Raspad porodice: Zajedno do prve bebe

LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Raspad porodice: Zajedno do prve bebe

Novosti


Porodica u Srbiji gubi na značaju, iz godine u godinu sklapa se sve manje brakova. Od prosečna četiri člana, srpska familija spala na svega tri. Prava retkost više od jednog deteta



PROSEČNA porodica u Srbiji je u proteklih deset godina ostala bez jednog člana! Prema podacima popisa stanovništva iz 2002. godine, činili su je muž, žena i dvoje dece, a od tada se broj potomaka smanjio, pa je skoro postala prava retkost da bračni par ima više od jednog deteta.

Osnivanje porodice u Srbiji postalo je ozbiljna računica, za koju je, prema rečima stručnjaka, važnije znanje matematike nego emocije. Pre nego što stane na „ludi klamen“, mlada danas ugasi 30 svećica na torti, dok se mladoženja u proseku na taj korak ne odlučuje pre 33. rođendana.

- U našem narodu termini porodica i domaćinstvo se često poistovećuju. Porodicu čine samo bračni ili vanbračni partneri ili roditelji i njihova deca. Domaćinstvo čine sve osobe koje žive zajedno i koriste ista sredstva za zadovoljenje svojih potreba, i tu spadaju i babe, dede, rođaci - pojašnjava Snežana Lakčević, načelnica Odeljenja za popis u Republičkom zavodu za statistiku. - Po našoj metodologiji, porodica sa decom je čak i kada roditelji imaju 80 godina, a „dete“ 50 i još živi sa njima.

dru-kriza-porodice-MALA.jpg


Zato se i podatak da se od 2.200.000 porodica u Srbiji u svakoj drugoj odgaja bar jedno dete, dok je svaka treća bez potomstva, mora uzeti sa rezervom, jer je stvarna slika još gora. Od ukupnog broja porodica sa decom, tek u svakoj drugoj raste dete mlađe od 25 godina!

- Još pre deset godina smo postigli karakteristike evropske porodice, kada je je na popisu utvrđeno da prosečna porodica ima 1,6 dece - objašnjava Lakčevićeva. - Najzastupljenije su porodice sa jednim detetom i ima ih 33 odsto, bez potomstva je 31 odsto parova, dok je isti procenat porodica sa dva deteta. Sa troje i više dece ima svega nešto više od pet odsto porodica.

Udruženje „Roditelj“ je povodom Svetskog dana porodice, koji je obeležen 15. maja, skrenulo pažnju javnosti na probleme koji tište savremenu porodicu i najavilo inicijativu za osnivanje posebnog ministarstva za porodicu u okviru sastava nove vlade.

- Stalna trka za zaradom, ali i mnogobrojni drugi uzroci doveli su do toga da je institucija porodice izgubila na značaju kakav je imala ranije - smatra Dragana Soćanin, predsednica udruženja „Roditelj“. - Država sa svojim institucijama ne pokazuje interesovanje da porodici pruži adekvatnu i sistemsku podršku. Brigom o porodici bavi se samo jedan sektor u okviru Ministarstva rada i socijalne politike, što jasno pokazuje stav države prema ovoj „instituciji“.

Psiholog Srećko Lazić smatra da kao što pojedinac može da oboli, isto tako može da oboli i cela društvena zajednica. Porodica je „telo“ kolektivne duše naroda. Obolele mnoge porodice pouzdan su indikator da je obolela kolektivna svest društva.

- Većina članova našeg društva su svedoci agonije i urušavanja skoro svih društvenih vrednosti, samo nemaju kome da se izjadaju - kaže Lazić. - Nije kriza nezaposlenosti odgovorna za krizu profesionalnog ostvarenja, krizu braka i demografsku oseku. Odgovorna je agonija pogrešnog sistema vrednosti koji je kulminirao svojim plodovima u današnje vreme. Nažalost, naše društvo je davno izgradilo pogrešan sistem vrednosti koji je vremenom, polako klijao, rastao i urodio otrovnim plodom, raspadom porodica i društva u celini. Kada se decenijama formiraju nezdravi odnosi među članovima porodica odustajanjem od izvornog principa života - ljubav pre svega, to se neminovno reflektuje u ogledalu porodice. Pohlepa, gramzivost, sebičnost, oholost, gordost, arogancija, netrpeljivost, cinizam, zluradost, zavist... to je seme zla koje izraste u velika stradanja.

Da li je za podatak da je pre deset godina u Srbiji sklopljeno 41.947 brakova, a 2010. godine čak šest hiljada manje kriva samo „moda“ sa Zapada ili su koreni mnogo dublji? Psiholog napominje da imitacija raznih lažnih autoriteta može biti samo izgovor za sopstvenu dezorijentisanost u životu.

- Egzistencijalni stav da „vezivanje nije moderno“ je u stvari racionalizacija koja služi da se sakrije unutrašnji strah od odgovornosti prema izazovima života - tvrdi Srećko Lazić. - Takav izgovor može da zavara „publiku“, ali neuspešan pojedinac ne može sakriti od sebe sopstvenu osujećenost onim što mu život donosi. Deca su plod cveta ljubavi svojih roditelja. Kada nema straha u muškarcu i ženi kroz njih poteče struja ljubavi koja se materijalizuje u rađanju potomstva. Strah je odgovoran za „donošenje odluke“ da se nema dece. Svedoci smo da mnoga siromašna društva imaju visok natalitet. To govori u prilog tvrdnji da siromaštvo nije razlog da se ne formira brak i da se ne rađaju deca. U našem društvu pravi razlog bele kuge je duhovna dezorijentisanost.

STRATEGIJA NA PAPIRU

PREDSEDNICA udruženja „Roditelj“ smatra da je za odluku o zasnivanju porodice neophodna pogodna društvena klima.

- Da bi se porodica održala, trebalo bi stvoriti uslove u kojima žene neće strahovati za radno mesto nakon saopštavanja informacije šefu da su u drugom stanju, u kojima sve zaposlene žene imaju pun iznos naknade tokom trudničkog bolovanja i overene zdravstvene knjižice, u kojima samohrani roditelji ne vode višegodišnje sudske procese za starateljstvo nad detetom - ističe Dragana Soćanin. - Da bi se sve ovo ostvarilo za početak je dovoljno početi sa primenom rešenja iz Strategije za podsticaj rađanja usvojene još 2008. godine. Iako ovaj dokument predviđa i mere koje nisu finansijske prirode, globalna ekonomska kriza iskorišćena je kao izgovor da cela strategija ostane mrtvo slovo za papiru.

SAMOHRANI
U Srbiji svaku drugu porodicu čine roditelji sa decom, 30 odsto parova je bez potomstva, 11 odsto porodica čine majke sa decom, a oko tri odsto samohrani očevi. Prema podacima iz Republičkog zavoda za statistiku, čak svaku desetu porodicu u Srbiji čini majka sa jednim ili više dece, a u blagom porastu je i broj porodica samohranih očeva. - Na to pre svega utiče smrtnost, ali i razvodi - kaže Snežana Lakčević. - Ipak, ulogu u tome igra i novi način života, koji daje mogućnost samostalnog življenja bez partnera.
 
Natrag
Top