Rat zasnovan na lažima
Izvor: Deutsche Welle- 19.03.2011 23:53
BERLIN - Prije osam godina počeo je drugi rat Sjedinjenih Američkih Država i njenih saveznika protiv Iraka. Bila je to veoma sumnjiva vojna avantura, koju danas, osim nekadašnjih vodećih aktera Busha i Blaira, malo ko odobrava.
„U ovom trenutku se vojne snage Sjedinjenih Država i njenih koalicionih partnera nalaze u prvom stadiju vojnih operacija, čiji je cilj da se razoruža Irak, da se oslobodi njegov narod i svijet sačuva od velike opasnosti…" - rekao je tada 19. marta 2003. američki predsjednik George W. Bush (Džordž Buš) u televizijskom obraćanju američkom narodu najavivši početak jedne kampanje, tokom koje će – prema njegovim riječima - Sjedinjene Države, zajedno sa 35 drugih država, srušiti iračkog diktatora Sadama Huseina i spriječiti njegove navodne planove o proizvodnji oružja za masovno uništavanje.
No, ništa od toga nije odgovaralo istini i američki predsjednik je bio toga svjestan. Međutim, od 11. septembra 2001. Buš se formalno našao pod pritiskom da mora prezentirati uspjehe u borbi protiv međunarodnog terorizma. Tako je konstruirana nedokazana veza između Sadama Huseina i Al Kaide. Irak, kojeg su Sjedinjenje Države dugo podržavale u konfliktu sa Iranom, predstavljen je kao opasnost za cijeli region. Tadašnji američki ministar vanjskih poslova Colin Powell (Kolin Pauel) je početkom 2003. u govoru pred Ujedinjenim nacijama (UN) iznio tvrdnje za koje nije imao dokaze:
„Jedna od najuznemiravajućih stvari proizašla iz tajnih iračkih akata je ta da postoje mobilne laboratorije za proizvodnju biološkog oružja."
Pauellov govor, kojeg je napisala američka obavještajna služba CIA, poslužio je Bušu kao opravdanje. On je u britanskom premijeru Tonyju Blairu (Toni Bler) našao vjernog vazala, a manje države su formalno bile pritisnute da pristupe takozvanoj „Koaliciji voljnih". Protiv su bili jedino Francuska i Njemačka. Bivši kancelar Gerhard Schröder (Šreder) je rekao: „Ja sam u ime Njemačke jasno naznačio da ne možemo odobriti legitimnost rata.“
Osam godina kasnije, američke trupe se i dalje nalaze u Iraku. Saveznici su u ratu izgubil oko 5.000 ljudi, dok se gubici trupa Sadama Huseina procjenjuju do 45.000. U prve tri godine u ratu je poginulo oko 750.000 civila, a Bush je 19. marta 2003. rekao: „…razoružati Irak, osloboditi njegov narod i sačuvati svijet od velike opasnosti…“
Izvor: Deutsche Welle- 19.03.2011 23:53
BERLIN - Prije osam godina počeo je drugi rat Sjedinjenih Američkih Država i njenih saveznika protiv Iraka. Bila je to veoma sumnjiva vojna avantura, koju danas, osim nekadašnjih vodećih aktera Busha i Blaira, malo ko odobrava.
„U ovom trenutku se vojne snage Sjedinjenih Država i njenih koalicionih partnera nalaze u prvom stadiju vojnih operacija, čiji je cilj da se razoruža Irak, da se oslobodi njegov narod i svijet sačuva od velike opasnosti…" - rekao je tada 19. marta 2003. američki predsjednik George W. Bush (Džordž Buš) u televizijskom obraćanju američkom narodu najavivši početak jedne kampanje, tokom koje će – prema njegovim riječima - Sjedinjene Države, zajedno sa 35 drugih država, srušiti iračkog diktatora Sadama Huseina i spriječiti njegove navodne planove o proizvodnji oružja za masovno uništavanje.
No, ništa od toga nije odgovaralo istini i američki predsjednik je bio toga svjestan. Međutim, od 11. septembra 2001. Buš se formalno našao pod pritiskom da mora prezentirati uspjehe u borbi protiv međunarodnog terorizma. Tako je konstruirana nedokazana veza između Sadama Huseina i Al Kaide. Irak, kojeg su Sjedinjenje Države dugo podržavale u konfliktu sa Iranom, predstavljen je kao opasnost za cijeli region. Tadašnji američki ministar vanjskih poslova Colin Powell (Kolin Pauel) je početkom 2003. u govoru pred Ujedinjenim nacijama (UN) iznio tvrdnje za koje nije imao dokaze:
„Jedna od najuznemiravajućih stvari proizašla iz tajnih iračkih akata je ta da postoje mobilne laboratorije za proizvodnju biološkog oružja."
Pauellov govor, kojeg je napisala američka obavještajna služba CIA, poslužio je Bušu kao opravdanje. On je u britanskom premijeru Tonyju Blairu (Toni Bler) našao vjernog vazala, a manje države su formalno bile pritisnute da pristupe takozvanoj „Koaliciji voljnih". Protiv su bili jedino Francuska i Njemačka. Bivši kancelar Gerhard Schröder (Šreder) je rekao: „Ja sam u ime Njemačke jasno naznačio da ne možemo odobriti legitimnost rata.“
Osam godina kasnije, američke trupe se i dalje nalaze u Iraku. Saveznici su u ratu izgubil oko 5.000 ljudi, dok se gubici trupa Sadama Huseina procjenjuju do 45.000. U prve tri godine u ratu je poginulo oko 750.000 civila, a Bush je 19. marta 2003. rekao: „…razoružati Irak, osloboditi njegov narod i sačuvati svijet od velike opasnosti…“