Sprečite dete da se drogira

Učlanjen(a)
10.07.2010
Poruka
2.773
Sprečite dete da se drogira



Prema podacima Evropskog školskog istraživanja o upotrebi alkohola i ostalih droga (ESPAD) iz 2008. koje je obuhvatilo mlade u Srbiji uzrasta od 16 godina, čak 6,7 odsto njih je probalo marihuanu, 7,6 odsto je koristilo sedative sa alkoholom, a 3,2 odsto je probalo ekstazi.

Koliko je droga opasna i kako roditelji mogu da prepoznaju prve simptome objašnjava za „Blic“ Spomenka Ćirić-Janković, psiholog, ESPAD koordinatorka za Srbiju i članica republičke stručne komisije za droge.

Rizične godine
Najugroženija grupa mladih kada se radi o početku konzumiranja droga je uzrast između 12 i 16 godina. U periodu rane adolescencije mladi su veoma, osetljivi, ranjivi, a naročito im je stalo da budu prihvaćeni od vršnjaka. Pored toga, u adolescentskoj fazi, koja počinje oko 12. godine, tinejdžer pokušava da pronađe odgovore na pitanja ko sam ja, kako biti blizak sa ljudima, a zaštititi se od bola, kako prihvatiti svoje „novo“ telo i kako zadovoljiti seksualne potrebe. Sve to su veoma teški zadaci za mladu osobu. Iz tog razloga mladi ponekad počinju da koriste drogu kao pomoć na putu sazrevanja.

Nisko samopoštovanje je prvi znak
Dete u riziku obično ima neke od sledećih osobina - voli da se dokazuje, pravi se važno na neprihvatljiv način, ima nisko samopoštovanje, čini mu se da život nema smisla, često mu je dosadno, teško se prilagođava zahtevima škole, ne poštuje porodična pravila.
Zato je bitno da čim primeti neki od ovih simptoma, roditelj reaguje i pomogne detetu. Roditelji su ti koji moraju da budu informisani i da razgovaraju sa decom o posledicama upotrebe droga, a takođe treba da budu deci dobar oslonac i da budu otvoreni za to da dete može da im prizna ako je probalo neku drogu.

Posledice
Posledice korišćenja narkotika su fatalne i uništavaju podjednako psihu i telo.
Psiha - Mlada osoba koja koristi drogu više ne rešava važne stvari u životu, ne zaljubljuje se, ne razmišlja o karijeri, ne sazreva emotivno i psihološki, već živi u nekom nerealnom svetu.
Telo - Sintetičke droge deluju razorno na centralni nervni sistem, pa tako kod mlade osobe od 17 godina može da dođe do demencije kao kod 70-godišnjaka! Česti su i psihijatrijski problemi kao što su depresija i paranoja.

Kome da se obratite?
U slučaju da primetite promene kod deteta, obratite se za savet psihologu u školi ili domu zdravlja, pedijatru ili izabranom lekaru kod kojeg se leči dete, a nakon toga savetovalištu za prevenciju zloupotrebe droga kod mladih, pod uslovom da takvo postoji u vašem gradu. U Beogradu je to konkretno Specijalna bolnica za bolesti zavisnosti koja ima Savetovalište za mlade i roditelje u Ulici Teodora Drajzera 44.

Simptomi koji ukazuju na upotrebu droga
Različiti narkotici se manifestuju različito i treba imati na umu da nijedan od navedenih znakova nije dovoljan da sa sigurnošću ukaže na zloupotrebu droga, ali bi trebalo da vas upozori i navede na oprez.

Lekovi za smirenje
Ako primetite da dete izgleda kao da je pijano, ali ne miriše na alkohol, ako je napeto i zbunjeno, teško se koncentriše i nerazgovetno govori možda koristi lekove za smirenje.

Marihuana
Staklaste, crvene oči, proširene zenice, glasan govor i neadekvatno smejanje, a potom pospanost, usporeno reagovanje, gubitak motivacije i zaboravljanje su samo od nekih simptoma koji ukazuju da neko koristi marihuanu.

Inhalansi (lepak)
Ukoliko se tinedjžer bez razloga smeje, izgleda pijano ali ne miriše na alkohol, ima suzne oči i poremećaj vida, crvenilo oko nosa i usta, sekreciju iz nosa, glavobolju, mučninu, otežanu kontrolu mišića i poremećeno rasuđivanje i pamćenje treba da porazgovarate sa njim.

Ekstazi
Izražena potreba za kretanjem i igranjem, potreba za velikom količinom tečnosti, naleti razneženosti i „ljubavi“ prema osobama u okolini ukazuju na korišćenje ekstazija.

Stimulansi (spid, kokain...)
Hiperaktivnost i euforija, razdražljivost, preterana pričljivost posle koje nastupa depresija, preterano spavanje u neuobičajeno vreme, gubitak u težini, suvoća usta, moguća agresivnost samo su neki od simptoma da neko koristi stimulanse.

Izvor: BLIC, Biljana Tasić
 
Učlanjen(a)
10.07.2010
Poruka
2.773
O drogama (uopšte)

images.jpg

Droge obuhvataju sva sredstva koja mogu izazvati zavisnost, a čija je proizvodnja, stvaranje u promet i upotreba u većini zemalja zakonom zabranjena. Tu se ubrajaju: kanabis, heroin, LSD (dietilamin lizergične kiseline), ecstasy (MDMA - metilen-diamino-metamfetamin), kokain i dr.

Drogama se smatraju i sredstva koja se legalno proizvode i upotrebljavaju u medicini ako se nabavljaju na nelegalan način radi nemedicinske upotrebe, npr. morfin, kodein, amfetamin, kokain i neki lekovi iz grupe sredstava za smirenje.

Proizvodi široke potrošnje kao benzin, aceton i sl. takođe mogu postati droge ako se upotrebe kao sredstva za drogiranje.

Zavisnost podrazumeva nesavladivu želju za drogom, jaku želju za nabavljanjem i uzimanjem droge po svaku cenu, sklonost povećavanju doze droge kako zavisnost duže traje. Zavisnost osim opasnosti za zavisnika nosi opasnost i za porodicu i celu društvenu zajednicu.


Zavisnost može biti psihička, fizička ili kombinovana

Fizička zavisnost podrazumeva promene u funkcionisanju organizma koje nastaju usled dugotrajnog konzumiranja droga. Te se promene nakon prestanka uzimanja droge karakterišu raznolikim simptomima, zavisno od sredstva koje je izazvalo zavisnost. Organizam fizički zavisnog čoveka održava tu novu ravnotežu jedino ako je droga stalno prisutna.
Psihička zavisnost je izmenjeno stanje organizma u kome osoba oseća jaku potrebu za stalnim uzimanjem droge kako bi se zadržao osećaj dobrog psihičkog stanja i zadovoljstva. Pretežno psihičku zavisnost uzrokuju kokain, kanabis i neki halucinogeni. Ostali (opijati, amfetamini, neka sredstva za smirenje itd.) uzrokuju i psihičku i fizičku zavisnost, a samostalna fizička zavisnost je jako retka.

Tolerancija na droge je stanje u kome organizam dolazi nakon dugotrajnog uzimanja tog sredstva pri čemu je za održanje dobrog funkcionisanja potrebno povećavati dozu.

Apstinencijalni sindrom je skup simptoma koji se javljaju nakon prestanka uzimanja droge

Širenje zloupotrebe droge može se protumačiti na nekoliko načina. Posledica je širenja i jačanja međunarodnog kriminala i povećanjem proizvodnje i ponude; promene kvalitete života i povećanim zahtevima koje moderno društvo stavlja pred čoveka.

Pojava zloupotrebe droga je usko vezana za adolescenciju od 13. do 21.godine života. Adolescencija je burno razdoblje odrastanja i sazrevanja mlade osobe koja je još uvek u potrazi za svojim identitetom, sklona dokazivanju i sa jasnom potrebom odmicanja od uticaja roditelja i drugih osoba koje učestvuju u njenom vaspitanju. Mladi su u razdoblju adolescencije često nesigurni, skloni popuštanju pritiscima svojih vršnjaka, i kao takvi su najzanimljiviji onima koji dobro zarađuju od prodaje droge.

Podela na lake i teške droge predstavlja podelu psihoaktivnih droga

Ova razlika se pravi kako u nezvaničnom govoru, tako i u zakonodavstvu određenih država. Pojam teške droge se koristi za droge koje stvaraju fizičku zavisnost, dok se pojam lake droge koristi za one droge koje izazivaju blagu psihološku zavisnost ili je ne izazivaju uopšte.
Ova kategorizacija je često subjektivna, društveno i kulturno uslovljena za svaku drogu. Zavisno od konteksta, određena droga se može kategorizovati na više različitih načina.
Primeri teških droga su heroin, morfijum, kokain i metamfetamin. Alkohol i nikotin se takođe svrstavaju u teške droge zbog toga što izazivaju zavisnost i opasne su po zdravlje. Droge u ovoj grupi se najčešće opisuju time što izazivaju fizičku zavisnost, postoji veća mogućnost predoziranja, i nose brojne zdravstvene rizike, uključujući smrt.

Primeri lakih droga su kanabis, meskalin, psilocibin i LSD. Pojam lakih droga se najčešće upotrebljava i za indijsku konoplju (marihuanu ili hašiš) jer nije povezana sa smrtnim slučajevima, niti kriminalom i nasiljem među korisnicima, niti postoje dokazi da izaziva fizičku zavisnost.

Prvi korak u lečenju je detoksikacija uz pomoć lekova ili bez njih ako nije reč o zavisniku
Samo je za mali broj slučajeva moguće osigurati poseban bolnički tretman, pa većina zavisnika prolazi kroz ambulantno lečenje. Ali, lečenje ne prestaje odvikavanjem, već proces traje najmanje dve godine. Ipak, postoji mogućnost da se zavisnik nakon nekog vremena ponovo vrati drogi. Najveći problem je u nedostatku bolničkih i vanbolničkih sredstava.

U cilju prevencije nastanka zavisnosti od konzumacije narkotika treba uložiti mnogo truda i rada, a posebno kroz preventivne programe u školama (pravovremena informisanost i edukacija učenika i roditelja putem informativnih programa), razne kampanje putem medija i drugih institucija.

Izvor: stetoskop
 
Član
Učlanjen(a)
29.06.2010
Poruka
2.014
Ima jedna čudna pojava. Mi u školi o tome nismo učili ništa. Ja sam se ustravila kada sam pročitala knjigu " Mi djeca s kolodvora Zoo " i to mi je bilo dovoljno da mi nikada u životu ne padne na pamet i da pomislim na bilo šta vezano za drogu. Ne volim ni podjelu na lake i teške droge. Droga je droga, zlo i tačka. Kada su mi đevojčice imale dvije,tri godine, počela sam protiv droge da im pričam. Možda je to bilo rano, ali neka, nije na odmet. Niti puše , niti se drogiraju ( 19 i 15 g.). Kod njih je program obuke počeo u osnovnoj školi, na taj način, da je došao tip koji ih je učio čitavom procesu proizvodnje i pravljenja droge. To mi nema nikakve logike. Ako su ih htjeli zaštititi od droge, mogli su im govoriti samo o štetnosti i posljedicama, a ne ih obučavati kako da je prave. Meni je to načisto sumnjiva rabota. Regrutuju mlade proizvođače. Još kada su mi prepričavale , rekoh, Bog s vama đeco, šta vas to uče. I donosili su im na čas da vide kako to izgleda, valjda da bi znali kako da prave i kako da je nađu. Ja u životu nikada nisam viđela ništa od toga i šta mi hvali. Tako sam bolje zaštićena, nego prećeranom obavještenošću. Živim u gradu u kojem je droga nešto sasvim normalno i svakodnevno. Strava i užas.
 
Učlanjen(a)
10.07.2010
Poruka
2.773
Da postavim ovu temu me je potekao događaj od pre nekoliko godina. Ćerka mi je išla u osmi razred, a sin u drugi srednje. Na lokalnom radiju i televiziji (sigurno desetak dana) je išlo obaveštenje o predavanju koje će se održati na temu "Adolescenti i narkomanija". Pozivani su svi roditelji da dođu a pogotovo koji imaju decu uzrasta sedmi, osmi razred i srednjškolce. Mesto u kome živim ima generaciju u proseku 60 đaka-to kada se pomnoži sa 5-6 generacija dobijamo preko 300 đaka - tj. roditelja koji treba da prisustvuju.
Došao je taj dan spremila sam se i otišla. Prolazila sam hodnikom koji vodi do bioskopske sale, nije bilo nikoga. Odškrinula sam vrata od sale-prazna. Na dnu sale sam videla direktora škole i još dvoje. Pitala sam da li sam ja to možda pogrešila. Rekli su mi da nisam i zvali me da dođem do njih. Čekali smo pola sata da se još neko pojavi-ali nikog. Onda je rekla gospođa-psiholog (koja se bavi baš ovim problemom) da će da mi prikaže ono što je pripremila. Prikazivala je slajdove i pričala. Zaista sam toga dana saznala i naučila vrlo zanimljive stvari u toj oblasti. Toga sam našla sada i na internetu pa ako ima onih koji bi želeli da saznaju više dopuniću ovu temu. Zaista ima dosta korisnih materijala.

Šta mislita o ovom mom iskustvu?

Da li je moguće da su roditelji toliko nemarni?
 
MODERATOR
Učlanjen(a)
02.05.2009
Poruka
30.629
Ja sam se ustravila kada sam pročitala knjigu " Mi djeca s kolodvora Zoo " i to mi je bilo dovoljno da mi nikada u životu ne padne na pamet i da pomislim na bilo šta vezano za drogu.

Knjiga je,da kažem fenomenalna.....ali sa tačke gledišta ko je i kako shvata.......ja sam je čitao.......imao sam 16 godina......i toliko sam se u..o,da prostite.......da sam se zarekao da neću ni da pijem ni da pušim, a kamoli droga......knjigu sam mnogo godina kasnie kupio,i držim je na takvom mestu.....da je dečurlija VIDE......i kad me najmlađi,svojevremeno pitao šta je to,i zašto je tu držim,jednostavno sam mu rekao da to porodična biblija,inača kapira šta je biblija.....onako po dečijem.......ali to je više za "olovka piše srcem"........


a drugo,sadašnja supruga,Tamara,pišem uz njenu DOZVOLU,sedi uz mene,bila je žešći narkoman.....tata joj je radio u tadašnjem SSIP-u (ministarstvu),i bio je dugi niz godina otpravnik poslova ambasade SFRJ u Belgiji.....tu je upoznala jednog tipa...i dalje se zna.......mnogo godina kasnije,bivši dečko,a i možda suprug....otišao je da joj kupi travu.......i nikad se nije vratio,ostavio je SAMU u stanu (e,da,otišao je kod njene sestre,od tetke-dodato u 16 44,izvinjavamo se).......zvala je moju pokojnu suprugu......i da nije bilo nje,ona bi sad bila pokojna.......od tada je prošlo desetak godina.......znam jer tad je supruga bila trudna sa blizancima,odvela je na VMA,gde je radila.......ovi je očistili (da se tako izrazim).....pa sve ispočetka,dok mi supruga nije poginula,sad da ne razvlačim pitu.....ona je sebe krivila za njenu smrt....njen tata je odveo na plac,više se i njemu smučilo......i rekao joj "ćero,ili ti,ili ovo",i držao joj sliku groba moje pokojne supruge.....ostavio je potpuno golu,u jednoj prostoriji,a hranu joj je "dobacivao" kao zatvoreniku,naime na vrata je isekao mala vratanca.......i kroz to joj je ubacivao hranu,ali i "travu",da bi jedan dan počelo (ispričao mi njen tata,sada tast)sve da leti......i vikala da je pusti,naime u toj prostoriji je i nuždu vršila,i tuširala se.......i sve joj se smučilo.Sutradan,odemo njen tata,mama,od pokojne žene tata i mama.......naravno ja i Tamara.Rekla nam je da će nešto da uradi,ali reč da ne progovorimo.......izvukla je uz ranca KUTIJU,iz nje iglu,špric......e sad šta je bilo u špricu,nisam je nikad pitao.......niti je sad pitam,dok ovo "pišemo" zajedno......."ubola se"........sve vratila,zakopala ispod spomenika........i zarekla se "VIŠE NIKAD"......drogirala se od 20 godine (maximum je bio između 25 i 30)....sad ima 38........dugo nije "smela" da ostane trudna......što zbog sebe što zbog dece........koje sad nosi u stomaku......tu i tamo pogleda u tu knjigu........E,da,kad sam je zaprosio zvanično,otišao sam na "pregovore" kod njenih roditelja..........meni,prvo što je tast kazao......"zete,vrlo dobro znaš,kakvu bombu uvodiš u kući"(ništa nije mislio zlonamerno)misleću na MOJU i NAŠU decu........ali ja njoj i dalje verujem......ne bih je oženio.........nikad joj nisam spomenuo,niti ću,da sam je "izvukao" iz blata........u nekoj bračnoj raspravi.....smatram da bi samoo došlo do kontraefekta......moja ćera,Kaća ,znala je da je bila narkoman,ali ovaj deo priče nije.Želim da je pročita,krišom......ali da iz cele ove priče izvuče nauk,kako reče Tamara"NIKAD",


a Erika što napisa.......otišla si na predavanje.....ja mislim da roditelji još ne kapiraju kakva je to,što reče Tamarin tata BOMBA...........Dobacuje mi,dovoljno je jednom šmrknuti.....bocnuti se (prvi šut)....pa posle još jednom....pa ti bude lepo,U TOM TRENUTKU.......a kasnije?




DROGA JE SMRT,BAVITE SE SPORTOM......beše lepa akcija na SOS kanalu......a ja dodajem,bolje je da se "drogiraju" nekim sportskim prenosom.....i da se živciraju što nema,recimo tenisa (vrte kao zavisnici,satelit,da nađu Noleta),nego da gube živce oko malo praha......što u tom trenutku fali....mislim na sve nas.....a ne samo na NAŠU decu.......DALEKO BILO..


pozdrav od Tamare i Baneta......
 
Poslednja izmena:
Učlanjen(a)
10.07.2010
Poruka
2.773
Koliko (ne) znamo o narkomaniji

drugs-skull.jpg
narkomanija05.jpg


Ukorenjena pogrešna verovanja o problemu narkomanije i dalje su prisutna u našem društvu, pokazalo je istraživanje sprovedeno u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, koje je sprovela Specijalna bolnica za bolesti zavisnosti "Vita" iz Novog Sada.

Istraživanje je sprovedeno tokom oktobra i novembra 2010. godine na uzorku od 810 roditelja školske dece uzrasta od 12 do 19 godina.

Prema rečima Milana Vlaisavljevića, autora projekta i direktora bolnice "Vita", dobijeni rezultati pozivaju na oprez i odlučnije angažovanje celokupnog društva jer postojeći rizici negativnih trendova širenja problema nisu umanjeni.

Istraživanje je pokazalo je da čak 69 odsto ispitanih roditelja u Srbiji smatra da je dovoljno informisano o problemu narkomanije, što ujedno govori i o nivou zainteresovanosti za ovu temu. Ispitani roditelji u 67 odsto slučajeva uspevaju da prepoznaju jasne pokazatelje zloupotrebe droga.

U skladu sa tim, ohrabruje podatak da narkomanija više nije tabu tema u većini porodica u Srbiji, što potvrđuje podatak da 86 odsto roditelja sa svojim tinejdžerima ima aktivnu komunikaciju na ovu temu. Dobra vest je i da bi 79 odsto roditelja potražilo stručnu pomoć u slučaju da primete problem kod deteta, a 80 odsto ispitanih roditelja branilo svom detetu kontakt sa nekim ko zloupotrebljava droge.

Što se tiče relevantnosti informacija koje roditelji poseduju, istraživanje pokazuje da su kod roditelja i dalje u velikoj meri prisutne neke od osnovnih predrasuda o narkomaniji. Tek 57 odsto smatra da se problem ne dešava samo nekom drugom, tj. da nisu potrebne neke posebne predispozicije da bi se problem narkomanije pojavio. Svaki drugi roditelj (50 odsto) smatra da narkomanija uopšte nije bolest, nego problem slabe volje, nečijeg izbora, razmaženosti i hira.
"Posledice ovakvog stava u slučaju pojave problema najčešće jeste neadekvatan pristup rešavanju problema, što dovodi do gubitka vremena i brojnih bezuspešnih pokušaja lečenja", kaže Vlaisavljević.

Najrizičnija grupa tinejdžeri od 12 do 17 godina
Svega 44 odsto je onih koji ne prave razliku između lakih i teških droga. Nejasan stav u vezi sa tim u praksi roditelje najčešće čini podložnijim manipulacijama i "gledanjem kroz prste", što može da značajno poveća rizik od razvoja problema.

Među tipične predrasude spada i razmišljanje da je narkomanija neizlečiva. Istraživanje "Vite" pokazuje da samo 44 odsto roditelja u Srbiji smatra da je narkomanija izlečiva. Predrasude na ovom nivou, produžavaju momenat odluke onima kojima se problem desio da krenu sa lečenjem, a kasnije otežava i resocijalizaciju, ako društvo ne prihvata, ne veruje u mogućnost nečijeg povratka u normalne životne tokove.

Takođe, informacije koje roditelji poseduju im neće pomoći u značajnijoj meri da prepoznaju neke od osnovnih pribora za zloupotrebu marihuane (svega 27 odsto prepoznaje) i heroina (svega 19 odsto).

Što se tiče izvora informisanja, roditelji se ubedljivo najviše informišu o narkomaniji putem medija (49 odsto), a 25 odsto njih izvor informacija nalazi među prijateljima. Iznenađuje veoma nizak procenat informisanja od strane lekara - svega u devet odsto slučajeva i škole, svega pet odsto.

Dostupnost droge u savremenom društvu najveći je generator širenja narkomanije, a najrizičnija uzrasna grupa su tinejdžeri od 12 do 17 godina, kada se i dešava više od dve trećine prvih kontakata sa drogom.

U tom periodu posebno je izražena radoznalost da se probaju i istraže nova iskustva, kao i potreba da se bude prihvaćen u društvu, što detetu povećava rizik od pogrešnog izbora. Zato je od presudnog značaja njihova pravovremena informisanost i pripremljenost.

Izvor: MONDO
 
Učlanjen(a)
10.07.2010
Poruka
2.773
Mladom zavisniku je potrebna pomoć, a roditelj mu je prvi treba pružiti

Čak dve do tri godine prođu pre nego što većina roditelja otkrije da njihovo dete uzima drogu. Ne zatvarajte oči, već prepoznajte simptome zavisnosti, uspostavite poverenje i svome detetu pomozite pre nego što droga potpuno zavlada njegovim životom!

Organizam naviknut na drogu

Uopšte je poznata činjenica da je zloupotreba droga među decom i mladima poslednjih godina porasla. Zloupotrebljavaju se ilegalne droge - kod nas marihuana, hašiš, LSD, amfetamini, ecstasy, heroin, kokain, ali i legalne alkohol i duvan, pa i supstance iz domaćinstva - lepak, benzin, plin, iz kućnih apoteka sredstva kao što su sedativi. Nije retka i kombinacija svih tih supstanci. Mladi počinju uzimati droge vrlo rano, najčešće u srednjoj školi, ponekad već u osnovnoj, a posebno je rizičan prelazak u srednju školu.

Deca počinju uzimati droge iz najrazličitijih razloga: iz želje da se osećaju odraslima, želje za uklapanjem i pripadanjem grupi, želje da se opuste i dobro osećaju, želje za pobunom i rizikom, iz radoznalosti. Mnogi s drogama eksperimentišu, odnosno uzmu ih samo da bi probali, neki postaju povremeni ili redovni konzumenti, a kod nekih se razvija zavisnost.

O zavisnosti govorimo kad uzimanje supstance izazove neodoljivu ili teško savladivu želju da se nastavi s uzimanjem. Supstanca može izazvati fizičku ili psihičku zavisnost ili pak oba oblika zavisnosti. Fizička zavisnost znači da je organizam postao naviknut na drogu, odnosno da je droga postala potrebna za funkcionisanje tela. Prestanak uzimanja sredstava izaziva jake telesne simptome (npr. bolovi u kostima, mišićima, groznica, znojenje itd.). Psihička zavisnost podrazumeva potrebu za osećajem koji droga izaziva, stoga postoji gotovo neodoljiv psihički poriv da se droga ponovo uzme kako bi se ponovio osećaj zadovoljstva ili odgodila neprijatnost i teskoba.

Redovno uzimanje droge za zavisnika postaje nužno da bi mogao relativno normalno funkcionisati, a s vremenom nastaju trajne negativne promene ponašanja i odnosa prema okolini. Droga postaje deo organizacije života. Bez obzira je li posredi eksperimentisanje, povremeno uzimanje ili se već razvila zavisnost, svaka droga i svaki način uzimanja nose opasnosti.

Kako prepoznali zavisnost

Roditelji se često pitaju kako prepoznati da njihovo dete uzima droge i što učiniti kad se takav problem pojavi.
Znakovi koji upozoravaju da se s detetom nešto događa su:

  • Promene u ponašanju:
    - izražena sklonost laganju, varanju, krađi, problemi s policijom;
    - napuštanje starih prijatelja, izbegavanje pričanja o novima;
    - posedovanje veće količine novca;
    - česta i bezrazložna ljutnja, nasilničko ponašanje, razdražljivost i tajnovitost;
    - ljutnja i izbegavanje razgovora o drogama;
    - smanjena motivacija, nedostatak energije i samodiscipline, nizak stepen samopouzdanja;
    - smanjeno zanimanje za ranije akotivnosti i hobije.
  • Opadanje školskog uspeha:
    - sve slabije školske ocene;- česti neopradvani izostanci, lenost.Znaci fizičkog propadanja;
    - teškoće u pamćenju i koncentraciji;- slaba koordinacija pokreta, nepovezan, nejasan govor;
    - nezdrav izgled;
    - zapuštanje osobne higijene;
    - zakrvavljene oči, izrazito proširene ili sužene zenice;
    - poremećaj ritma spavanja i ishrane;
    - gubitak telesne težine;
    - umor ili hiperaktivnost.
  • Očiti znaci zloupotrebe droga:
    - posedovanje pribora kao što su lule, cigaret papir, ampule i male bočice, kapi za oči, špric, igle, nagorele kašike ili čepovi boca, vata i sl.
    - posedovanje droga: različitih vrsta tableta, beli do smeđi prah, suvo lišće, semenke, nepoznate biljke u baštama, perforirani komadići papira s crtežima, boce alkoholnih pića, lepak ili plin za upaljače koji brzo nestaje.

Prisilno testiranje je poniženje

Pronalaženje droga ili predmeta za upotrebu droge svakako treba shvatiti kao ozbiljan znak. Drugi nabrojeni znakovi nisu specifični i ukazuju pre svega na to da se s detetom nešto događa. Promena frizure, načina odevanja, govora i ponašanja ili raspoloženja, normalna je za adolescentsku dob. Katkad je teško razlikovati normalne i očekivane promene ponašanja adolescenata od onih koje su posledica zloupotrebe alkohola i ostalih droga. Ljutnja, promene raspoloženja, gubitak interesa mogu ukazivati i na postojanje drugih problema, kao što je depresija. U svakom slučaju, ako su promene izrazite i dugotrajne, zahtevaju pažljivije posmatranje.

Roditelji često pitaju može li se i kako utvrditi postojanje neke supstance u telu. Najjednostvnije je učiniti analizu urina i utvrditi postoje li tragovi droge u njemu, a to se može učiniti u laboratoriju ili kod kuće, pomoću trakica ili pločica koje se nabavljaju u apoteci. Tako se može smanjiti sumnja, ali pritom treba biti oprezan. Pre svega, nikako ne treba terati dete na testiranje urina. Ono to može doživeti kao poniženje i tako će se zatvoriti svaka daljnja mogućnost komunikacije. Kod testova učinjenih kod kuće takođe treba biti oprezan i imati na umu da oni nisu potpuno sigurni i da postoji mogućnost lažno pozitivnih nalaza. Svaki tako dobijen pozitivan nalaz trebalo bi dodatno proveriti u laboratoriju. U svakom slučaju, o primeni testova urina najbolje je posavetovati se sa stručnjacima koji se bave problemom zavisnosti.

Svakom je roditelju teško

Ako se pokaže da je dijete zaista uzelo drogu, veoma je važno izbeći paniku, samookrivljavanje i svađe te prihvatiti svaku moguću pomoć. To je vrlo teško, jer se najčešće javlja ljutnja, osećaj krivice i promašenosti kao roditelja.

Prema izjavama većine zavisnika koji se leče u bolnicama, njihovi roditelji prosečno 2 do 3 godine nisu znali da im deca uzimaju drogu. Ponekad je roditelju teško samome sebi priznati da bi njegovo dete moglo imati problema te naprosto zatvori oči, a to može imati loše posledice.

Naprotiv, treba utvrditi koliko je velik problem. Je li posredi povremeno uzimanje droge ili su se već razvili znaci zavisnosti, pa na temelju toga pronaći rešenje. Mnogi mladi eksperimentišu s drogama, žele ih probati, kao i mnoge druge nove stvari. S većinom njih biće dovoljno otvoreno razgovarati o uzimanju droga i opasnostima koje ono nosi, jer mladi većinom toga nisu svesni. Ako se droga uzima redovno ili se razvila zavisnost, problemu treba pristupiti ozbiljnije. Dobro je potražiti savet i pomoć stručnih osoba. To može biti doktoropće prakse, doktor školske medicine, psihijatar ili stručnjak koji se bavi problemima zavisnosti.

Svakom je roditelju teško odlučiti se na ovaj korak, ali uvek treba imati na umu da pomaže svom detetu i da će se problem uzimanja droge lakše rešiti u početku.

Kako voditi poverljiv razgovor
  • Nikada ne počinjite razgovor i ne ulazite u sukob s detetom dok je pod uticajem alkohola ili neke druge droge
  • Pričekajte da se otrezni i tada svoje sumnje iznesite smireno i objektivno
  • To nije lako, zato prihvatite pomoć drugih članova porodice ako je potrebno
Izvor: RODITELJPORTAL
 
Učlanjen(a)
10.07.2010
Poruka
2.773
Majčina briga je najbolja zaštita od droga

Majčina briga i pravilan pristup detetu najuspešniji je faktor u sprečavanju tinejdžera da padnu pod uticaj droge i alkohola. Upravo objavljena međunarodna studija pokazuje da tinejdžeri, koji žive s oba roditelja, retko postaju ovisnici od droge i alkohola, ali je snažno majčinstvo najefikasnija barijera mogućoj ovisnosti deteta.
To je glavni zaključak istraživanja grupe britanskih stručnjaka koje je predvodio Dr. Pol Mekardl sa univerziteta Njukasl u severnoj Engleskoj.

"Ustanovili smo da i život sa oba roditelja može usmeriti dete na upotrebu droge, ali samo ako je stalno izloženo 'ponudama' rasturača i oslabeloj kontroli roditelja", izjavio je Mekardl.
U isto vreme, tvrde istraživači, "privrženost detata roditeljima, posebno majci, predstavlja snažnu barijeru odavanju drogi, ali stepen otpornosti ili podleganja ipak zavisi od kulturnog okruženja i dostupnosti droge".
Izveštaj, objavljen u stručnom medicinskom časopisu Adikšn, rezultat je anketiranja 4.000 tinejdžera u Engleskoj, Irskoj, Italiji, Nemačkoj i Holandiji. Pitanja su bila da li koriste kanabis, amfetamine, ekstazi, LSD, sredstva za smirivanje i alkohol.

Ispitanici su takođe popunjavali upitnik o odnosima s roditeljima i bakama i dekama, pod kolikom su kontrolom posle nastave u školi i da li im roditelji dozvoljavaju da se s prijateljima druže u kući.
"Kvalitet porodičnih odnosa i struktura porodice ima izuzetan uticaj na opredeljenost mladih prema drogi. Ustanovili smo da samo 16,6 odsto tinejdžera iz stabilnih porodica s oba roditelja postaju zavisnici od droge, a još manji ih je broj među onima koji imaju izvanredne odnose s majkom.

Otuda i naš zaključak da je majčinska ljubav i odanost detetu ključni faktor u zaštiti deteta od bolesti zavisnosti", smatra dr. Mekardl.

Ipak, upozorili su stručnjaci, u nedostatku jednog od ova dva faktora, podložnost zavisnosti raste na 32 odsto.
Više od 42 odsto tinejdžera koji žive samo s jednim od roditelja, a da pri tom nemaju iskrene i dobre odnose s majkom odaju se drogi i alkoholu.


Izvor: blic
 

PYC

Član
Učlanjen(a)
04.10.2009
Poruka
11.506
Kako prepoznati da se dete drogira





Izvor: Blic
Slađana Vasić | 04. 12. 2010. - 00:02h | Foto: Shutterstock


„Radoznalost je ubila mačku”, kažu neki, ali radoznalost može stvarno da uništi i vaše dete ako ga ne usmerite na vreme. Adolescenti osim što su radoznali, imaju želju da budu prihvaćeni u društvu, da se dopadnu nekome ili da jednostavno pobede svoju nesigurnost tako što će uzimati drogu. Ako već dođe do toga, promena u ponašanju i promena društva mogu da budu glavni pokazatelj roditeljima da se sa njihovom decom nešto loše događa.
96614_1203-marijuana-foto-shutterstock63776005_f.jpg

Adolescenti uzimaju droge i kad imaju problem da budu prihvaćeni u društvu


Promena ponašanja je u tim godinama normalna pojava i tu je, kako smatra neuropsihijatar Tanja Raičević, vrlo važno umeti tačno proceniti da li je to samo životna faza ili je dete počelo da se drogira. Pošto adolescencija vuče u drugačije ponašanje i bunt protiv autoriteta, dete treba posmatrati i biti s njim da bi se uočila razlika. Roditelj koji redovno “prati” svoje dete neće imati problem da napravi razliku, ali za one koji ne znaju ili kojima je lakše da misle da je sve u redu, evo nekih znakova na koje treba da obrate pažnju.

Kasnije dolaženje kući može da bude pokazatelj, mada je tinejdžerstvo doba kada se počinje sa izlascima. Zatvaranje u sobu opet samo za sebe ne mora mnogo da znači, ali i može da bude pokazatelj da dete želi nešto da sakrije i da je okrenuto sebi. Promena društva je već konkretniji pokazatelj i treba da se postavi pitanje zašto je došlo do toga.


- Odsustvo deteta u kući, i fizičkog i psihičkog, glavni je kriterijum za promenu ponašanja kod narkomana. Kada zavisnost već uzme maha, dete dobija zapušten izgled, uske zenice, mada danas mladi stavljaju kapi za oči. Kod nekih postoji crvenilo oko nosa, izbodene vene u zavisnosti od toga čime se drogiraju - objašnjava dr Raičević, šef intenzivne nege u Specijalnoj bolnici za bolesti zavisnosti u Drajzerovoj.


Ona dodaje da postoje neki specifični pokazatelji za različite droge. Na primer, oni koji konzumiraju marihuanu, imaju crvene oči, jedan specifičan zadah i zatvaraju se u sebe, dok oni koji konzumiraju ekstazi postaju hiperaktivni, ubrzani, jako se znoje, uzimaju dosta vode, imaju krvave beonjače...


Drugačije mišljenje ima psihoterapeut Zoran Milivojević koji smatra da “promena ponašanja u tinejdžerskom periodu dolazi kao neminovna stvar i da ima puno lažnih znakova koji mogu da uplaše roditelja”. Roditelji su već dovoljno paranoični prema pubertetlijama. Depresija, emotivno nezadovoljstvo i popuštanje u školi mogu da se jave i sami od sebe. Po njemu, jedini siguran pokazatelj je testiranje mokraće na drogu, bilo da to roditelj uradi krišom, bilo da je to u dogovoru sa detetom. Postoje razni testeri koji detektuju razne vrste droga i daju rezultat posle samo nekoliko minuta.


- Važan je odnos roditelj-dete i da se dete redovno prati jer ćete tako najbolje uvideti razlike. Isto tako, preporučujem u svakom trenutku razgovor deteta sa roditeljem na temu droge, kao što ja radim sa svojim detetom. Imam dogovor sa svojim sedamnaestogodišnjakom da kad god mi deluje sumnjivo, da urin na analizu i to smo već nekoliko puta uradili - priča Milivojević.


Zašto deca uzimaju drogu

Iskustvo doktora u Drajzerovoj pokazuje da deca počinju da uzimaju droge najčešće u 16. i 17. godini. Ponekad je to iz čiste radoznalosti, ponekad da bi ih prihvatilo društvo, a nekad je to želja da se dodvore suprotnom polu ili nekad da se “opuste” ako su nesigurni.
- Kada dođu kod nas na razgovor, prvo ih pitamo da li znaju da droge izazivaju zavisnost. Ono što je poražavajuće je to da svi kažu da znaju, ali da su mislili da oni neće imati krize - kaže Tanja Raičević.



Narkotici uništavaju mozak

96616_1204marijuanafotoshutterstock55933423_f.jpg


Droga može da uništi ili teško ošteti složene mreže nerava i krvnih sudova u mozgu, pokazuje studija naučnika Univerziteta u Rostoku (Nemačka).

Prvo sistematsko istraživanje mozgova umrlih od droge, kojim je obuhvaćeno 200 osoba starih od 15 do 45 godina, pokazuje da konzumiranje narkotika tokom dužeg perioda uzrokuje prevremenu degeneraciju mozga. Nemački naučnici su, između ostalog, zabeležili odumiranje nervnih ćelija, kao i smanjenje broja veza između neurona. Veliki broj nervnih puteva kod ovih ljudi bio je potpuno uništen.

- Na krvnim sudovima smo primetili promene karakteristične za prevremeno starenje - kaže stručnjak za sudsku medicinu i jedan od autora studije Andreas Bitner. On se kritički izrazio povodom činjenice da je konzumiranje kanabisa (hašiš i marihuana) kod mladih često uobičajena pojava, iako je reč o opasnoj drogi koja dovodi do upotrebe težih narkotika. Kod nekih ljudi kao posledica uživanja droge mogu da se jave psihoze. U većini slučajeva, korisnik se ne zadržava na samo jednoj drogi.


- Osoba upada u začarani krug zavisnosti od droge - kaže Bitner. Poznato je da ljudi koji koriste opojna sredstva imaju probleme s pamćenjem i da njihova radna sposobnost uglavnom opada, što je potvrdila i ova studija. Stručnjaci su utvrdili da je LSD najjača psihoaktivna supstanca. Doza od svega 25 mikrograma dovoljna je za određeno dejstvo. Više od 4.000 biljaka sadrži psihoaktivne supstance.

CDC/MA


Marihuana izaziva depresiju


96617_1209-elvis-prisli-foto-beta-ap_hf.jpg

Elvisu Prisliju prepisano je 19.000 doza narkotika


Veza između upotrebe marihuane u mladosti i pojave depresije u kasnijim godinama postoji, mada ne u svim zemljama podjednako, navodi se u studiji Svetske zdravstvene organizacije, na uzorku od 85.000 ljudi u 17 zemalja.

Depresija je jedno od najčešćih psihičkih oboljenja, sa dalekosežnim posledicama po opšte stanje obolelih, a upotreba marihuane, odnosno kanabisa, u ranom uzrastu (sa 16 godina ili još ranije) već odavno je smatrana jednim od mogućih uzroka njene pojave tokom kasnijih godina. Šef međunarodnog tima istraživača Ron de Graf i njegova ekipa došli su do zaključka da rana upotreba marihuane, izglede da se tokom kasnijeg života oboli od depresije povećava u proseku za 50 odsto, pri čemu se ovaj procenat donekle razlikuje od zemlje do zemlje. Najizraženija međuzavisnost primećena je u Nemačkoj, Ukrajini, Nigeriji, Južnoj Africi i Novom Zelandu. U poslednje dve godine života Elvisu Prisliju prepisano je 19.000 doza narkotika, psihostimulansa, sedativa i antidepresiva. Interesantno je i da je pisac Robert Luis Stivenson koristio kokain da bi dobio inspiraciju.


CDC/DM
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Da li vam se dete drogira na internetu?

Da li vam se dete drogira na internetu?

Radio 021 22.12.2010 10:46



Naivni tinejdžeri već neko vreme pokušavaju da se drogiraju "virtualnim drogama" pomoću softvera zvanog i-Doser.


Princip je sledeći: mp3 koji se sluša u uši svira binauralne ritmove, koji su u ovom obliku mešavina belog šuma i kakofonije zvukova koji bi vašim moždanim talasima trebalo da objasne da su na, recimo, heroinu.

Binauralni ritamovi sastoje se od dva različita tona, od kojih se svaki odašilje u drugo uho, a mozak ih čuje kao jedan pulsirajući zvuk. Davne 1839. godine otkrio ih je Heinrich Wilhelm Dove

MP3 fajlovi se kupuju na internetu, izbor je šarolik i postoje desetine stanja u koja se može ući. Na kupcu je da izabere da li želi da krene polako ili da se odmah poigra sa epilepsijom i trajnim oštećenjem mozga. Tako bar kažu uputstva za neke od "droga" koje su navodno "napredne" i "opasne za početnike".

Obećanja o blaženstvu i anđelima samo su podigla nivo sumnjičavosti, a ni kratki pregled "vodiča za korisnike" nije pomogao. "Vodič" se sastoji od 40 stranica uveravanja da stvar funkcioniše i dve rečenice uputstva:

1. Koristi kvalitetne slušalice
2. Lezi u mračnu sobu i ne mrdaj

Čovek je obično najopušteniji kad se ujutro probudi, pa je preporučljivo da se droga tada konzumira. Nakon skidanja i konvertovanja mp3 fajlova i posle leganja u krevet, počinje drogiranje zvukom, koji često zvuči kao neuspešni pokušaj muzike i retko kad izaziva bilo kakve neprijatne osećaje.

Na Youtubeu se može pronaći mnoštvo video klipova gde se vide ljudi koji se "drogiraju" iDoserom, a prva doza koja se kupuje je besplatna. Ozbiljnije doze se mogu skinuti i preko ilegalnih sajtova, a njihova legalna cena je i do 60 dolara.

Iako je iDoser svuda u svetu potpuno legalan, pojedine američke države su upozorile roditelje da ta vrsta "drogiranja" može da dovede do zloupotrebe pravih psihoaktivnih supstanci.



 
Natrag
Top