Šok u Vipnetu: Otkazi su neizbježni!
Agencija Vlm|Danas.hr 23.03.2011.
Vipnet, drugi najjači hrvatski mobilni operater, morat će ipak restrukturirati tvrtku. Nakon dvije godine odolijevanja otkazima, prilike im nisu krenule nabolje, pa je otpuštanje neizbježno. Vijest o tome da će biti otkaza najprije su prokolale društvenim mrežama.
Na upit o otkazima iz Vipneta su kratko odgovorili: "Pokrenuli smo program restrukturiranja, odnosno povećanja efikasnosti radi zadržavanja konkurentnosti, a više detalja imat ćemo kad program bude dovršen."
Prvi kvartal nije krenuo prema očekivanjima?
Što je zapravo natjeralo Vipnet na ovakav korak? Navodno im prvi kvartal nije krenuo prema očekivanjima, a dilema je bila ili svima linearno rezati plaće ili otpustiti dio ljudi uz 'fer' uvjete. Stoga se sada ubrzano vode razgovori s predstavnicima Radničkog vijeća o tome na koji način i uz koje otpremnine će dio viška biti zbrinut. Zasad nije poznato niti koliko ljudi je zapravo višak, a nagađa se o 10 posto zaposlenih u Vipnetu, koji zapošljava 1.100 radnika.
Vijest o restrukturiranju s jedne strane iznenađuje jer je tvrtka u zamahu, a u posljednje vrijeme priča se o akvizicijama, odnosno o kupnji u koju su vipnetovci krenuli dok istodobno ulažu u nove tehnologije. No budući da je riječ o tehnološkoj tvrtki, podudarnost upravo ovih činjenica govori da je Vipnet u nezavidnoj situaciji. Vip mora ulagati ako želi opstati na tržištu, jer jedino nove tehnologije osiguravaju budućnost tvrtke. Akvizicije i ulazak na tržište fiksnih komunikacija također govori o tome da nema drugog izlaza doli ubaciti se i u taj sektor, pripojiti te uz sinergiju i konvergenciju usluga i dalje vladati tržištem.
Dugo su se opirali otkazima
Ono što zasigurno ne pomaže Vipnetu jest državni krizni namet od 6 posto koji je Vlada uvela kao privremenu mjeru. No Vlada kao da je zaboravila na obećanje o privremenosti, pa je pustila da se u državni proračun slijeva ukupno 300 milijuna kuna godišnje, i to po cijenu urušavanja poslovanja tvrtki. Istina, Vipnet i dalje zarađuje, no prihodi padaju. Korisnici sve manje troše, a i cijene su u ime konkurencije sve niže.
Poslovni model očito nije izdržao i probio se kroz krizu bez žrtvovanja radnih mjesta, koliko god je Vipnet upravo bio ponosan na činjenicu da se tome dugo opirao.
Agencija Vlm|Danas.hr 23.03.2011.
Vipnet, drugi najjači hrvatski mobilni operater, morat će ipak restrukturirati tvrtku. Nakon dvije godine odolijevanja otkazima, prilike im nisu krenule nabolje, pa je otpuštanje neizbježno. Vijest o tome da će biti otkaza najprije su prokolale društvenim mrežama.
Na upit o otkazima iz Vipneta su kratko odgovorili: "Pokrenuli smo program restrukturiranja, odnosno povećanja efikasnosti radi zadržavanja konkurentnosti, a više detalja imat ćemo kad program bude dovršen."
Prvi kvartal nije krenuo prema očekivanjima?
Što je zapravo natjeralo Vipnet na ovakav korak? Navodno im prvi kvartal nije krenuo prema očekivanjima, a dilema je bila ili svima linearno rezati plaće ili otpustiti dio ljudi uz 'fer' uvjete. Stoga se sada ubrzano vode razgovori s predstavnicima Radničkog vijeća o tome na koji način i uz koje otpremnine će dio viška biti zbrinut. Zasad nije poznato niti koliko ljudi je zapravo višak, a nagađa se o 10 posto zaposlenih u Vipnetu, koji zapošljava 1.100 radnika.
Vijest o restrukturiranju s jedne strane iznenađuje jer je tvrtka u zamahu, a u posljednje vrijeme priča se o akvizicijama, odnosno o kupnji u koju su vipnetovci krenuli dok istodobno ulažu u nove tehnologije. No budući da je riječ o tehnološkoj tvrtki, podudarnost upravo ovih činjenica govori da je Vipnet u nezavidnoj situaciji. Vip mora ulagati ako želi opstati na tržištu, jer jedino nove tehnologije osiguravaju budućnost tvrtke. Akvizicije i ulazak na tržište fiksnih komunikacija također govori o tome da nema drugog izlaza doli ubaciti se i u taj sektor, pripojiti te uz sinergiju i konvergenciju usluga i dalje vladati tržištem.
Dugo su se opirali otkazima
Ono što zasigurno ne pomaže Vipnetu jest državni krizni namet od 6 posto koji je Vlada uvela kao privremenu mjeru. No Vlada kao da je zaboravila na obećanje o privremenosti, pa je pustila da se u državni proračun slijeva ukupno 300 milijuna kuna godišnje, i to po cijenu urušavanja poslovanja tvrtki. Istina, Vipnet i dalje zarađuje, no prihodi padaju. Korisnici sve manje troše, a i cijene su u ime konkurencije sve niže.
Poslovni model očito nije izdržao i probio se kroz krizu bez žrtvovanja radnih mjesta, koliko god je Vipnet upravo bio ponosan na činjenicu da se tome dugo opirao.