Sačuvajte imunitet

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Imunitet je ključ svih bolesti

Imunitet je ključ svih bolesti

Akademik profesor dr Miodrag Čolić, imunolog, o odbrambenom sistemu organizma i načinima na koji on može da oslabi, ali i da se ojača:" Oslabljeni imuni sistem nije dovoljno efikasan da se bori protiv raznih bolesti, ali i previšeaktiviran može da ošteti sopstveni organizam"

4-5_310x186.jpg
Dr Miodrag Čolić

U imunološkom sistemu je ključ za sve bolesti - od obične prehlade do težih, malignih oboljenja. Iako je način odgovora našeg odbrambenog sistema zapisan u genima, on se prilagođava i uslovima u kojima živimo.

Da bi mogao da nas uspešno brani od svih zaraza, imunitet mora da bude u ravnoteži, ni prejak ni preslab. Svako narušavanje ravnoteže imuniteta "ispliva" na površinu: javljaju se češće infekcije, alergije koje do tada nisu bile prisutne, pa čak i maligne bolesti.

Oslabljen, imunitet nije dovoljno efikasan da se bori protiv bolesti, ali i previše aktiviran može da ima potpuno suprotan efekat i da ošteti sopstveni organizam.

- Takav slučaj je kod autoimunih bolesti, ali su i teški, smrtni slučajevi novog gripa kod mladih ljudi bili najverovatnije posledica snažnog imunog odgovora organizma, kaže u intervjuu za "Novosti", brigadni general, akademik profesor dr Miodrag Čolić, imunolog, dekan Medicinskog fakulteta Vojnomedicinske akademije. - Često se može čuti da nam je pao imunitet. To nije tačna definicija. Imunitet ne pada, već se neke funkcije imuniteta smanjuju pa smo zbog toga podložniji infekciji.

* Da li se imunitet "gradi" od rođenja?

- Već sa rođenjem imunitet je spreman da se bori protiv svih zaraza. Međutim, u početku on nije dovoljno efikasan, potrebno mu je neko vreme da se uspostave normalni mehanizmi. Imunitet je najjači u mladosti i u srednjem životnom dobu, a sa godinama, stari i imunitet. U starosti se zato češće javljaju autoimune i maligne bolesti. Svi procesi starenja, degeneracije arteroskleroze, reflektuju se na imuni sistem, jer on nije izolovan od ostalih sistema.


* Šta može najviše da uzdrma imuni sistem?


- Imunitet je tesno povezan i sa funkcionisanjem mozga i endokrinog sistema. Hronični stres, kao dugotrajna reakcija organizma na negativne stimuluse iz okruženja dovodi do poremećaja u endokrinom sistemu, koji se odražavaju na smanjenje odbrambenih snaga. Zbog toga su infekcije češće kada su ti mehanizmi kontrole slabiji.


* Kad dođe do greške u imunom odgovoru, da li ona može da se ispravi?


- Najčešće su to greške koje mogu da se isprave. Neke koje su teže, teže se i popravljaju, a manji poremećaji po pravilu lakše mogu da se koriguju i sa njima naš organizam može sam da se izbori, bez intervencije sa strane. Čim nestanu faktori koji su izazvali poremećaje, dolazi do normalizacije ili ravnoteže u imunom sistemu.


* A kad su potrebne intervencije sa strane?


- Nauka još nema efikasan lek ili sredstvo koja bi kao čarobnim štapićem mogla da popravi imuni sistem kad je on narušen. Zbog tog nedostatka, na tržištu postoji poplava preparata za jačanje imuniteta.


* Koliko su oni efikasni i preporučljivi za upotrebu?


- Među njima zaista ima preparata za čije sastojke je pokazano da aktiviraju imune ćelije, kao što su na primer komponente iz aloje vere ili nekih orijentalnih biljaka. Takođe, već godinama u istraživanjima se koriste proteini koji su izolovani iz semena pasulja, kao snažnih stimulatora limfocita, ključnih imunih ćelija. Međutim, bilo bi opasno ako bi se tako čiste supstance davale kao lek.


* Zbog čega?


- Zbog toga što bi došlo do masovne aktivacije imunih ćelija i nekontrolisanog imunog odgovora, a što bi izazvalo suprotan efekat.

* Znači ne valja preventivno, bez razloga ojačavati imunitet?

- Ne kod svih. Poznato je da kod nekih ljudi postoji latentna autoimunost. Neke autoimune ćelije mogu da budu pritajene u organizmu godinama, one su pripremljene da deluju protiv sopstvenog organizma, ali još su pod kontrolom. Njih može da aktivira neka komponenta iz preparata za jačanje imuniteta, koju je neko uzeo radi preventive i da na taj način dođe do manifestacije pojave autoimunih oboljenja.


* Ali mi ne znamo da li smo u toj grupi rizičnih?


- Tačno. To može da se proveri u imunološkim testovima kojima se dokazuje prisustvo autoantitela u krvi. Te analize se rade i u našim imunološkim laboratorijama. Može, doduše i anamneza da ukaže na sumnju za postojanje autoimunosti. Na primer, kod osoba koje su foto-senzitivne tj. imaju alergiju na sunce, postoji mogućnost da se u nekom periodu razviju kožne manifestacije koje su autoimune prirode, a ponekad i ozbiljnije oboljenje.


* Kome se preporučuju te analize?


- Kad se čovek ne oseća dobro, kad je umoran, malaksao, ako ima antitela dokazana na neke komponente štitaste žlezde. Ili, ako se iznenada pojave neuobičajene promene na koži, bolovi u mišićima i sitnim zglobovima. To u najvećem broju slučajeva ne mora da bude povezano sa autoimunom bolešću, ali nekad može da bude prvi simptom autoimune bolesti.


* Da li česte prehlade znače i slabost imuniteta?


- Česte infekcije kod dece ne moraju da znače da nešto nije u redu sa imunitetom. Jer, kod dece imunitet još nije dovoljno razvijen. Drugo, infekcije kod dece pomažu da se kasnije kod njih stvori snažan odbrambeni sistem. Deca koja su odgajana pod sterilnim uslovima imaju kasnije veću verovatnoću da dobiju neke alergijske, čak i maligne bolesti u odnosu na drugu decu. Neki oblici dečjih leukemija povezuju se sa sterilnim uslovima u kojima ta deca odrastaju.


* Znači li to - što više preležanih prehlada, to bolji imunitet?


- Tako je. Sad važi strategija da se deca puste što ranije da dođu u kontakt sa raznim mikroorganizmima, jer će ona veoma lako da prebrode infekcije. To koristi organizmu jer se na prirodan način stimuliše otpornost prema bolestima koje mogu kasnije da se jave.


* Na šta mogu da ukažu česte prehlade kod odraslih?


- Tada je verovatno došlo do neravnoteže u nekim od komponenata imuniteta, i tu može da se pomogne promenom načina života, na primer smanjenjem telesne težine, odmorom, rekreacijom ili podizanjem otpornosti prema stresu.


* Da li od imunologije mogu da se očekuju "čuda" kad su u pitanju neke bolesti?


- Od imunologije se očekuje da pomogne u lečenju brojnih hroničnih bolesti, a posebno malignih, i ona u tome mnogo doprinosi. Kao ilustraciju navešću samo jedan problem koji se rešava uz pomoć imunologije, a to je stvaranje tumorskih vakcina. To su vakcine kojima se stimuliše imuni sistem da uništi tumor. Takođe, istražuju se i mogućnosti stvaranja ćelija pamćenja koje bi onemogućile ponovnu pojavu tumora, slično vakcinama kod infektivnih bolesti. Mi smo u Institutu za medicinska istraživanja VMA u poslednjih nekoliko godina razvijali sve ove vakcine koje bi mogli da primenimo kada se za to stvore i dodatni tehnološki uslovi. U svetu se takve vakcine već koriste u kliničkoj praksi.

VAKCINA PROTIV TUMORA

* Kakvi su rezultati primene tumorske vakcine u svetu?


- Rezultati su ohrabrujući, a ponegde i spektakularni. U jednom istraživanju primene tumorskih vakcina kod deset pacijenata sa melanomom pokazano je da je kod dva od njih došlo do potpunog nestanka metastaza. Kod četiri pacijenta rast metastaza je bio usporen, ali kod četiri pacijenata nije bilo nikakvog efekta. Ovi rezultati su veoma značajni kad se procenjuje efekat terapije, ali istovremeno i izazov za dalja istraživanja radi njenog unapređenja.

ANTITELA ZA NAJTEŽE BOLESTI

* Kako imunologija pomaže u lečenju najtežih i najmasovnijih bolesti?

- Imunologija je već dosta pomogla u lečenju leukemije i limfoma, nekih oblika karcinoma dojke, ovarijuma, debelog creva, bubrega. Zahvaljujući tehnologiji za proizvodnju određenih vrsta antitela, odnosno imunoglobulina, koji su specifični za određeni molekul, moguće je njihovo korišćenje, samostalno ili u kombinaciji sa hemioterapijom, za lečenje leukemija ili nekih drugih oblika tumora. Danas su antitela takođe značajni lekovi u terapiji hroničnih zapaljenskih bolesti i za suzbijanje transplantacijskih reakcija.

Izvor: Večernje novosti




 
Član
Učlanjen(a)
30.11.2011
Poruka
1.872
Šta sve ruši imunitet?







Stručnjaci upozoravaju da postoji šest tihih ubica imuniteta, koje upravo ljudi svakodnevno podstrekavaju



Loša ishrana u dobroj meri utiče i na imunitet

Za narušavanje imuniteta često smo i sami krivi. Stručnjaci upozoravaju da postoji šest tihih ubica imuniteta, koje upravo ljudi svakodnevno podstrekavaju.

* Usamljenost, prema istraživanjima, češće izaziva viroze i bolesti izazvane bakterijama, nego što je to slučaj sa društveno aktivnijim osobama. Zato je vrlo važno druženje sa prijateljima i kolegama, bez obzira na opterećenost obavezama.

* Neprospavane noći i preskakanje sna dovodi do češćeg obolevanja od sezonskih viroza. Loš i nedovoljan san veoma je povezan sa padom imuniteta, jer je organizam oslabljen i umoran zbog čega se teško bori sa bakterijama i virusima. Da ne bi došle u ovakvu situaciju odrasle osobe bi trebalo da spavaju svake noći u kontinuitetu između sedam i devet sati.

* Pesimizam sa negativnim pogledom na dešavanja i život, češće izaziva pojavu gripa, prehlada i raznih alergija. Pozitivan način razmišljanja manje je stresan, a dobra energija predstavlja vrlo važan faktor zdravog načina života. Zato, u svakom danu treba pronaći sitnice koje vesele, ma koliko one izgledale beznačajne.

* Loša ishrana u dobroj meri utiče i na imunitet i na sveukupno zdravlje. Da bi se zaštitili od sezonskih viroza i prehlada, ne treba preskakati obroke i izgladnjivati organizam. Hrana koja se konzumira treba da je što šarenija i raznovrsnija. Obavezno treba doručkovati, a manje unositi šećer i so.

* Lenstvovanje je veoma povezano sa zdravljem. Naime, ukoliko izostaje fizička aktivnost, lakše se ispoljavaju prehlade i viroze. A potrebno je, po istraživanjima, samo pola sata vežbanja da bi se pojačala cirkulacija i ojačao imunitet. U smislu vežbanja dovoljna je šetnja po sunčanom danu, vožnja bicikla ili trčanje.

* Antibiotici, koji se prekomerno i često koriste postižu suprotan efekat, bez obzira na svoju osnovnu ulogu. Neumereno korišteni onemogućavaju prirodni odbrambeni mehanizam, zbog čega posle lečenja organizmu treba vremena da se vrati u normalno stanje, pa je tada i najranjiviji. Zato antibiotike treba koristiti isključivo za bakterijske infekcije i popiti ih do kraja kako je propisano. Ne treba ih koristiti u preventivne svrhe, osim ako to nije zahtevao lekar.









Izvor: Novosti
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Šargarepa jača imunitet

Šargarepa jača imunitet


zp-sargarepa_620x0.jpg

Najzdravije je jesti sirovu rendanu šargarepu, začinjenu solju, limunovim sokom i ukusnim začinskim travama poput mirođije, bosiljka, peršuna, nane, vlašca, timijana, majorana...

Sveža šargarepa je jedna od nazdravijih namirnica, bila je obavezna u ishrani i medicini antičkih naroda, a posebno je cenjena na mediteranskom podneblju. Zahvalna je za kuvanje jer može da se priprema na različite načine, kuva, peče, griluje, jede sirova u salati...
Ima malo kalorija, pa se preporučuje osobama koje drže dijetu, bogata je vitaminom A, C i K i odličan izvor celuloze i prirodnih šećera. Poznato je da ovo povrće blagotvorno deluje na oči, što je i naučno dokazano, a osim toga jača imnunitet, štiti srce i krvne sudove, snižava krvni pritisak i nivo lošeg holesterola. Preporučuje se anemičnim osobama, a podstiče i čišćenje organizma jer je snažan diuretik.

Najzdravije je jesti sirovu rendanu šargarepu, začinjenu solju, limunovim sokom i ukusnim začinskim travama poput mirođije, bosiljka, peršuna, nane, vlašca, timijana, majorana, muskatnog oraščića, đumbira, karija... Šargarepa je prvo povrće koje je početkom 19. veka proizvedeno u konzervi.
Znaćete da je šargarepa sveža ako je koren čvrst i gladak, a boja jarko narandžasta. Ako je ne upotrebljavate odmah, pre nego što je stavite u frižider isecite joj vrh i stavite je u plastičnu kesu. Nemojte da je držite u blizini jabuka, krušaka ili krompira, jer može da postane gorka.

Izvor: Večernje novosti


 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Pojačajte hranom svoj imunitet

Pojačajte hranom svoj imunitet

Krstarica 19.09.2012 15:00

[TABLE]
[TR]
[TD="align: center"][TABLE]
[TR]
[TD]238716.jpg
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Pravilna i zdrava ishrana uz zdrave životne navike - preduslov je za jačanje imuniteta i borbu organizma protiv bolesti. Nasuprot tome, pušenje, alkohol, umor, stres, neredovno spavanje, nehigijena, smog i pesimizam - slabe imunitet i omogućavaju bakterijama i virusima da nadvladaju naš odbrambeni sistem.

Navešćemo neke od namirnica koje mogu znatno doprineti jačanju našeg imunog sistema.


Šampinjoni
- naizgled sitni i mali, nisu slabo hranjive namirnice. Šampinjoni u sebi sadrže selen i dosta antioksidanata. Nizak nivo selena u organizmu često se povezuje sa povećanim rizikom od gripa. Vitamini B, riboflavin (B2) i niacin (B3), koji se nalaze u ovim pečurkama, igraju važnu ulogu u očuvanju imunog sistema. Istraživanja koja su naučnici sproveli na životinjama pokazala su da šampinjoni imaju antivirusne, antibakterijske i antitumorne efekte. Pored toga, šampinjoni se mogu stalno naći na našim pijacama i u prodavnicama, a cena im je pristupačna.


Lubenica
- puna vode i osvežavajuća, ima visok nivo antioksidanta glutationa. Ovaj antioksidant kog najviše ima u crvenom delu lubenice u blizini kore, poznat je po svom pozitivnom dejstvu na imuni sistem kao lek u borbi protiv infekcija. Lubenica sadrži dosta vode i minerala i u vreme letnjih vrućina pravi je izvor zdravlja.


Kupus
je glavni izvor glutamina, aminokiseline koja deluje na jačanje imuniteta. Kupus je jeftina namirnica koja se lako nalazi i u toku zimskih meseci. Probajte da dodate različite vrste kupusa (beli, crveni, kineski) u supu ili druga kuvana jela kako biste uneli dodatne antioksidante i povećali hranljivu vrednost svojih obroka. Prednost kupusa je i u tome što se ukiseljen u zimu i proleće može koristiti u ishrani, a tada nam je imunitet najpotrebniji.


Beli luk
sadrži antioksidante važne u borbi protiv bakterija koje napadaju imuni sistem. On napada bakteriju H. pylori (helikobakter pilori), koja se često povezuje sa nekim vrstama čirova i stomačnih tumora. Savet za pripremu: očistite i iseckajte beli luk i ostavite da stoji 15 do 20 minuta pre kuvanja kako bi se aktivirali enzimi koji utiču na jačanje imunog sistema. Beli luk treba koristiti kao dodatni začin za pripremanje ne samo ribe nego i drugih jela.


Spanać
spada u "superhranu" zato što je veoma bogat hranljivim materijama. On sadrži i folnu kiselinu koja pomaže u stvaranju novih ćelija i obnavljanju DNK. Spanać sadrži dosta vlakana i antioksidanata, kao što je vitamin C i drugi. Jedite spanać svež ili blago prokuvan kako biste postigli najbolji efekat. Sada se spanać može naći smrznut u svako doba godine pa je pire od spanaća uvek dostupan.


Čaj
- zeleni ili crni? Oba sadrže polifenol i flavonide značajne u borbi protiv bolesti. Ovi antioksidanti pronalaze slobodne radikale koji štete ćelijama i uništavaju ih. Sa kofeinom i bez njega, čajevi su podjednako delotvorni i treba ih piti i leti i zimi jer nam leti nadoknađuju potrebnu tečnost, a zimi nas utopljavaju.


Sladak krompir
- kao i šargarepa, sladak krompir sadrži antioksidant beta-karoten, koji uništava slobodne radikale. On takođe sadrži velike količine vitamina A koji usporava proces starenja i može smanjiti rizik od određenih vrsta raka. I običan krompir je dobar ako nema "slatkog krompira" u prodaji. Podsećamo da krompir možete jesti kuvan, pečen, u vidu pirea ili kao dodatak drugim jelima.


Brokoli
se lako može pronaći na pijacama i u piljarama i lako ga je dodati različitim jelima. Jedna studija tvrdi da određeni sastojci brokolija pozitivno utiču na imunitet miševa. Pored toga, u brokoliju ima dosta hranljivih materija koje štite organizam, kao što su vitamini A i C i glutation. Uz brokoli možete da dodate i sir sa malo masti i da vitaminom B i D pospešite imunitet.

Brokoli možete kuvati i pohovati, a hranljive su i drške. Ako niste znali, kuvani brokoli je zdraviji od presnog, nekuvanog brokolija.

Napomena

Ovo su samo neke namirnice koje mogu pomoći u sprečavanju bolesti ili lečenju kada nas napadnu virusi i bakterije, a imunitet oslabi.


 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Med i cimet

Med i cimet

Jedite med i cimet i ojačajte imunitte u hladnim danima

1.jpg

Jedan od načina da ojačate imunitet u ovim hladnim danima jeste da, pored ostalih zdravih namirnica bogatih vitaminima i mineralima, svakog jutra pre doručka uzmete i kašičicu meda. Med možete jesi u kombinaciji sa brojnim drugim namirnicima, a jedna od dobitnih jeste kombinacija meda i cimeta, koji je poznat po antiseptičkim i antibaktericidnim dejstvima.

Šta sadrži med?

Inače samo jedna kašičica meda sadržo preko 70 razvnovrsnih sastojaka, a precizan recept zavisi od mešavine cveća i biljaka čiji nektar pčele sakupljajju. U suštini oko 80 odsto ove namirnice jesu ugljeni hidrati, od kojih najviše ima fruktoze i glukoze. Oko petine meda jeste voda, koja utiče na viskoznost, težinu i kristalizaciju meda. U kašićici meda nalaze se i kiseline, ali ne mnogo. Njihoa zastupljenost i Ph vrednost zavise od vrsta biljaka od kojih je napravljen med kao i od podneblja. Ova namirnica obiluje i vitaminima, a najviše ima vitaminima iz grupa B i E.

Med i cimet

Ako želite pre svega da povećate životnu energiju ovo je prava kombinacija za vas. Med sa cimetom daće vam osećaj spokojstva i zadovoljstva. Takođe, brojna istraživanja su pokazala da konzumiranje meda i cimeta svakodnevno u malim količinama poboljšava rad srca i ublažava infekcije mokraćnih kanala.
Ovo treba jesti i kod problema loše probave kao i kod prehlada, jer su med i cimet prava bomba zdravlja pa će ojačati vaš imunitet. Kombinacija ovih namrinica leči akne ali sprečava i njihovo nastajanje, a preporučuju se i za čišćenje probavnog trakza od parazita i bakterija koje usporavaju varenje.

Kako konzumirati med i cimet?

Ako ove dve namirnice kombinujete kako bi poboljšali srčani rad i rešili probleme sa srcem najbolje je da napravite smešu koju ćete mazati na hleb i doručkovati. Lekari tvrde da ovo smanjuje holesterol i ujednačava srčani ritam.

Osobe koje imaju probelma sa opadanjem kose trebalo bi da naprave mešavinu koja sadrži tri kašike toplog maslinovog ulja uz kašiku meda i naravno kašičicu cimeta. Ovo se nanese na kosu i drži oko 15 minuta, a zatim ispere i kosa se šamponira uobičajenim sredstvima.

Rezlutati će biti vidljivi nakon vrlo kratkog perioda. Kod problema sa infekcijom mokraćne bešike najbolje jeste da se pomaešaju dve kašike cimeta u prahu i kašičicu medai da se popije, dok je kod problema zubobolje rešenje da pomešate kašičicu cimeta u prahu i pet kašićica meda i da stavljate na zub tri puta dnevno. Osobe koje imaju problema sa aknama treba da naprave smesu od tri kašike meda i kašičice cimeta u prahu. Ovo treba stavljati dve nedelje svakke večeri pre spavanja.

Med se preporučuje i kao hrana ali i kao lek kod brojnih problema, pa ka možete uzimati i preventivno. Zasladićete se odlično i sprečit mogućnost pojave neke od infekcija.

Izvor: Press online




 
Član
Učlanjen(a)
19.02.2012
Poruka
1
Djumbir i cimet

Dva veća korena đumbira se očiste i izrendaju na
najsitnije rende (može i čoper da posluži....idealan je) i pomeša se
sa 1/2 kg. domaćeg meda, konzumirati ga 3-4 puta na dan. Koristiti
plastičnu ili keramičku kašičicu, nikako metalnu. Prvi efekti se
osećaju posle dva do tridana...............ovo diže iz mrtvih !!

CIMET SA IZRENDANOM JABUKOM I MEDOM JE VEOMA DOBAR
ANTIBAKTERIJSKI DODATAK ISHRANI KOJI CE VAM POMOCI KOD
SVIH POCETNIH SIMPTOMA PREHLADE.

POZDRAV OLGICA49
 
Član
Učlanjen(a)
10.08.2012
Poruka
3
Tekst vredan-sve je tacno i treba se pridrzavati navedenih saveta!yes3
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Čajevi i voće su OK, ali saznajte kojih je top 5 začina odlično za

Čajevi i voće su OK, ali saznajte kojih je top 5 začina odlično za jačanje imuniteta

U organizam ne treba unositi ni previše čaja ili voća, pogotovo ne previše tableta. U danima kada su prehlade jedna od glavnih briga treba misliti i o načinima kako svakodnevnu hranu učiniti saveznikom u borbi protiv svih virusa vani i koji su spremni napasti naše tijelo u svakom minutu. Saznajte sa kojim začinima ovih dana trebate 'biti dobri'.

kurkuma.jpg

Đumbir
Znamo, možda postajemo i dosadni sa ovim plodom, ali … Osim upečatljivog mirisa kojim oplemenjuje hranu, đumbir je lijek za probavne probleme, mučninu i pomaže u liječenju simptoma prehlade i gripe. Svježi se koristi za pripremu čaja, a prah možete posuti preko svoje omiljene hrane, ma koja god ona bila.

Kurkuma

Začin zlatno-žute boje posebno je cijenjen u indijskoj kuhinji. Uspješan je u borbi protiv brojnih infekcija. Kurkumin je antioksidans koji začinu daje snažna antiupalna svojstva. Kurkumu koristite u jelima od riže, na ribi ili piletini na grilu.

Cimet

Šta još reći o cimetu? Ovaj začin ima dugu historiju u liječenju određenih bolesti. Možete ga dodati u kolače, na svježe voće, u žitarice za doručak, kavu ili čaj.

Zvjezdasti Anis
Osim što izgleda zgodno i atraktivno, ima i poseban okus i izvanredna antivirusna svojstva. Anis dodajte čajevima i jelima od riže.

Sjemenke komorača

Koliko su male, toliko su jake. Ugodnog su mirisa i sadrže magnezij, željezo, kalcij, kalij i druge minerale. Osim toga, sjemenke komorača bogate su antioksidansima s protuupalnim svojstvima. Obzirom na vrlo jak okus ne preporučuje se korištenje u velikim količinama. Možete ih kombinirati s ribom, povrćem ili sirom.

(A.S./Namirnice.ba)
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Top 7 namirnica za zdravu zimu bez bolesti

bundeva2_zpsd99f9fd6.jpg


Zima je godišnje doba u kojem trebamo osobitu pažnju posvetiti načinu na koji se hranimo da bismo održali dobro zdravlje.
Zbog vanjskih niskih temperatura skloni smo uljuljkati se u udobnost vlastitog doma i provoditi slobodno vrijeme ispred televizora ili računala.


Manje se krećemo i skloniji smo povećanom konzumiranju hrane pa nerijetko dobijemo i par kilograma viška.


U vrijeme ostalih godišnjih doba na raspolaganju nam je sezonsko voće i povrće te je sasvim prirodna njihova priprema i konzumiranje, osobito ako imamo vlastiti povrtnjak.


U zimskim mjesecima situacija je manje povoljnija, voće i povrće nam nisu nadohvat ruke. Naši obroci su često siromašniji vrijednim nutrijentima.


Upravo to može biti prijetnja zdravlju našeg organizma, njegovoj snazi i formi.


Evo u kojim ćete namirnicama pronaći najviše potrebnih nutrijenata.

Top 7 namirnica za zimsku prehranu

  1. naranče (vitamini A, C, folna kiselina, minerali kalcij, kalij, dijetalna vlakna)
  2. cjelovite žitarice (vitamini B1, B2, B6, D, minerali kalij, magnezij)
  3. batat (vitamini A, C, B5, B6, mangan)
  4. grah (odličan izvor proteina, dijetalnih vlakana, željeza, magnezija, vitamina B)
  5. tamna čokolada (antioksidansi, magnezij, kalcij, željezo, cink, mangan)
  6. bundeva i njezine sjemenke (vitamini A, C i E, željezo, mangan, kalcij, cink, zeaksantin)
  7. orašasto voće (bogato proteinima, dijetalnim vlaknima, zdravim mastima, kalcijem, željezom, vitaminom E, cinkom, magnezijem)
Vitamin A je odličan antioksidans i snažna pomoć u jačanju imuniteta, što je posebno važno u zimskom periodu.


Zimi možete dobiti dovoljno vitamina A konzumirajući naranče, bundeve, mrkvu, kelj i mliječne proizvode, posebice maslac.


Vitamin B1 zadužen je za koordinaciju živaca i mišića, jača imunitet, pozitivno djeluje protiv stresa i depresije. Od velike važnosti je za zdravlje kose, kože, jetre i očiju.


Odlični izvori vitamina B1 su cjelovite žitarice, sjemenke suncokreta, mahunarke, sušeni grašak, kelj, riža.


Vitamin B2 kao i B1 odgovoran je za odražavanje zdravlja kože, kose, noktiju, očiju i jetre. Ovaj vitamin jača imunitet, pozitivno djeluje na metabolizam, a njegova najvažnija uloga je održavanje vitalnosti organizma.


Najveća koncentracija ovoga vitamina u organizmu je u jetri, bubrezima i srcu.


Vitamin B2 unosimo konzumirajući cjelovite žitarice, soju, jogurt, bademe, tempeh i špinat.


Vitamin B6 poznat je i kao vitamin raspoloženja jer ima pozitivan učinak na nervozu i depresiju. Potiče metabolizam, štiti srce, čisti krv i smanjuje simptome PMS-a.


Nalazimo ga u žitaricama, krumpiru, batatu, grahu, orašastim plodovima te u bananama i šljivama.


Vitamin B12 se brine o zdravlju našeg živčanog sustava i srca. Ovaj vitamin nas štiti od moždanog udara i smanjuje visoki krvni tlak.


Neka istraživanja pokazuju da pomaže u borbi protiv raka dojke, pluća, prostate i debelog crijeva. Važnu ulogu ima u procesu pretvorbe ugljikohidrata u glukozu, odnosno u proizvodnji energije.


Veganska prehrana je nešto siromašnija ovim vitaminom. Može ga se naći u nekim algama te u sojinom mlijeku, a s obzirom na to da je njegova najveća koncentracija u mlijeku i mliječnim proizvodima, veganima se preporučuju dodaci prehrani da bi nadoknadili vitamin B12 u organizmu.


Vitamin C ima važnu ulogu u jačanju imuniteta i vrlo dobar je saveznik našem organizmu u obrani od mnogih bolesti.


Njegovo pomanjkanje može uzrokovati mnoga neugodna stanja kao što su umor, želučane smetnje, crijevni poremećaj, ali i neke teže bolesti kao što su skorbut, bolesti srca i krvnih žila, ateroskleroza.


Najprisutniji je u svježem voću (limun, naranča, ananas, grejp, kiwi) i u povrću - kelju, paprici, brokuli, krumpiru kao i u većini zelenog lisnatog povrća.


Prilikom obrade i pripreme hrane potrebno je pripaziti jer se ovaj vitamin uništava predugom termičkom obradom hrane.


Čak i pri samom dugotrajnijem namakanju namirnica u vodi, dolazi do njegovog znatnog gubitka.


Vitamin D snažno djeluje u prevenciji i liječenju mnogih oboljenja kao što su dijabetes, astma, psorijaza, mišićne i bubrežne bolesti, autoimune bolesti.


Ublažava depresiju, jača imunitet i pomaže u prevenciji gripe i prehlade.


Najvažniji izvor ovoga vitamina je sunčeva svjetlost.


Putem hrane možete ga unijeti konzumacijom cjelovitih žitarica, gljiva i sojinih proizvoda.


Vitamin E je snažan antioksidans koji štiti stanične membrane. Koristi se u liječenju dijabetesa, visokog kolesterola, osteoartritisa i ateroskleroze.


Prisutan je u kiviju, avokadu i orašastim plodovima kao što su lješnjaci, orasi, bademi.


Nalazimo ga i u rajčicama, batatu te u zelenom lisnatom povrću, u suncokretovom ulju i ulju pšeničnih klica.


Vitamin K je neophodan za izgradnju tkiva i kostiju. Odlična je pomoć u prevenciji srčanih oboljenja. Sprječava stvaranje krvnih ugrušaka


U organizam ga unosimo konzumirajući kupus, karfiol, zeleno lisnato povrće, peršin, grašak, soju, jogurt i alge.


Cink je mineral koji se brine za očuvanje imunološkog sustava. Pomaže jetri u eliminaciji otrovnih tvari iz organizma i pozitivno utječe na koncentraciju i pamćenje.


Ovim mineralom obiluju sezam, mahunarke, grašak, bučine sjemenke, češnjak, kvinoja.


Kalcij je svima poznat prijatelj kostiju i zubi.


Unijet ćete ga u organizam konzumirajući sezam, bademe, mliječne proizvode, kelj, špinat, naranče, kikiriki, grah i tofu.


Kalij je izuzetno važan za organizam. Zaslužan je za ispravan rad svih tjelesnih stanica kao i za pH ravnotežu organizma.


Pomaže u razgradnji ugljikohidrata, regulira krvni tlak i rad srca. Nalazimo ga u cikli, kelju, cvjetači, špinatu, mahunama, grahu, krumpiru, bananama, limunu, naranči i grejpfrutu. Također je prisutan u integralnim žitaricama i gljivama.


Jod pospješuje metabolizam te se brine o zdravlju kose, kože, noktiju i zuba.


Osim jodirane soli neki od izvora ovoga minerala su mlijeko, alge, češnjak, soja, krumpir i grah.


Magnezij je prisutan u svim našim organima, osobito u kostima, zubima, mišićima, srcu i mozgu.


Odličan je detoksikator, pomaže u regulaciji srčanog ritma te potiče rad crijeva.


Magnezij još nazivaju i mineralom koji opušta jer vrlo pozitivno djeluje na relaksaciju napetih mišića, tkiva, krvnih žila i živčanog sustava, što rezultira osjećajem olakšanja i opuštenosti.


Ovaj mineral prisutan je u cjelovitim žitaricama, orašastom voću, sjemenkama, tamnoj čokoladi, bananama, mahunarkama i zelenom lisnatom povrću.


Natrij je najprisutniji u tjelesnim tekućinama organizma. Jedna od najvažnijih funkcija ovoga minerala je regulacija vode u stanicama.


Natrij pomaže u normalizaciji krvnog tlaka, sudjeluje u eliminaciji ugljičnog dioksida iz organizma i pomaže u održavanju optimalne pH vrijednosti.


Osim što ga unosimo u organizam putem kuhinjske soli, ovaj mineral dobivamo i konzumacijom pšenice i pšeničnih klica, mrkve, karfiola, celera, špinata, oraha.


Željezo je mineral neophodan za zdravlje organizma. Veliku ulogu ima u stvaranju crvenih krvnih stanica čija je zadaća prijenos kisika i hranjivih tvari po tijelu.


Ima važnu ulogu u procesima staničnog disanja, pospješuje ispravno funkcioniranje mišića i ostalih organa, jača organizam i smanjuje umor, iscrpljenost i malaksalost.


Neke od namirnica bogate željezom su zobene pahuljice, grah, špinat, grašak, šparoge, sušeno voće i tamna čokolada.

Zašto obratiti posebnu pažnju na prehranu tijekom zime?


  • Za razliku od ostalih godišnjih doba, zima je period mirovanja i oslabljenog kretanja, što uvelike utječe na mnoge procese u organizmu pa tako i na metabolizam, a usporeni metabolizam jedan je od uzročnika nakupljanja neželjenih kilograma.
  • Zima je razdoblje kada konzumiramo više konzervirane, teže i kaloričnije hrane a manje voća, povrća i svježih namirnica, što također može dovesti do prekomjerne tjelesne težine
  • U zimskim mjesecima povećan je unos hrane sa smanjenim udjelom vitamina i minerala neophodnih našem organizmu, što ima negativne posljedice na imunitet i cjelokupno zdravlje.
  • Nedostatak vitamina može uzrokovati umor, slabost, nedostatak energije ali i neka teža stanja opasna za naše zdravlje.
  • U hladnim zimskim danima malo vremena provodimo na svježem zraku, a boravak u zatvorenim toplim i suhim prostorijama rezultira oslabljenim imunitetom te smo podložniji raznim bakterijskim i virusnim upalama.
Izvor: Alternativa za Vas
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Kako sami sebi uništavamo imunitet?

Proleće dolazi, a s njim i moguće alergije i problemi s imunitetom. Zato, pomozite sebi i svom organizmu.

1_zps05f86dd2.jpg

Alergije ne možemo da odstranimo, ali možemo da pomognemo svom organizmu



Često sami sebi pogoršavamo stanje imuniteta nekim svakodnevnim stvarima koje radimo pogrešno. Recimo, preskačemo doručak. Znamo da vam je tvrdnja da je doručak najvažniji obrok u danu već sigurno izašla na uši, ali osim što vam daje energiju, doručak igra veliku ulogu u opštem zdravstvenom stanju. Zdrava probava je ključ imuniteta jer se u crevima nalazi preko 60 odsto antitela koja se bore protiv infekcija. Zato, probiotik za doručak tera bolesti.

Vežbanje jača imuni sistem terajući bakterije iz pluća, smanjujući na taj način mogućnost obolevanja, a uz to i pomaže pri boljoj cirkulaciji belih krvnih zrnaca i antitela kroz ceo organizam. Štaviše, povišena telesne temperatura tokom vežbanja pomaže u prevenciji razmnožavanja bakterija.

Vredi obratiti pažnju i na zaražene površine poput mobilnih telefona koji ima više bakterija od daske na wc šolji. Tu su i radni stolovi, tastature, kvake, prekidači ... Perite ruke često, naravno - ne baš opsesivno, ali dovoljno često da smanjite mogućnost zaraze. I da, ne grickajte nokte ...

Za kraj, smirite temperament, jer burne reakcije podižu nivo stresa, preciznije, hormona kortizola u krvi koji onda izaziva povećanje nivoa šećera u krvi, što smanjuje delotvornost i moć imunog sistema.

Izvor: B92
 
Natrag
Top