Rumunija

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
12. februar 2010.

Temišvar, novo lice Rumunije


Pošteno je reći da urbana Rumunija teško uspeva da se proda turistima. Turiste koji odlaze u Rumuniju obično fascinira priroda, kao i prizori koji su u zapadnoj Evropi davno zaboravljeni, piše Guardian.

19171750334b74ce109021f416070189_extreme.jpg

Photo: Panoramas / Flickr


Demonstracije u nakon kojih je pao Čaušesku dogodile su se upravo u Temišvaru. Dvadeset godina kasnije, ovaj kulturno eklektički grad pokazao je da urbana Rumunija ima da ponudi još nešto osim brutalnih betonskih oblakodera.

Pošteno je reći da urbana Rumunija teško uspeva da se proda turistima. Turiste koji odlaze u Rumuniju obično fascinira priroda, kao i prizori koji su u zapadnoj Evropi davno zaboravljeni, poput staraca koji na taljigama prevoze svoju robu. Drugi dolaze zbog legende o Drakuli i srednjovekovnih gradova i mističnih dvoraca Transilvanije.

S druge strane, rumunski gradovi su sinonim sumornog, sivog neba i brutalnih, nehumanih solitera.

To su predrasude koje se najbolje mogu razbiti u rumunskim urbanim biserima kao što je Temišvar. Pored gradova Cluj-Napoca (Kluž-Napoka), Sibiu, i prestonice Bukurešta, Temišvar je jedan od rumunskih centara sa dobrom i eklektičnom kulturnom ponudom, odnosno sa gustim pozorišnim, festivalskim, i koncertnim kalendarom.

U decembru 2009, Temišvar je bio na naslovnim stranama iz drugog razloga. Pre dvadeset godina, masovni protesti u Temišvaru bili su inicijelna kapisla koja je pokrenula dve nedelje dugu revoluciju nakon koje je svrgnut Nikolae Čaušesku.

Tih decembarskih dana 1989. pisana je istorija, i to krvava, i lako ćete naći nekog lokalca koji će vam preneti svoje viđenje tog perioda.

Međutim, dve decenije kasnije, ovaj univerzitetski grad osim po političkoj prošlosti, poznat je i po umetničkoj sceni koja je u povoju, kao i smeloj, ali oronuloj arhitekturi. Osim toga, Temišvar je poznat i po vrlo živahnoj CouchSurfing zajednici.

1005196604b74ce12aa89e073657603_extreme.jpg

Photo: Panoramas / Flickr


Glavna marketinška etiketa Temišvara danas je da je to „Mali Beč“; i zaista, u gradu ćete videti pregršt originalnih, grandioznih habsburških zgrada. Ipak, Temišvar je u odnosu na Beč ipak tek neobrađeni dijamant, tako da poređenje nije baš sasvim adekvatno.

Što ne znači ništa loše. Privlačna, oronula grandioznost centra vuče na tumaranje po gradu, klasičnih turističkih zamki skoro da nema, a cene su niske.

Muzički festivali

„Proleće i leto su trenuci kada Temišvar najviše dolazi do izražaja,“ kaže lokalac Manu Babecu, prezenter nedeljne literarne emisije na rumunskoj televiziji.

„Imamo nekoliko odličnih festivala.“ Najviše se ističe trodnevni festival world muzike Plai, koji se održava u septembru. Godine 2009, festivalom je dominirala pevačica iz Obale slonovače Dobet Ghanoré, kao i francuski rumba bend Kaloomé.

Festival se održava u prirodi izvan grada (plai znači „polje“), a osim koncerata tu se organizuju i umetničke radionice i pozorišne predstave.

U maju vredi posetiti filmski festival Timishort, u julu Romani Art festival, u oktobru electro-fest TMBase, a u novembru međunarodni jazz festival.

ŽIVA MUZIKA

U Temišvaru ćete retko kad biti daleko od muzike, bilo da se čuje iz Facultate de Muzica na trgu Piaţa Libertăţii, ili sa zvučnika koji su postavljeni na javnim površinama (stiče se utisak da neko u gradskoj vlasti baš voli Whitesnake).

Ako želite da se malo više involvirate u muziku, imaćete pegršt opcija.

Stanovnici Temišvara i dalje ne mogu da prežale što je Jazz Club Pod 16 ostao bez dozvole za rad, ali mesta kao Setup (Str Pestalozzi 22, The Note (Str Cornelia Salceanu 22 i Van Graph (Str Matei Corvin 4http://www.vangraph.ro) organizuju nastupe gitarskih bendova, jazz i folk muzičara, kao i elektronike.

Kako je jazz simbol slobode i zapadnjačke dekadencije, taj muzički žanr je marginalizovan za vreme Čaušeskua, tako da danas ima jači uticaj nego što bi se sa strane pretpostavilo.

Za one koji vole da muziku slušaju tokom večere, kvalitetna hrana i opuštena folklorna muzika u ponudi su svako veče u restoranu La Leul de Aur (Str Maraseti 12).

Živa tradicionalna muzika je dobra i u splavu-restoranu Porto Arte (B-dul 16 Decembrie 1989). Žurke se organizuju svake subote uveče.

VISOKA KULTURA

Operski kompleks na trgu Piaţa Victoriei je kulturno čvorište Temišvara. Tu su smeštena t5ri pozorišta, kao i opera sa 700 mesta, dok karte koštaju od 5 do 7 €, što je nisko i za rumunske standarde.

Na repertoaru očekujte klasike kao što su Aida i Karmen, a iako je ovo vrlo jeftin provod, arhitektura 19. veka i raskošan dekor uzrokovali su da posetioci dolaze relativno svečano odeveni.

Za nešto savremenije, posetite obližnju filharmonijsku dvoranu gde se koncerti održavaju do četiri puta nedeljno, od bluza do horske muzike.

Galerije i umetničke izložbe raštrkane su po celom gradu, a jedna od najzanimljivijih je Muzeul de Arta u Staroj prefekturi.

NOĆNI ŽIVOT

Temišvar se nalazi na krajnjem zapadu zemlje, i zbog toga ima značajnu srpsku, mađarsku, i nemačku manjinu, kao i veliki broj studenata. Grad je zbog toga dobrim delom prilagođen načinu života mlađe, multikulturne populacije.

Posetite pab Scârt Loc Lejer (Str Zoe 1), kao i azijski lounge-bar Komodo (Str Gh Lazar 5) sa velikim izborom koktela.

Aethernative Cafe (na početku ulice Str Marasesti) ima dobre svirke i tu se okuplja mahom studentska ekipa. Glavno pravilo: imajte u vidu snagu šljivovice (pălincă) ako nameravate da sledećeg dana budete funkcionalni.



 
Poslednja izmena:
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Bukurešt

Bukurešt


Bukurešt (rumunjski: Bucureşti) je glavni i najveći grad Rumunjske. Grad je 2007. godine brojio 1.931.838 stanovnika, a administrativno područje imalo je 2.600.000 stanovnika.


bucharest-1.jpg
pix1_bukurest-17.jpg
pix1_bukurest-7.jpg
house-people-bucharest-romania.jpg
bucharest.jpg


Godine 1931. grad je imao samo 638.000 stanovnika; brzi rast doveo je do nestašice stambenih objekata. Manje je poznato da je Bukurešt utemeljio vlaški knez Vlad Dracula.
Rijeka Dâmboviţa dijeli Bukurešt na dva dijela, a adminstrativno je podijeljen na šest dijelova, dok okolni ruralni dio čini sedmi dio. Površina administrativnog područja je oko 300 km². Nadmorska visina iznosi 88 metara, a grad je udaljen 265 km od Crnog mora i 65 kilometara od Dunava.
Bukurešt je poznat i kao Balkanski Pariz; kroz grad prolaze dva velika bulevara, a veliki dio zgrada izgradili su strani arhitekti, najčešće Francuzi i Talijani. Rumunjski arhitekti razvili su stil sličan francuskom, a razlog tomu je što se većina imućnijih Rumunja prije dolaska komunizma školovala u Francuskoj. Nakon dolaska komunista na vlast sve se više grade zgrade strogog izgleda koje je bilo lakše i jeftinije izgraditi, ali je Bukurešt i dalje ostao grad parkova i lijepe arhitekture. Klima je u Bukureštu jako oštra, ovaj kraj nema proljeća i jeseni; zime su hladne s jakim vjetrovima, a ljeta su vruća i suha.
Prestonica još od 1862. godine, Bukurešt je najveća i najbogatija metropola u državi. Bulevari sa drvoredima, zgrade klasičnog stila i ekstravagantne javne strukture su smeštene jedna uz drugu sa neurednim, prenaseljenim ulicama, neuglednim staljinističkim stambenim blokovima i nedovršenim konstrukcijama. Ovo je grad koji možete ili zavoljeti ili zamrziti, sredine nema. Čuveni razvojni projekat Nikolaja Čaušeskua, lidera komunističke partije 1965.godine, bio je skandalozna afera, kada je kreirao jednu imitaciju Šanzelizea, u palati Gradskog centra i dvanaestospratnici za svoje potrebe zajedno sa zgradom parlamenta, zbog čije gradnje je porušio i demolirao jednu ogromnu historijsku arhitektonsku oblast u starom gradu, uključujući i 26 crkve. Zgrada parlamenta je dizajnirana da bude najveća zgrada na svetu. Danas je poznata kao Palata Parlamenta, druga po veličini nakon Pentagona i postala je najveća gradska turistička atrakcija.
Bukurešt nudi određen broj izvršnih muzeja, galerija, sjajne Ortodoksne crkve i arhitektonska iznenađenja a političko nasljeđe obezbeđuje fascinantni izbor znamenitosti u kojima turisti mogu da istražuju događaje i osjećaje njene historije. Ovdje se osjeća obnovljena snaga, historijske zgrade su restaurirane, postoji bogat noćni život kao i sve više kulturnih događanja.
Tradicionalno rumunsko kuhanje je ukusno i pikantno kao internacionalna kuhinja a ljetne, vesele bašte, pivnica i živopisni parkovi su puni raspoloženih ljudi.

Shopping

Bucur Obor – ovom tržnom centru naći ćete baš sve, od gumenih pantalona, do plazma televizora. Pripazite na vaše stvari, džeparoši koriste gužvu.
Sos. Colentina 2
radnim danima 10:00-20:00
nedeljom od 10:00-14:00
Festivali
Između juna i jula - Craftsmens Fair je jedan od najvećih i najstarijih muzeja na otvorenom prostoru;
Svakog avgusta - Johann Strauss International Festival je festival kompozicija Johana Štrausa;
Romania vs Netherlands ( 13.10.2007. ) - ako ste ljubitelji fudbala, eto prilike da u ovom terminu posjetite Bukurešt;

Izvor: Putovanja.info; hr.wikipedia.org

Iman Redžović



 
Član
Učlanjen(a)
11.11.2010
Poruka
28
Pobogu zasto plavi font de makni.


Rumunija,od svojih prijatelja sam cuo da je bas jadna drzava i da mi za razliku od njih licimo na nesto.Puno Roma,smeca....
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Pobogu zasto plavi font de makni.


Rumunija,od svojih prijatelja sam cuo da je bas jadna drzava i da mi za razliku od njih licimo na nesto.Puno Roma,smeca....

Svi moji postovi su postavljeni u plavoj boji, i nemam nameru da to menjam samo zato što vas nekolicina koristi crnu boju foruma pa vam ne odgovara. Mnogo više ljudi koristi druge, svetle boje, pa im plava nimalo ne smeta. Ova je sasvim prijatna.

A drugo, to što si čuo za Rumuniju važilo je nekad, odavno više nije tako, već dvadesetak godina unazad.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Tajne i intrige u postojbini Vlada Drakule

Tajne i intrige u postojbini Vlada Drakule

Novosti




Burna i zanimljiva istorija, raskošni kulturno-istorijski spomenici, velelepne građevine i prirodne lepote samo su neki od utisaka koje Rumunija ostavlja na posetioce. Od Temišvara, preko Karpata do Bukurešta i od Đerdapske klisure do delte Dunava i Konstance, četvrte najveće evropske pomorske luke, mnogo je slika raskošne turističke razglednice. Sve to je prožeto i mističnim pečatom koji je ovoj zemlji „podario“ Vlad Cepeš Drakula koji bi, da nije bilo pisca Abrahama Stokera, u istoriji ostao upamćen kao neustrašivi borac protiv Osmanlija i surovi vlaški vladar.

Temišvar, ili „mali Beč“, kako su nekada nazivali, najveći grad Banata ime duguje Tamišu, ali „leži“ na Begeju, a istorijski izvori kazuju da ga je Marija Terezija volela gotovo kao Beč. I gradila ga je po ugledu na svoju prestonicu, što najbolje svedoče arhitektura i građevine koje podsećaju na one u centru Habzburške monarhije.

30-m.jpg



Za vreme njene vladavine Temišvar je postao prvi grad u Evropi koji je dobio uličnu električnu rasvetu i drugi evropski grad koji je imao tramvaje na kolsku vuču. U starom gradskom jezgru danas su mnogobrojni kafići, restorani i prodavnice. Trg pobede, na kome je počela revolucija 1989. godine, omeđen impozantnom rumunskom Sabornom crkvom i zgradom opere, skulptura vučice sa Romulom i Remom, Trg ujedinjenja sa srpskom Sabornom crkvom i vladičanskim dvorom, sinagoga, Trajanov trg, mnogobrojni muzeji i most preko Begeja, koji je projektovao Gistav Ajfel, samo su neke od temišvarskih „meta“ za turiste. U ovom gradu odavno se i dobro šopinguje, a sada se to najviše radi u velikim tržnim centrima.

Naravno, poseta Rumuniji ne bi bila potpuna bez odlaska u Sigišoaru, najočuvaniji srednjovekovni grad Rumunije, u kome je 1431. godine rođen kontroverzni Vlad Drakula. Ovo mesto u srcu Transilvanije ima veliki kulturni i istorijski značaj. Sagrađeno na uzvišenju, njegovo staro gradsko jezgro kao biser saske arhitekture, uvršćeno je u listu Uneskove svetske kulturne baštine. Opasano zidovima i esnafskim kulama, ovo mesto, koje su osnovali Sasi, prepoznatljivo je po Kuli sa satom. Simbol grada je časovnik koji vekovima pokazuje tačno vreme, a u Sat kuli smešteni su istorijski muzej i soba za mučenje.
U neposrednoj blizini je i Drakulina rodna kuća, žuto okrečena, nezaobilazno mesto predaha, a najfotografisanije mesto Sigišoare je bista Vlada Cepeša Drakule.
Put dalje vodi prema podnožju Južnih Karpata i Brašovu, vekovnom trgovačkom i kulturnom centru, ali i jednom od najlepših gradova Rumunije.

Brašov je jedan od sedam rumunskih gradova koje su osnovali Sasi i podigli još i danas dobro očuvane crkve i kuće u tipično nemačkom stilu. Iako su pravoslavna Bela crkva, kapija Ekaterina, kuća Hišer, Crna kula i Bela kula, prelepi parkovi i ostaci odbrambenih zidina nezaobilazna mesta koja posećuju turisti, pečat ovog grada je monumentalna Crna crkva iz 15. veka, najveća gotska katedrala između Beča i Carigrada.

30-m2.jpg


Od proleća do kasne jeseni, ovaj prostrani trg je i otvorena tržnica prepuna tezgi na kojima se prodaju sirevi, suvomesnati proizvodi i tipični rumunski suveniri, a prepun je i mnogobrojnih prodavnica i kafića, kao i restorana, od kojih su po najukusnijim jelima najcenjeniji „Nacionalna“ i „Srpska taverna“. U oklini Brašova, na obroncima moćnih, šumovitih Karpata, iznikli su mondenski, atraktivni i moderni skijaški centri, poput „bisera Karpata“ Sinaje, poznati širom Evrope po žičarama i dugim stazama spremnim da dočekaju i najspretnije skijaše i početnike. Šumovite Karpate turisti i izletnici posećuju tokom cele godine, ali treba se pridržavati tura s obzirom na to da na Karpatima danas obitava 60 odsto evropske populacije medveda i 40 odsto vukova.

Karpatske šume skrivaju, po mišljenju mnogobrojnih arhitekata, jedan od najlepših dvoraca Evrope – Peleš, letnju rezidenciju Karola Prvog Hoencolerna i Elizabete, prvog rumunskog kraljevskog para. I spoljašnost i unutrašnjost Peleša posetioce impresioniraju, kao i vrt oko zamka, koji je uredio tada najbolji engleski kraljevski vrtlar.

Turisti koji se sa Karpata spuštaju u prostranu Vlašku niziju, vole da posete i Trgovište, prvu prestonicu Vlaške, koju je 1396. osnovao knez Mirča Stariji, deda Vlada Cepeša. Trgovište je bilo vlaška prestonica do 1659. godine, kada je proširivanjem utvrđenja Dmbovica Vlad Drakula osnovao Bukurešt. Da bi se zaokružila priča o kontroverznom vladaru Drakuli, valja posetiti i manastir Snagov, u kome su malobrojni prijatelji sahranili Vlada Cepeša Drakulu, pošto je ubijen u zaveri 1476. godine. Na jezeru Snagov danas su mnogobrojne raskošne vile, a jedna od njih je i bela vila „Snagov“, sa staklenim krovom, u kojoj su decembra 1989. uhapšeni Nikolae i Elena Čaušesku.
Iako mnoga mesta u Rumuniji plene lepotom, Bukurešt posebnim čine dve reke, široki bulevari, jezera, parkovi, fontane, muzeji, 200 crkava i monumentalne građevine. Zbog svega toga dobio je naziv „mali Pariz“. Intenzivna izgradnja ovog grada počinje krajem 19. veka, a projektanti su bili najpoznatiji francuski i italijanski arhitekti.

Konačan izgled, nažalost, uništavanjem i mnogobrojnih kraljevskih građevina, grad dobija posle Drugog svetskog rata, posebno za vreme vladavine Čaušeskua, čija najmonumentalnija „zadužbina“ – Parlament, inače po zapremini druga građevina sveta, dominira Bukureštom. “Mali Pariz”, prestonica Rumunije, diči se trgom Šarl de Gol, trijumfalnom kapijom, kraljevskom palatom, koja je danas Muzej umetnosti, kraljevom zadužbinom, u kojoj je centralna univerzitetska biblioteka, parkom Herestrau sa Muzejom sela i prestižnim golf i teniskim terenima, Državnom operom, Patrijaršijom...
Tu je i čuveni hotel „Interkontinental“, u čijim temeljima su ugrađeni valjci i jedina je neoštećena građevina u razornom zemljotresu koji je pogodio Bukurešt 1977. godine. Poslednjih decenija u ovom dvoipomilionskom gradu izgrađeni su i mnogobrojni tržni centri u kojima su i radnje najpoznatijih robnih marki, a cene prosečne ili kvalitetnije robe gotovo su identične onim u Srbiji.
Ali, hrana je jeftinija. Zato ni u kom slučaju ne propustite priliku da u centralnoj gradskoj ulici Pobede (Viktorije), u čuvenoj staroj pivnici „Karu ku bere“ (Karuce sa pivom) probate kolenicu sa podvarkom i palentom i da popijete kriglu odličnog rumunskog piva. Pamtićete taj užitak, kao i sve što ste videli u ovoj prijateljskoj zemlji, koja nam je previše blizu da je ne biste posetili...

ZAMAK BRAN, „DRAKULIN DVORAC“

30-an.jpg


Na granici Transilvanije i Vlaške, uzdignut na gotovo nepristupačnoj litici, nalazi se zamak Bran, poznat kao „Drakulin dvorac“, iako se istoričari spore oko činjenice da li je Vlad Cepeš ikada kročio u ovaj zamak. Zakonom o restituciji, rumunska vlada ga je vratila potomku njegove vlasnice, princeze Ileane, nadvojvodi Dominiku.
On upravlja zamkom od 2009. godine, a nedavno je Bran renoviran i otvoren za posete kao prvi privatni muzej u Rumuniji.

Prošle godine, prvi put, u njemu je organizovana i Noć veštica. Iako vodiči, a sada i meštani, tvrde da je Vlad Cepeš Drakula u ovom dvorcu bio zatočen 1462. godine, Bran je dobio epitet „Drakulinog zamka“ uz objašnjenje da je bio inspiracija Abrahamu Stokeru za pisanje romana „Drakula“, kao i da je opisan u romanu kao njegov dom. Stoker u romanu, međutim, ime zamka nigde ne pominje.
Bilo kako bilo, za turiste je Bran „Drakulin dvorac“, a za meštane važan izvor prihoda. Pod liticom ispod zamka tokom cele godine organizovan je vašar rumunske narodne radinosti, otvoren muzej seoskog graditeljstva, kao i pijaca kvalitetne keramike i čuvenih rumunskih sireva.

30-m3.jpg



ZEMLJA VINA I SIREVA

Malo je poznato da se u Rumuniji vekovima proizvode neka od najkvalitetnijih vina u svetu, kao i da ima jedan od najvećih vinskih podruma u Evropi.
Ne propustite priliku da probate crveno vino „murfatlar“, vrlo slatko vino „ovidijeva suza“ ili bela vina „židvej“ i „kotnari“ čija je vrsta „grasa di kotnari“ bila omiljeno vino Napoleona Bonaparte. Rumuni proizvode i odlična piva, kao i šljivovicu „palinka“.
Kada je o hrani reč, mešavina je nemačke, francuske, mađarske i turske kuhinje. Nekada sirotinjska hrana mamaliga (palenta), danas se služi u najotmenijim rumunskim restoranima uz sarmu od listova vinove loze, kolenice ili sa sirom i pavlakom.
Specijalitet su i mići, sočni, veliki rumunski ćevapi i supa od pasulja poslužena u činiji od hleba. Vrhunskog kvaliteta su ovčji i kravlji sirevi, a naročito kozji, upakovani u koru drveta.
 
Učlanjen(a)
14.11.2009
Poruka
9
Pozdrav forumasi,

kako Rumunija pocinje da bude sve interesantnija turisticka destinacija za nase ljude, sto zbog blizine, prijateljskog naroda, neistrazenih predela, ali i shopingovanja, mislio sam da ne bi bilo lose kada bi malo prokrstarili rumunskim delom Banata i blize se upoznali sa istorijom, turistickom ponudom i prirodom. Elem kako slika govori vise od reci - evo i videa koji vecinom imaju prevod i na nasem jeziku:

Temišvar -
Dvorci u dolini Moriša -
Oravica -
Morišansko jezero -
Kilan -
Karansebeš -
Brad -
Lugož -
Žombolj -
Mocvara Sacinez -
Poganiško jezero -
Ocelu Rošu -
Anina -
Nacionalni park Retezat -
Lipovo -
Srbi u Rumuniji -
Madari u Rumuniji -
Slovaci u Rumuniji -
 
Natrag
Top