LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Šljiva

Šljiva se odlikuje razgranatim korenovim sistemom koji se razvija više površinski mada pojedine žile mogu prodreti i do dva metra dubine. Često razvija izdanke iz korena. Stablo može biti piramidalne ili okruglaste krune, nisko srednje visine ili visoko, odnosno od slabo bujnog do bujnog. Po vremenu zrenja postoje rane, i pozne sorte. Po obliku plodova šljive mogu biti:
-MIRABELE – sitniji okruglasti plodovi žute boje, koštica se uglavnom odvaja,
-RENKLODE – plodovi krupni do veoma krupni, okrugli, žutih, ljubičastih, crvenkastih i ostalih boja pokožice.
-JAJASTE SLJIVE - izduženog su oblika i tamnije boje pokožice, čvrstog mesa, oštrih vrhova koštice.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
CEPAČE ili PLAVICE – pogodne su za industrijsku preradu, koštica se lako odvaja, pokožica plava, primer je požegaca.
-JAPANSKE ŠLJIVE – hibridi japanskih sa evropskim i americkim šljivama.
Šljiva traži duboko rastresito i plodno yemljište za svoj uspešan razvoj. Najbolja su slabokiselna zemljišta gde se PH kreće od 6,5-7. Glavni tip zemljišta u nasim šljivarskim regionima gde se šljiva najviše gaji su parapodzoli. Šljiva ima veće zahteve za azotom i kaliumom a nešto manje za fosforom.
Šljiva podnosi mrazeve i do -30 stepeni. Područja sa smanjenom relativnom vlažnošću i čestim prodorima toplih talasa u januaru ili sa čestom pojavom slane i poznih mrazeva u cvetanju nisu pogodna za gajenje šljive. Kao podloge za kalemljenje za šljivu se najviše koriste raznovrsne generativne podloge i sejanci Džanarike, zatim to mogu biti generativne podloge domaćih sorti šljiva kao što su: Crvena ranka, petrovača, metlaš, sitnica, plavara, trnošljiva itd. Najviše se kao podloga ipak koristi kao generativni sejanac (dobijena iz semena-koštice) jer se pri kalemjenju dobro prima sa šljivom, sorte okalemljene na Džanarici imaju brz rast, lep izgled i dugovečne su. Mane ove podloge su pozniji početak rađanja i slabija otpornost na mraz. Ne preporučuje se za sorte Rut geršteter i crvenu ranku koju treba kalemiti na podlugu Stenleja ili Požegače. Šljiva se može kalemiti i na vegetativnim podlogama koje se dobijaju iz izdanaka, ali se ovaj način rzamnožavanja sadnica slabo primenjuje, jer su najopasnija bolest Šarka šljive može preneti putem izdanaka dok od generativnog načina ta opasnost ne postoji, jer se šarka šljive ne prenosi semenom.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Najpoznatije štetočine šljive su: štitasta vaš, šljivina osa, šljivina lisna vaš, šljivin savijač, šljivin crveni pregalj ili grinja. Vektori ( prenosioci virusa šarke šjive - prunus virus 7 ) su sledeci štetni insekti: šljivina zelena štitasta vaš (sitna i krupna ), breskvina zelena lisna vaš, zelena lisna vaš hmelja i crna lucerkina vaš. Najpoznatije bolesti šljive su: šarka šljive (prunus virus No.7) neizlečiva virusna bolest zbog koje se obavezno krče vocnjaci pod zarazom, zatim monilija, rđa, plamenjača,rogač šljive, itd. Rastojanje pri sađenju šljive u zavisnosti od oblika krune i bujnosti podloge:
Oblik krune Bujne podloge Slabobujne podloge
Piramida………………….7m x 5-6m…………………...6m x 5m
Vaza……………………...6m x 4m……………………..5m x 4m
Palmeta…………………...5m x 4m……………………..4m x 3m.
Prvi broj označava rastojanje izmedđu redova, a drugi izmedđu voćaka u redu.

Neke sorte šljiva i njihove osobine:
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
STENLEJ-Potiče iz SAD. U nastala je 1912. Sazreva u drugoj polovini avgusta i početkom septembra. Stenlej je srednje bujna sorta. Kruna je piramidalna, a ramene grane dosta retke. Nije uvek dovoljno kompatibilan sa džanarikom kao podlogom. Cveta srednje pozno. Osetljiv je prema poznim, prolećnim mrazevima. Polen nema zadovoljavajuću klijavost. Delimično je samoplodan. Relativno je otporan prema plamenjači, rđi i suši, a tolerantan prema virusu šarki. Dobri rezultati postižu se sa Stenlejem na strukturnim, umereno vlažnim, blago kiselim, i plodnim zemljištima. Stenlej je na sejancu džanarike na kiselim zemljištima osetljiv prema patogenim mikro organizmima. Plod je krupan (oko 36 g), ovalno-izdužen, tamno plave boje i privlačne spoljašnosti. Sporadično se javaljaju plodovi blizanci. Meso je zelnekasto-žuto, čvrsto, dosta sočno, sladunjavok ukusa i dobrog kvaliteta. Koštica je krupna i odvaja se od mesa. Prezreli plodovi lako otpadaju. Transport dobro podnosi. Vrlo rano počinje da rađa. U punoj rodnosti rađa redovno i obilno. Dohodak stenlija je pozitivan od pete godine starosti zasade. Plod stenlija može se koristiti za potrošnju u svežem stanju, za sušenje, rakiju, i druge oblike prerade. Preporučuje se za gajenje zbog obilne rodnosti, krupnih i privlačnih plodova, tolerantnosti prema virusu šarki, kao i zato što je sorta kombinovanih osobina.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
ČAČANSKA RANA-Postala je 1961. godine, ukrštanjem vangenhajmove i požegače. Prorodila je pete godine posle hibridizacije. Priznata je za novu sortu u SFR Jugoslaviji 1975. godine. Sazreva krajem prve dekade jula. Srednje je bujna, polen ima dobru klijavost. Autoinkompatibilna je. Dobro oprašivači za čačansku ranu su: čačanska lepotica i čačanska najbolja. Čačanska rana prorodi rano, i rađa dobro i redovno. Plod je krupan do vrlo krupan (36-48 g), jajast, ljubičasto-plave do plave boje. Meso je žuto-zeleno, čvrsto, dosta sočno, aromatično i slatko. Koštica se odvaja od mesa. Preporučuje se za gajenje kao vrlo rana i rodna stona šljiva, krupnih, kvalitetnih i transportabilnih plodova i zadovoljavajuće otpornosti prema bolestima.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
ČAČANSKA LEPOTICA-Postala je 1961. godine, ukrštanjem vangenhajmove i požegače. Prorodila je pete godine posle hibridizacije. Priznata je za novu sortu 1975. godine. Sazreva krajem jula-početkom avgusta. Srednje je bujna. Polen ima dobru klijavost, delimično je samoplodna. Prorodi rano, a rađa dobro i redovno. Plod je krupan (31-42 g) jajast, tamnoplave boje sa itraženim pepeljkom i vrlo privlačne spoljašnosti. Meso je zelenožuto, vrlo čvrsto, sočno, aromatično i vrlo prijatnog slatkognakiselog ukusa. Koštica se odvaja od mesa. Čačanska lepotica se preporučuje za gajenje kao stona sorta zbog pogodnog vremena sazrevanja, dobro rodnosti, krupnog i vrlo kvalitetnog ploda, dobre transportabilnosti i relativne otpornosti prema bolestima. To je veoma dobra stona šljiva u svojoj epohi sazrevanja
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
ČAČANSKA NAJBOLJA-Postala je 1961. godine, ukrštanjem vangenhajmove i požegače. Prorodila je pete godine posle hibridizacije. Priznata je za novu sortu 1975. godine. Sazreva sredinom avgusta, tj. nedelju dana pre stenlija. Bujna je sorta. Polen ima dobru klijavost. Autoinkompatibilna je. Dobro oprašivači za čačansku najbolju su: čačanska rana i čačanska lepotica. Plod je vrlo krupan (oko 48 g.), jajast, tamnoplave boje sa izraženim pepeljkom i vrlo privlačne spoljašnosti. Meso je zelenkastožuto, vrlo čvrsto, dosta sočno, aromatično i vrlo ukusno. Koštica se odvaja od mesa. Plod može dugo (2-3 nedelje) da se održi na grani a da pri tom ne izgubi u kvalitetu. Čačanska najbolja preporučuje se za gajenje kao stona sorta zbog kavalitetnih i vrlo krupnih plodova, odlične transportabilnosti, ranog početka rađanja, redovne i obilne rodnosti, otpornosti prema moniliji i tolerantnosti prema plamenjači i rđi. To je odlična stona sorta šljiva i svojoj epohi sazrevanja
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
CACANSKA RODNA
-Postala je 1961. g. ukrstanjem stenlija I pozegace. Prorodila je pete godine posle hibridizacije. Priznata je za novu sortu 1975. G.
-Sazreva u trecoj dekadi avgusta, to jest priblizno istovremeno kad i stenli. Slabo je do srednje bujna. Samooplodna je (44,8 %). Rano prorodi a zatim redovno I obilno radja.
-Plod je srednje krupan do krupan (28 do 42 g), jajast tamnoplav, privlacan. Meso je zuckasto, cvrsto, srednje socno, aromaticno, slatko. Kostica se odvaja od mesa. Plod je svestrane upotrebne vrednosti, a narocito pogodan za susenje i rakiju.
- Preporucuje se za gajenje zbog obilne rodnosti, relativne otpornosti prema mrazu I pogodnosti za susenje. Zahteva redovnu obnovu rodnog drveta
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
POZEGACA
Smatra se da potice iz Azije. U Evropu je dosla preko Grcke. Jedna je od vodecih sljiva. Zauzimala je oko 40% povrsina pod sljivom u bivsoj Jugoslaviji.
-Sazreva u prvoj polovini sptembra a na vecim nadmorskim visinama do kraja septembra. Srednje je bujna, koren plitak. Deblo je osetljivo prema ostecenjima od mraza, narocito sa jugozapadne strane. Kruna je piramidalna, ramene grane su duge vitke I dobro obrasle rodnim drvetom. Kruna se odlikuje velikom nosivoscu, a pod teretom roda se retko lomi. Cveta kasno (sredinom aprila) I eksplozivno. Pozni mrazevi retko joj pricinjavaju stete. Samoplodna je pa moze da se gaji u jednosortnim zasadima.
-Pozegaca je osetljiva prema plamenjaci, rdji, rogacu, sarki sljive I stitastoj vasi. Manje strada od monilije I sljivinih osa nego druge sorte sljiva. Strada od jacih mrazeva.
-Pocinje da radja u petoj godini posle sadjenja. U pun rod stupa u osmoj godini. U povoljnim uslovima redovno I obilno radja.
-Plod je sitan (oko17 g), nepravilno jajast, modro plave boje I pokriven sivim pepeljkom. Plitka brazda pruza se po duzini ploda. Meso je zlatnozute boje, cvrsto,socno,prijatnoaromaticno, slatkonakiselo I vrlo ukusno. Sadrzi 11 do 12 % secera I 0,5 do0,6 % organskih kiselina. Kostica je srazmerno sitna (650 mg) I odvija se od mesa ( cepaca ).
-Radjeno je na klonskoj selekciji pozegace krupnijeg ploda ali mnogi od njih nisu se dobro pokazali.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
KALIFORNIJSKA PLAVA
-Nastala je u SAD kao spontani sejanac breskvolike sljive. Rasirena je u Kaliforniji ( SAD ). Sazreva sredinom jula
-Srednje je bujna. Nije uvek dovoljno kompatibilna sa dzanarikom kao podlogom. Kruna je rastresita. Cveta srednje pozno. Dosta je osetljiva prema poznim mrazevima. Polen ima slabu klijavost (13,5%). Delimicno je samoplodna.
-Plod je vrlo krupan ( oko47 g), loptast, ljubicasto plave boje. Meso je srednje cvrsto, socno, osvezavajuce, aromaticno I vrlo ukusno. Vostani pepeljak se lako skida sa pokozice ploda. Kostica je srazmerno sitna I odvaja se od mesa. U punoj zrelosti plodovi lako otpadaju. Radja dobro. Transport podnosi osrednje, pa je treba brati 2 do 3 dana pre pune zrelosti.
-Preporucuje se za razmnozavanje zbog ranog dozrevanja, krupnih I ukusnih plodova. Dolazi u obzir za stonu potrosnju.
 
Natrag
Top