LEGEND
- Učlanjen(a)
- 14.12.2009
- Poruka
- 29.042
Rusija se širi na Arktik
Moskva uputila novu naučnu ekspediciju, koja bi trebalo da potvrdi njeno pravo na geološko istraživanje arktičkog podmorja
Led na Arktiku se smanjuje, ali raste interesovanje za tim područjem bogatim naftom (Foto Beta)
Najveća država na svetu trebalo bi uskoro da bude još veća. Tako, barem, planiraju u Moskvi. Širenje granica Ruske Federacije (RF) neće, međutim, biti činjeno vojnom akcijom ili na račun neke druge države, već na osnovu naučnih istraživanja. A meta je – 1,2 miliona kvadratnih kilometara Arktika.
U tom smislu, juče je iz grada Narjanmara startovala, druga po redu, naučna ekspedicija, koja bi trebalo da potvrdi da su podvodni arktički grebeni Lomonosov i Mendeljejev nastavak, takozvanog kontinentalnog praga Rusije i da, samim tim, spadaju pod upravu RF.
„Nadam se da ćemo već naredne godine nadležnoj komisiji Ujedinjenih nacija moći da predočimo naučne dokaze o našem pravu na ovaj deo arktičkog prostora”, izjavio je tim povodom prvi zamenik ruskog premijera Sergej Ivanov.
Krajnji sever naše planete, prekriven večitim ledom i snegom, nikada nije bio privlačno mesto za život. Retke ekspedicije naučnika ili avanturista u ove prostore dodatno su slale poruku znatiželjnicima da u velikom luku zaobilaze negostoljubivi Arktik. Međutim, stvari se polako menjaju. Geolozi su uvereni da se na dnu dva pomenuta grebena nalaze neotkrivena ogromna prirodna skladišta nafte, prirodnog gasa i dragocenih metala.
Uz to, globalno zagrevanje naše planete dovelo je do toga da se led na pojedinim delovima Arktika povlači, sasvim dovoljno da se u bliskoj budućnosti otvore neki novi plovni putevi. Prema prognozama naučnika, već u leto 2020. godine Severnim ledenim morem brodovi će se kretati bez opasnosti da nalete na sante opasne veličine.
Ipak, Arktik ne pripada samo Rusiji – svoje delove teritorije tamo imaju i Kanada, Danska, Norveška i SAD. Podsetimo, 2007. godine Rusija je podigla pravu uzbunu među severnim susedima kada je pobola svoju zastavu na dno Arktičkog okeana, čime je, na simboličan način, istakla sopstveno pravo na ovaj prostor. Ostalim pretendentima na arktičko bespuće to se nije dopalo.
Kako je svojevremeno izjavio glavnokomandujući ruskih pomorskih snaga admiral Vladimir Visocki, ekonomske interese njegove zemlje na Arktiku sve češće ugrožavaju države članice NATO-a, kao i jedan broj istočnoazijskih zemalja.
„Trenutno se na Arktiku koncentriše širok spektar izazova i opasnosti koje bi mogle negativno da se odraze na ekonomske interese RF. Posedujemo informacije da je Severnoatlantska alijansa odredila Arktik kao zonu svojih interesa. Slične reakcije dolaze i iz Kine, Japana, Koreje, pa čak i iz Malezije i Tajlanda”, prenela je njegove reči internet-agencija „Njuzru”.
U skladu sa navedenim saznanjima, ministar odbrane RF Anatolij Serdjukov najavio je formiranje dve brigade, koje bi trebalo da deluju u funkciji zaštite ruskih interesa u ovom delu sveta. Pomenute brigade biće raspoređene u Murmansku ili Arhangelsku. Pri njihovom formiranju u obzir će biti uzeto iskustvo Finske, Norveške i Švedske, koje već imaju slične vojne jedinice. „Spremni smo na otvoren dijalog sa susedima, ali ćemo čvrsto štititi svoje geopolitičke interese”, potvrdio je i ruski premijer Vladimir Putin.
Ukoliko se pokaže da se podvodni arktički greben Lomonosova i Mendeljejeva pruža do Grenlanda i, samim tim, potvrdi kao geološki produžetak kontinentalnog dela ruske teritorije, RF bi pripalo pravo na istraživanje i korišćenje podzemnog blaga u trouglu Čukotka – Murmansk – Severni pol ili oko 60 procenata ukupne teritorije. Dodajmo da je Američka geološka služba još 2008. utvrdila da se četvrtina rezervi nafte i gasa, dostupnih za eksploataciju sa sadašnjom tehnologijom, nalaze upravo na severnim morskim dubinama. Ruska strana računa i na više od toga.
Ako se zna da pumpanje nafte i gasa sa dosadašnjih prostora, posebno na Bliskom istoku, predstavlja sve neisplativiji i opasniji posao, jasno je da Arktik kao nedirnuta teritorija ulazi u samu žižu energetskog nadmetanja, i velikih i malih, naročito posle ne tako davnih tragičnih iskustava stečenih nakon rušenja naftne platforme „Britiš petroleuma” u Meksičkom zalivu.
U Rusiji su uvereni da će do 2012. uspeti da obezbede sve neophodne dokaze da energetsko blago sa dna Arktičkog mora pripada upravo njima. Nadležna komisija UN, za sada, nije ni prihvatila ni odbacila zahtev iz Moskve. Novi dokazi, koje bi u tom smislu trebalo da sakupi ekspedicija koja je juče krenula iz Narjanmara, svakako će Arktik pomeriti u samu žižu globalnih geostrateških nesporazuma.
NATO neće na Arktik
Sankt Peterburg – Generalni sekretar NATO-a Anders Fog Rasmusen izjavio je juče da NATO nema nameru da prisustvuje u oblasti Arktika. „Nekoliko zemalja članica NATO-a imaju svoje interese na krajnjem severu. Nadamo se da će sve te zemlje koje imaju interese naći snagu da na miran način odgovore na izazove koji se pojavljuju”, rekao je Rasmusen na pres-konferenciji u Sankt Peterburgu. Kako je prenela agencija RIA Novosti, Rasmusen očekuje da će zemlje koje brane svoje interese u arktičkom regionu nastaviti da postupaju u skladu sa poštovanjem međunarodnog prava.
Politika
Moskva uputila novu naučnu ekspediciju, koja bi trebalo da potvrdi njeno pravo na geološko istraživanje arktičkog podmorja
Led na Arktiku se smanjuje, ali raste interesovanje za tim područjem bogatim naftom (Foto Beta)
Najveća država na svetu trebalo bi uskoro da bude još veća. Tako, barem, planiraju u Moskvi. Širenje granica Ruske Federacije (RF) neće, međutim, biti činjeno vojnom akcijom ili na račun neke druge države, već na osnovu naučnih istraživanja. A meta je – 1,2 miliona kvadratnih kilometara Arktika.
U tom smislu, juče je iz grada Narjanmara startovala, druga po redu, naučna ekspedicija, koja bi trebalo da potvrdi da su podvodni arktički grebeni Lomonosov i Mendeljejev nastavak, takozvanog kontinentalnog praga Rusije i da, samim tim, spadaju pod upravu RF.
„Nadam se da ćemo već naredne godine nadležnoj komisiji Ujedinjenih nacija moći da predočimo naučne dokaze o našem pravu na ovaj deo arktičkog prostora”, izjavio je tim povodom prvi zamenik ruskog premijera Sergej Ivanov.
Krajnji sever naše planete, prekriven večitim ledom i snegom, nikada nije bio privlačno mesto za život. Retke ekspedicije naučnika ili avanturista u ove prostore dodatno su slale poruku znatiželjnicima da u velikom luku zaobilaze negostoljubivi Arktik. Međutim, stvari se polako menjaju. Geolozi su uvereni da se na dnu dva pomenuta grebena nalaze neotkrivena ogromna prirodna skladišta nafte, prirodnog gasa i dragocenih metala.
Uz to, globalno zagrevanje naše planete dovelo je do toga da se led na pojedinim delovima Arktika povlači, sasvim dovoljno da se u bliskoj budućnosti otvore neki novi plovni putevi. Prema prognozama naučnika, već u leto 2020. godine Severnim ledenim morem brodovi će se kretati bez opasnosti da nalete na sante opasne veličine.
Ipak, Arktik ne pripada samo Rusiji – svoje delove teritorije tamo imaju i Kanada, Danska, Norveška i SAD. Podsetimo, 2007. godine Rusija je podigla pravu uzbunu među severnim susedima kada je pobola svoju zastavu na dno Arktičkog okeana, čime je, na simboličan način, istakla sopstveno pravo na ovaj prostor. Ostalim pretendentima na arktičko bespuće to se nije dopalo.
Kako je svojevremeno izjavio glavnokomandujući ruskih pomorskih snaga admiral Vladimir Visocki, ekonomske interese njegove zemlje na Arktiku sve češće ugrožavaju države članice NATO-a, kao i jedan broj istočnoazijskih zemalja.
„Trenutno se na Arktiku koncentriše širok spektar izazova i opasnosti koje bi mogle negativno da se odraze na ekonomske interese RF. Posedujemo informacije da je Severnoatlantska alijansa odredila Arktik kao zonu svojih interesa. Slične reakcije dolaze i iz Kine, Japana, Koreje, pa čak i iz Malezije i Tajlanda”, prenela je njegove reči internet-agencija „Njuzru”.
U skladu sa navedenim saznanjima, ministar odbrane RF Anatolij Serdjukov najavio je formiranje dve brigade, koje bi trebalo da deluju u funkciji zaštite ruskih interesa u ovom delu sveta. Pomenute brigade biće raspoređene u Murmansku ili Arhangelsku. Pri njihovom formiranju u obzir će biti uzeto iskustvo Finske, Norveške i Švedske, koje već imaju slične vojne jedinice. „Spremni smo na otvoren dijalog sa susedima, ali ćemo čvrsto štititi svoje geopolitičke interese”, potvrdio je i ruski premijer Vladimir Putin.
Ukoliko se pokaže da se podvodni arktički greben Lomonosova i Mendeljejeva pruža do Grenlanda i, samim tim, potvrdi kao geološki produžetak kontinentalnog dela ruske teritorije, RF bi pripalo pravo na istraživanje i korišćenje podzemnog blaga u trouglu Čukotka – Murmansk – Severni pol ili oko 60 procenata ukupne teritorije. Dodajmo da je Američka geološka služba još 2008. utvrdila da se četvrtina rezervi nafte i gasa, dostupnih za eksploataciju sa sadašnjom tehnologijom, nalaze upravo na severnim morskim dubinama. Ruska strana računa i na više od toga.
Ako se zna da pumpanje nafte i gasa sa dosadašnjih prostora, posebno na Bliskom istoku, predstavlja sve neisplativiji i opasniji posao, jasno je da Arktik kao nedirnuta teritorija ulazi u samu žižu energetskog nadmetanja, i velikih i malih, naročito posle ne tako davnih tragičnih iskustava stečenih nakon rušenja naftne platforme „Britiš petroleuma” u Meksičkom zalivu.
U Rusiji su uvereni da će do 2012. uspeti da obezbede sve neophodne dokaze da energetsko blago sa dna Arktičkog mora pripada upravo njima. Nadležna komisija UN, za sada, nije ni prihvatila ni odbacila zahtev iz Moskve. Novi dokazi, koje bi u tom smislu trebalo da sakupi ekspedicija koja je juče krenula iz Narjanmara, svakako će Arktik pomeriti u samu žižu globalnih geostrateških nesporazuma.
NATO neće na Arktik
Sankt Peterburg – Generalni sekretar NATO-a Anders Fog Rasmusen izjavio je juče da NATO nema nameru da prisustvuje u oblasti Arktika. „Nekoliko zemalja članica NATO-a imaju svoje interese na krajnjem severu. Nadamo se da će sve te zemlje koje imaju interese naći snagu da na miran način odgovore na izazove koji se pojavljuju”, rekao je Rasmusen na pres-konferenciji u Sankt Peterburgu. Kako je prenela agencija RIA Novosti, Rasmusen očekuje da će zemlje koje brane svoje interese u arktičkom regionu nastaviti da postupaju u skladu sa poštovanjem međunarodnog prava.
Politika