Sava Stojkov

Član
Učlanjen(a)
07.12.2009
Poruka
1.053
200px-GrandmotherDara_Stojkov.jpg


Rođen je 1925. godine u Somboru. Izlagao je u zemlji i inostranstvu, širom sveta oko 312 puta, samostalno kao i na još 550 grupnih izložbi i dobitnik je brojnih nagrada i priznanja. Najznačajnija priznanja su Velika nagrada bijenala u Milanu 1980. godine, Nagrada I bijenala Jugoslovenske naivne umetnosti u Svetozarevu 1982. godine, nagrade u Veroni 1982. godine i 1984. godine, nagrada bijenala za životno delo u Jagodini 1993. godine i Masarikova nagrada u Pragu 1996. godine.


250px-S.Stojkov.jpg


Sava Sojkov je pesnik bačke ravnice, njenih predela i njenih ljudi. Njegovo harmonično slikarstvo se osniva na čistom i preciznom filigranskom radu. Idiličnost njegovih radova sa dubokim horizontom odiše mirnoćom i tišinom. Iz njegovih slika koje su postavljeni na principu kontrasta svetla i senke zrači tajanstvenost. Pored pejzaža Sava Stojkov je i izvanredan portretist. On slika likove iz bačke ravnice i svoje portrete stavlja u ravničarski pejzaž gde oni i pripadaju.

Slikarsko delo Save Stojkova je monument ravnice u Bačkoj i njenim ljudima. To je spomenik posvećen s puno ljubavi i jedinstvenoj atmosferi.

Stojkov-Cottage-Garden-19x1.jpg
 
Poslednja izmena:
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.981
Sava Stojkov: Optimizam mi je omiljena boja

Sava Stojkov: Optimizam mi je omiljena boja

U Somboru, u ateljeu Save Stojkova koji je i 88. rođendan obeležio slikajući. Naslikao 24.000 slika, rasutih na svih pet kontinenata

1.jpg
Sava Stojkov aktivan i na kraju devete decenije Foto D. Dozet

ČILIM korakom Sava Stojkov i u petak je prepešačio dvestotinjak metara od kuće u Čitaoničkoj ulici u centru Sombora do ateljea u zgradi Preparandije. Istina, zastajkivao je malo-malo, da od sugrađana primi čestitke za svoj 88.rođendan.

Živ nam bio Savo, još mnogo leta - stiska mu srdačno ruku Eduard Burnać, koji sa slikarem deli prijateljstvo ali i isti dan rođenja.
Svi Somborci prepoznaju "našeg čika Savu" na ulici i obraćaju mu se kao prvom komšiji. On im tako i uzvraća. A, onda kao da nije svečarski dan, produžava u atelje. Treba dovršiti juče započetu sliku.
Disciplina, neguje on i sada tu tezu, trebalo bi da je najvažnija vrlina svakog umetnika. Zahvaljujući takvom odnosu prema svom životnom pozivu, biografija Save Stojkova sadrži i podatak da je naslikao 24.000 slika, rasutih na svih pet kontinenata.
Toj brojci treba dodati i više od 2000 portreta slavnih ljudi, predsednika, šeika, sportista...Njegova umetnost ovenčana je sa 500 samostalnih izložbi i više od 40 priznanja. Među njima su Vukova i Masarikova nagrada.

Decenijama već, po navici koju je nasledio od svojih roditelja paora, dan započinje u pet sati. Slika osam sati dnevno u tišini koju "remete" samo zvuci klasične muzike. Popodnevne šetnje sa suprugom Barbarom donedavno su bile neizostavni ritual. A to traje 66 godina, koliko i njihov brak.
Do pre tri godine, Stojkov je slikao u svom kućnom ateljeu, a onda su Pedagoški fakultet i dekan prof. dr Aleksandar Petojević odlučili da svom uglednom sugrađaninu daruju galeriju i atelje u zgradi Preparandije.

- Preporodio sam se - kaže nam umetnik. - Pre nego što uzmem kist u ruke, prošetam na svežem vazduhu. Uspnem se, zatim, stepenicama na sprat do ateljea, što je zamena za rekreaciju. I eto, još držim stari tempo. Dnevno započnem, a ponekad uspem i da dovršim jednu sliku.

U petak to nije bio slučaj. Strpljivo mu je čitao Milan Stepanović rođendanske poruke koje je slavljeniku na fejsbuk-stranicu poslalo na stotine poštovalaca njegovog slikarstva iz naše zemlje i sveta.

- Nove tehnologije su čudnovate, ja kao salašarsko dete nisam mogao da sanjam da ću jednom biti svedok ovakvog napretka čovečanstva - gotovo sa dečačkim oduševljenjem kaže Stojkov.

O njegovom slikarskom opusu, likovni stručnjaci su već odavno sve rekli.
- U srpskom slikarstvu, osim gorostasnog Milana Konjovića, teško je naći slikara koji je prirodi prilazio sa takvim strahopoštovanjem kao što prilazi Sava Stojkov - rekao je svojevremeno akademik Dejan Medaković. - Pred neprestanim čudima prirode, Stojkov kao neki drevni monaški ikonopisac, smerno beleži viđeno.

2.jpg

Još kao dečak, u dugim zimskim noćima na salašu, uz petrolejku, Sava je olovčicom crtao. Roditeljima je to bilo zanimljivo. Klimnuli su glavom i kada je učitelj crtanja prepoznao slikarski dar kod njihovog sina, ali su smatrali da se "od umetnosti niko leba nije najeo". Zato su ga poslali u školu za trgovce.

Krotki Sava je maturirao, ali u vojsci u Nišu opet je u prvi plan izbio slikarski talenat. Portretisao je mnoge tadašnje funkcionere, pa je prekomandovan u Beograd, a odatle poslat u Akademiju umetnosti.
Kasnije se skonačio u naivnom slikarskom pravcu, a čuveni Oto Bihalji Merin rekao je tada da Hlebinci slikaju iz zgloba, a Sava iz - srca. Imao je Stojkov priliku da ode i dalje od Sombora. Ali kada se tridesetih godina iz Pariza vratio Konjović jer nigde nije uspevao da nađe inspiraciju kao u svom zavičaju, Sava je odlučio da nigde ne odlazi.

- Ceo život slikam to svoje siromašno detinjstvo iz kojeg sam ponikao - zamišljeno veli slikar. - Tu nije bilo kamina, nego zemljanih peći, nije bilo parketa već zemljanih podova, a nismo znali za crepove, već samo za trščane krovove. Ne ulepšavam svoje detinjstvo na svojim slikama. Neka ostane potomcima kao dokument o načinu životu kakvog više nema.

I mada na njegovim pejzažima, pa i portretima, mnogi likovni znalci uočavaju nijansu sete, Stojkov kaže da ga je kroz život nosio samo optimizam.

- I sada, pri kraju svog životnog puta, optimizam me ne napušta - kaže umetnik. - Moju zemlju i moj narod već dugo pritiskaju nedaće, ali ne treba da gubimo strpljenje. Svetlo na kraju našeg tunela će jednom zasijati. A, sreću ne treba tražiti daleko, ona je tu u krugu naših najbližih, u našoj porodici.

KIST UMESTO KOPAČKI

U RANOJ mladosti Stojkov je bio talentovani centarhalf somborskog fudbalskog kluba Radnički. Tih godina gostovala je Zvezda u Somboru i odmah zapazili agilnog Savu. Ali, Baba Bogdanov, tadašnji gradonačelnik i predsednik domaćeg fudbalskog kluba, rekao je - ne. To je bilo dovoljno da se Stojkov ponovo vrati slikarstvu. Ali nedavno, kada mu je Radnički povodom sto godina uručio zlatnu plaketu, oči Save-slikara setno su zasuzile zbog neostvarenih snova Save -fudbalera.

NIŠTA OD AKTOVA

NI u poznim godinama Stojkova ne napušta želja da svom slikarstvu doda novu nijansu. Nedavno ga je jedan prijatelj nagovarao da svojim poštovaocima priredi iznenađenje u vidu izložbe aktova. Kada je svoju nameru poverio supruzi Barbari,ona ga je svojski ukorila:
- U ovim godinama da nas brukaš, Savo...
Zar si zaboravio da imaš ženu, dva sina i četiri unuke?
To je bilo dovoljno da se Stojkov vrati svojim starim motivima - vojvođanskim pejzažima.

Izvor: Večernje novosti
 
Član
Učlanjen(a)
30.12.2009
Poruka
13
živa legenda obožavam njegove pejzaže kao i portrete običnih ljudi
 
Član
Učlanjen(a)
20.03.2013
Poruka
65
Ceo život sam želeo da imam bar jednu njegovu sliku Predivno slika pejsaže i njih volim.
Imam pokojne Milana Kerca i Milana Kečića. Nadam se da će mi se san ispuniti.
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.981
Preminuo Sava Stojkov

Srpski slikar Sava Stojkov preminuo je danas u 90. godini posle kratke i teške bolesti. Kako prenose lokalni mediji komemoracija i sahrana biće sutra u Somboru

66867942106275455916.jpg


BEOGRAD - Srpski slikar Sava Stojkov preminuo je danas u 90. godini posle kratke i teške bolesti.


Bio je jedan od najpoznatijih jugoslovenskih slikara, a vojvođanska priroda i ljudi predstavljali su središnji motiv njegovog slikarstva.


Kako prenose lokalni mediji komemoracija i sahrana biće sutra u Somboru.


Rođen je 29. marta 1925. u Somboru, u porodici poljoprivrednika. Osnovnu i Građansku školu završio je u Somboru, a 1941. godine kada je upisao trgovački zanat počeo je da se bavi aranžiranjem izloga. Prva ulja na platnu naslikao je iduće godine.


Širom sveta izlagao je više od 300 samostalnih i na više od 550 grupnih izložbi.


Dobitnik je Velike nagrade bijenala u Milanu 1980. godine, Nagrada Prvog bijenala jugoslovenske naivne umetnosti u Svetozarevu pripala mu je 1982, a nagrade u Veroni dva puta, 1982. i potom 1984. godine.


Dobitnik je i nagrada Bijenala za životno delo u Jagodini 1993. i Masarikova nagrada u Pragu tri godine kasnije.


Njegovo slikarstvo, kao što ističu brojni likovni kritičari i teoretičari, osniva se na čistom i preciznom filigranskom radu, i odišu mirnoćom i tišinom.


Slike Save Stojkova su vlasništvo više muzeja i privatnih kolekcija, a stalna postavka otvorena je početkom 2010. godine u muzeju u zdanju bivše Somborske preparandije (učiteljske škole). Ta retrospektivna postavka sadrži 72 ulja na platnu, staklu i lesonitu, iz svih perioda njegovog rada. U jednoj od prostorija, tzv. ovalnoj sali, je atelje ovog slikara u kojem je svakodnevno boravio i radio.

Izvor: Tanjug /
20. avgust 2014.
 
Natrag
Top