Član
- Učlanjen(a)
- 29.04.2009
- Poruka
- 3.068
Službenici će morati da znaju crnogorski
Opština Mali Iđoš ispunjava sve uslove da uvede crnogorski jezik u službenu upotrebu jer više od 15 odsto stanovništva čini crnogorska nacionalna manjina. Međutim, u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava napominju da će, ukoliko ovakva odluka bude doneta, crnogorski u ovoj opštini, kako propisuje Zakon o službenoj upotrebi jezika, morati da se primenjuje i usmeno u komunikaciji sa građanima.
U ministarstvu, naime, navode da bi problem mogao da nastane nakon donošenja odluke jer se, kako ističu, odluka ne donosi pro forme, nego će na crnogorskom jeziku morati da se govori i piše prilikom vođenja sudskih postupaka, izdavanja javnih isprava i ostvarivanja prava radnika. Takođe, kako ističu, na crnogorskom će morati da budu ispisani nazivi mesta i drugi geografski nazivi, trgovi i ulice, organi, organizacije i firme, kao i da se objavljuju svi javni pozivi, obaveštenja i upozorenja.
- Nastala situacija je neobična i složena, ne samo zato što se još uvek ne može pouzdano govoriti o crnogorskom kao standardizovanom jeziku, nego i zbog toga što se zapravo ne zna ko u Srbiji zna da govori i piše na crnogorskom jeziku - kaže za „Blic“ Aniko Hajnrih-Muškinja, državni sekretar u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, a povodom zahteva Udruženja Crnogoraca u Srbiji „Krstaš“ da Mali Iđoš dobije crnogorski jezik kao službeni. Pored toga, ovo udruženje je zatražilo i da crnogorski jezik postane šesti službeni jezik u Vojvodini, s obzirom na to da pokrajinska administracija već upotrebljava pet službenih jezika.
Muškinja ističe da prilikom popisa stanovništva 2002. godine nijedan građanin koji se izjasnio kao Crnogorac, crnogorski jezik nije naveo kao maternji. Što se tiče zahteva za uvođenje u škole nastavnog predmeta crnogorski jezik i književnost, ona kaže da u skladu sa Zakonom o ratifikaciji Evropske povelje o regionalnim i manjinskim jezicima, čiji smo potpisnici, nastava može da se vodi samo na standardizovanom i priznatom jeziku.
- Ukoliko je crnogorski standardizovan, može se uvesti u nastavu, ali se pre toga za to moraju stvoriti uslovi. Potrebno je da se izradi nastavni program za crnogorski jezik kao osnovni predmet i crnogorski jezik sa elementima nacionalne kulture kao izborni nastavni predmet - ističe ona.
Prema njenim rečima, da bi se mogli angažovati nastavnici za ostvarivanje tog programa, Ministarstvo prosvete Srbije treba da donese dopunu pravilnika o vrsti stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika osnovnih i srednjih škola. Tek nakon toga, kaže Muškinja, može da se pristupi izradi udžbenika i drugih nastavnih sredstava, a neophodno je obezbediti nastavni kadar i najmanje 15 učenika po odeljenju.
Izvor:Blic
Opština Mali Iđoš ispunjava sve uslove da uvede crnogorski jezik u službenu upotrebu jer više od 15 odsto stanovništva čini crnogorska nacionalna manjina. Međutim, u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava napominju da će, ukoliko ovakva odluka bude doneta, crnogorski u ovoj opštini, kako propisuje Zakon o službenoj upotrebi jezika, morati da se primenjuje i usmeno u komunikaciji sa građanima.
U ministarstvu, naime, navode da bi problem mogao da nastane nakon donošenja odluke jer se, kako ističu, odluka ne donosi pro forme, nego će na crnogorskom jeziku morati da se govori i piše prilikom vođenja sudskih postupaka, izdavanja javnih isprava i ostvarivanja prava radnika. Takođe, kako ističu, na crnogorskom će morati da budu ispisani nazivi mesta i drugi geografski nazivi, trgovi i ulice, organi, organizacije i firme, kao i da se objavljuju svi javni pozivi, obaveštenja i upozorenja.
- Nastala situacija je neobična i složena, ne samo zato što se još uvek ne može pouzdano govoriti o crnogorskom kao standardizovanom jeziku, nego i zbog toga što se zapravo ne zna ko u Srbiji zna da govori i piše na crnogorskom jeziku - kaže za „Blic“ Aniko Hajnrih-Muškinja, državni sekretar u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, a povodom zahteva Udruženja Crnogoraca u Srbiji „Krstaš“ da Mali Iđoš dobije crnogorski jezik kao službeni. Pored toga, ovo udruženje je zatražilo i da crnogorski jezik postane šesti službeni jezik u Vojvodini, s obzirom na to da pokrajinska administracija već upotrebljava pet službenih jezika.
Muškinja ističe da prilikom popisa stanovništva 2002. godine nijedan građanin koji se izjasnio kao Crnogorac, crnogorski jezik nije naveo kao maternji. Što se tiče zahteva za uvođenje u škole nastavnog predmeta crnogorski jezik i književnost, ona kaže da u skladu sa Zakonom o ratifikaciji Evropske povelje o regionalnim i manjinskim jezicima, čiji smo potpisnici, nastava može da se vodi samo na standardizovanom i priznatom jeziku.
- Ukoliko je crnogorski standardizovan, može se uvesti u nastavu, ali se pre toga za to moraju stvoriti uslovi. Potrebno je da se izradi nastavni program za crnogorski jezik kao osnovni predmet i crnogorski jezik sa elementima nacionalne kulture kao izborni nastavni predmet - ističe ona.
Prema njenim rečima, da bi se mogli angažovati nastavnici za ostvarivanje tog programa, Ministarstvo prosvete Srbije treba da donese dopunu pravilnika o vrsti stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika osnovnih i srednjih škola. Tek nakon toga, kaže Muškinja, može da se pristupi izradi udžbenika i drugih nastavnih sredstava, a neophodno je obezbediti nastavni kadar i najmanje 15 učenika po odeljenju.
Izvor:Blic
