina“ Emira Kusturice, u izdanju „Patakisa“ biće predstavljno u sali „Kikiforos Vretakos“ od 18 do 19.30. Pored autora (koji na promociju dolazi direktno iz Kana) o knjizi će govoriti pisci Nikos Panajotopulos i Soti Trijantafilu. Veliki izdavački hit Kompanije „Novosti“, čija su četiri izdanja prodata u 113.000 primeraka, doživljava uspeh na svim meridijanima. Objavljeno je desetak prevoda, među kojima i na engleski, francuski, italijanski, nemački, ruski, a odnedavno i na češki.

Izvor: Večernje novosti




 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Sajam knjiga u Solunu: Prodor srpske kulture

Sajam knjiga u Solunu: Prodor srpske kulture

Završen Sajam knjiga u Solunu, na kome je naša zemlja bila počasni gost. Grčki pisci u našim programima. Veliki prikazi srpske književnosti

kul-solun.jpg
Štand Srbije na sajmu u Solunu

SOLUN - OD SPECIJALNOG IZVEŠTAČA

AKO imamo na umu da se Grčka nalazi u delikatnom trenutku i da solunski sajam knjiga nije tako posećen kao beogradski, može se reći da je nastup Srbije, koja je bila počasni gost, bio veoma uspešan. To potvrđuju brojni posetioci koji su se posebno interesovali za knjige naših pisaca prevedene na grčki.
- Ponudili smo publici razgovor i tumačenje savremenih srpskih dela, kao i prikaz klasika naše književnosti, posebno Andrića, kroz priču o njemu kao diplomati i piscu - kaže Mladen Vesković, organizator našeg nastupa i savetnik u Ministarstvu kulture. - Bilo je dovoljno vremena da se kaže nešto i o zbirci pesama Raše Livade. To je bila retka prilika da se razgovara o visokokvalitetnoj poeziji, ali grčki izdavači su to prepoznali i kao mogućnost da objave nešto što je neprofitno. Predstavljena je i drama Biljane Srbljanović „Porodične priče“, što je takođe književna vrsta koja se mnogo ne prodaje. Bilo je govora o nizu drugih knjiga: „Ruski prozor“ Dragana Velikića, „Trougao, kvadrat“ Dragana Milašinovića, „Ukleta zemlja“ Svetislava Basare i drugih koje su objavljene na grčkom prethodnih godina.

Mnogi značajni grčki pisci i prevodioci učestvovali su u našim programima, a novinari značajnih grčkih dnevnika dali su velike prikaze našeg nastupa, pojedinačne prikaze knjiga ili panoramske prikaze srpske književnosti.
Pesnikinja i književni kritičar Tanja Kragujević imala je, kako kaže, privilegiju da doživi snažno predstavljanje poezije Balkana kojoj je, ovoga puta, izuzetno posvećena pažnja. Naime, grčko društvo pisaca i nacionalno društvo za brigu o knjizi upriličili su jedan susret pesnika koji su predstavili poeziju svojih zemalja.

- Pesnici su govorili svoju poeziju na maternjem jeziku, što je veoma lepo zvučalo, a grčki umetnici su čitali prevode na grčki jezik. Veče je bilo posebno, jer je omogućeno grčkoj publici da čuje pesnike Balkana, a pesnicima da se među sobom dobro čuju, kao i da upoznaju grčke poete - smatra naša sagovornica.

Na srpskom štandu u nedelju se govrilo o stvaralaštvu Danila Kiša, čija su mnoga dela prevedena na grčki. Publika je dobro reagovala, što potvrđuje da je on pisac koji dopire do grčkog čitaoca.

- Mislim da je ovo jedan uspeo nastup na jednom malom sajmu, koji nipošto ne treba potceniti. Svaki uspeo nastup veliki je događaj za nas, zato što pokazuje kako se možemo organizovati drugim prilikama - kaže prof. dr Aleksandar Jerkov, koji je na više promocija doprineo približavanju srpskih klasika grčkoj publici.


Književnica Jelena Lengold smatra da je divno što je na sajmu velika pažnja posvećena velikanima naše književnosti - Andriću, Paviću, Kišu, Livadi... koji su ostavili neizbrisiv trag u našoj književnosti.


- Čovek može da bude ponosan kad vidi ime svoje zemlje na štandu koji je lepo uređen - kaže pisac Goran Petrović. - Naš štand delovao je veoma toplo, pre svega zahvaljujući knjigama koje su bile nadohvat ruke čitaocima. Književnost ostaje jedna od retkih disciplina sa kojom možemo da se podičimo.

Knjige Vladislava Bajca veoma su popularne u Grkoj. Do sada su izašli „Hamam Balkanija“ i „Druid iz Singidunuma“, a za ovaj sajam trebalo je da izađe još jedan roman, ali ekonomska kriza je to odgodila.
- Kritike u grčkim medijima su veoma lepe, pa pretpostavljam da grčkoj publici odgovara to što radim - kaže Bajac. - Vidim da su reakcije pozitivne, da se knjige čitaju, da se o njima zna, govori, jedino je recesija prepreka da svi mi brže uđemo u grčki kulturu.
Još jedan događaj obeležio je ovaj sajam: prvi put, bez posrednika, u saradnji ministarstava kulture Srbije i Hrvatske u dva programa učestvovali su pisci iz Srbije i Hrvatske.

DIPLOMATE NA ŠTANDU


ZADUŽBINA Petar Kočić iz Banjaluke jedini je srpski izdavač koji je imao poseban štand na solunskom sajmu. Došli su na poziv organizatora koji im je besplatno ustupio štand.

- Ovde smo već devet godina i Zadužbina ima svoje kupce i čitaoce. Lepo je ovde biti posebno iz razloga što se kupuju knjige srpskih klasika - kaže Nikola Vukolić, direktor Zadužbine. - Ove godine Andrić je bio najlepši most između grčke i srpske literature. Mi smo objavili njegovu doktorsku disertaciju „Razvoj duhovnog života u Bosni pod turskom vladavinom“. Zanimljivo je da čitaoci ovde znaju da se ta knjiga pojavila, bilo je dosta diplomata koji su ciljano došli na naš štand.

NAJTRAŽENIJI ANDRIĆ

NA sajam knjiga Srbija je došla sa 76 knjiga na grčkom, 50 srpskih pisaca. Publika je najviše tražila dela Iva Andrića, pre svih „Na Drini ćupriju“. Veliko interesovanje pokazali su i za knjigu „Smrt je neprovjerena glasina“ Emira Kusturice, kao i za drame Duška Kovačevića. Veoma dobro su se prodavale i „Srpske narodne bajke“, u prevodu Momčila Radića, „Hamam Balkanija“ Vladislava Bajca i dela Milorada Pavića.

Izvor: Večernje novosti




 
Natrag
Top