Sofia Carmina Coppola

Član
Učlanjen(a)
22.08.2009
Poruka
488
Sofija Kopola - film kao porodični hobi




Sofija Kopola (Sofia Carmina Coppola) je rođena 14. maja 1971. godine u Njujorku (SAD). Sa punim pravom se može reći da potiče iz porodice sineasta. Njen otac je čuveni reditelj Frensis Ford Kopola (Francis Ford Coppola), a majka Elenor (Eleanor) bila je reditelj i scenarista. Sofijin brat Roman je danas reditelj, producent i glumac, a brat Đan-Karlo (Gian-Carlo) bio je glumac i producent, koji je sa 22 godine poginuo u nesreći na brodu. Sofijin deda Karmin Kopola (Carmine Coppola) je bio kompozitor filmske muzike, i stvorio je numere za kultna ostvarenja kao što su ''Kum I-III'', ''Apokalipsa Danas'', ''Njujorške priče'' i ''Autsajderi''. Umro je aprila 1991. godine, u 81. godini života. Njegovi preci dolaze iz Evrope, Irske, Engleske i Italije.

Sofija je u srodstvu sa glumcima Džejsonom i Robertom Švarcmanom (Jason and Robert Schwartzman), kao i sa glumcem Nikolasom Kejdžom (Nicolas Cage).

Prvi put se pojavila na filmu kao beba, u kultnoj drami/trileru svog oca ''Kum'' (The Godfather, 1972). Sa 13 godina se pojavila u nekoliko kadrova drame „Autsajderi“, koju je takođe režirao njen otac, a deda komponovao muziku. Sa 16. je igrala U filmu „En“. Na kratko se pojavila i u ''Kumu II'', a igrom slučaja je imala pravu rolu u ''Kumu III'' (The Godfather: Part III, 1990), kao zamena Vinone Rajder. Nakon loših kritika koje je dobila za ulogu u filmu ''Kum III'', odlučila je da napusti glumu.

Studirala je fotografiju na Mills College-u, u Oklandu (Kalifornija), a potom slikarstvo na Institutu umetnosti u Valensiji (Kalifornija). U mladosti je radila kao dizajner za modnu kuću ''Milkfed'', koju je iz milošte nazivala ''mala fabrika za košulje''.

Prvi film koji je režirala je kratkometražni „Lick the Star“ (1996). Usledio je dugometražni film „Samoubistvo nevinih“, u kojem je i glumila, i koji je bio pozitivno primljen od kritike. Najveći uspeh je postigla 2004. godine nezavisnom humornom dramom „Izgubljeni u prevodu“, sa Bilom Marejom (Bill Murray) i Skarlet Johanson (Scarlett Johansson) u glavnim ulogama. Za film je dobila Zlatni globus i Oskara za najbolji scenario, kao i nominaciju za Oskara za najbolju režiju. Postala je time prva Amerikanka koja je nominovana za Oskara za najbolju režiju. Dve rediteljke koje su prethodno nominovane od strane Američke filmske akademije su Džejn Kempjon (Jane Campion) sa Novog Zelanda i Italijanka Lina Vertmuler (Lina Wertmüller).

Od 26. juna 1999. do 9. decembra 2003. godine bila je u braku sa rediteljem i producentom Spajkom Džonzom (Spike Jonze). Danas je u vezi sa vokalom grupe "Phoenix" Tomasom Marsom (Thomas Mars), sa kojim je 28. novembra 2006. godine dobila ćerku.

Dugogodišnji je prijatelj sa rediteljem Kventinom Tarantinom (Quentin Tarantino), i priča se da je on zaslužan za njen prekid braka sa Spajkom Džonzom.

Izjavila je da joj je omiljeni bend ''The Chemical Brothers''. Pojavila se u njihovom spotu „Elektrobank“, koji je režirao njen tadašnji suprug Spaj Džonz.


Odabrana filmografija:

Kao glumica
CQ (CQ, 2001)
Ratovi zvezda: Epizoda 1 – Fantomska pretnja (Star Wars: Episode I - The Phantom Menace, 1999)
Inside Monkey Zetterland (1992)
Kum III (The Godfather: Part III, 1990)
En (Anna, 1987)
Pegi Su se udala (Peggy Sue Got Married, 1986)
Frankenweenie (1984)
Autsajderi (The Outsiders, 1983)
Kum II (The Godfather: Part II, 1974)
Kum I (The Godfather, 1972)

Kao rediteljka
Marija Antoaneta (Marie Antoinette, 2006)
Izgubljeno u prevodu (Lost in Translation, 2003)
Fine mrtve devojke (The Virgin Suicides, 1999)
Poliži zvezdu (Lick the Star, 1998)
Krevet, kupatilo i dalje (Bed, Bath and Beyond, 1996)

Kao scenaristkinja
Marija Antoaneta (Marie Antoinette, 2006)
Izgubljeno u prevodu (Lost in Translation, 2003)
Fine mrtve devojke (The Virgin Suicides, 1999)
Poliži zvezdu (Lick the Star, 1998)
Njujorške priče (New York Stories, 1989)

Kao producent
Marija Antoaneta (Marie Antoinette, 2006)
Izgubljeno u prevodu (Lost in Translation, 2003)
Poliži zvezdu (Lick the Star, 1998)
Ćao L. A. (Ciao L.A, 1994)
 
Poslednja izmena:
Natrag
Top