SANU: 170 godina srpske učenosti

Dałe
Učlanjen(a)
04.10.2011
Poruka
3.295
SANU: 170 godina srpske učenosti


Izvor:Novosti

Sanu obeležava vredan jubilej - 17 decenija postojanja. Najviše "prirodnjaka", najmanje akademika društvenih nauka. Nikola Hajdin: Ovo je radna, a ne reprezentativna ustanova
kul-sanu_310x186.jpg


HODNICIMA Srpske akademije nauka i umetnosti, kroz istoriju dugu 170 godina, prošetali su najviđeniji srpski umovi. Njome su upravljali Josif Pančić, Jovan Cvijić, Stojan Jovanović, Pavle Savić... Tu su boravili i stvarali Ivo Andrić, Danilo Kiš, Slobodan Jovanović...
Na ulazu ugravirana imena 21 dosadašnjeg predsednika SANU. U svečanoj sali svetlost se prelama kroz čuvene vitraže Mladena Srbinovića. Kabinet Milutina Milankovića i danas isti kao i u vreme kada je naučnik pisao svoj "Kanon" - radni sto, police sa knjigama i salonska garnitura.

U zdanje u beogradskoj Knez Mihailovoj ulici akademici su se konačno smestili 1963. godine. Pre toga, menjali su i imena institucije i lokacije.

U subotu, 19. novembra, SANU će svečanom akademijom proslaviti 17 decenija postojanja. Dva dana ranije u Kolarčevoj zadužbini biće organizovan koncert na kome će umetnici izvoditi kompozicije dosadašnjih članova SANU.
A, sve je počelo inicijativom Jovana Sterije Popovića, Anastasija Nikolića i Dimitrija Isailovića i Ustavom od 7. novembra 1841. godine, kojim je osnovano Društvo srbske slovesnosti (DSS). Posle 23 godine rada, DSS je ukinuo knez Mihailo, zbog sukoba Društva sa ministrom prosvete. Iste godine osnovano je Srpsko učeno društvo (SUD), a od 1886. Srpska kraljevska akademija (SKA).
Posle Drugog svetskog rata osnovana je Srpska akademija nauka, a kasnije su pod krov akademije primljeni i umetnici. Upravo 1948. i 1949. godine najviše se menjala, kada je osnovano 20, a kasnije još četiri naučna instituta.
Akademijom već treći mandat predsedava akademik Nikola Hajdin. Pod njenim krovom radi 100 redovnih i 50 dopisnih članova, prosečne starosti iznad 70 godina.

 
Natrag
Top