Psihologija - Emocije, motivacije, konflikti i frustracije ( referat )
- Začetnik teme Mr.Daky
- Datum pokretanja
- Učlanjen(a)
- 04.10.2009
- Poruka
- 5.207
EMOCIJE (ČUVSTVA, OSJEĆANJA)
-emocije – psihički procesi koji odražavaju naš odnos prema pojavama koje nas
okružuju te prema vlastitim postupcima i doživljajima
-prema hedonističkom tonu emocije mogu biti ugodne ili neugodne
-emocije izazivaju i osjećaje napetosti i popuštanja
-emocije nisu svojstvene samo ljudima, već se javljaju i kod životinja,
a vrlo rano se javljaju kod djece kod male djece najprije se javlja samo uzbuđenje,
a kasnije se javljaju složenije emocije uvjeti za javljanje emocija dati su nasljeđem,
no koja će se emocija javiti i uz koje uvjete ovisi o učenju (npr. smrt izaziva tugu)
-većina emocija se uči tijekom života osim urođenik strahova (jak zvuk…)
-psihologinja Bridges proučavala je psihologiju djece i utvrdila da se emocije u toku razvoja javljaju određenim redom i u određenim mjesecima života
ovisno o razvoju djeteta neke se emocije javljaju prije, neke kasnije,
ali redoslijed javljanja uvijek ostaje isti (1-3 mj. ugoda i neugoda 3-4 mj. srdžba i gađenje 6 mj. zadovoljstvo samim sobom, ljubav prema majci 7. mj. Strah 11 mj. ljubav prema odraslima 15. mj. ljubomora i ljubav prema ostaloj djeci)
-da bi se emocije lakše obradile, podijeljene su na: PRIMARNE (srdžba, strah, žalost, radost)
i SEKUNDARNE (ljubav, ljubomora, ponos…)
PRIMARNE :
SRDŽBA
emocija koja se javlja vrlo rano j po svom hedonističkom tonu je neugodna (-)
izazvana je ometanjem kad želimo doći do nekog cilja, reakcija je na poteškoće, a naročito se javlja kad znamo uzrok
muškarci se srde na neživo, a žene na živa bića
glad pogoduje pojavljivanju srdžbe
STRAH
neugodna (-) javlja se u prisustvu opasnosti i boli
javlja se u 3 oblika : običan – izazivaju ga predmeti u okolnom svijetu;
lako ga se oslobađamo tako da izbjegavamo te stvari
brige i tjeskobe – u našim konfliktima
i kompleksima; strah od nečeg što bi se moglo dogoditi; neke osobe su stalno tjeskobne
(stari ljudi); teško se oslobađaju tih strahova, najčešće trebaju pronaći stručnu pomoć
RADOST
(+) ugodna (pozitivna emocija)
vezana uz postignuće nekog cilja ili uz trenutačne doživljaje intenzitet radosti varira od neznatnog zadovoljstva do neizmjerne sreće
radostan čovjek je poduzetan, dinamičan i siguran
TUGA (ŽALOST) - neugodna (-) j vezana uz nekakav gubitak (smrt, stvari) javlja se i uz nemogućnost da se naše želje i nakane ostvare razlikujemo pasivnu i aktivnu tugu
pasivna – čovjek je miran, bitno mu je smanjen
opći aktivitet, često ne osjeća ni potrebu za hranom; javlja se često kod gubitka voljene osobe;
u tuzi se organizam oporavlja
aktivna - čovjek se ne prepušta tuzi već plače,
nemiran je, mijenja način života, nastoji ukloniti sve stvari koje ga podsjećaju na gubitak
ostale emocije: SEKUNDARNE:
LJUBAV
javlja se u različitim intenzitetima, od simpatije do bezgranične ljubav i (rodbinska (prema roditeljima, djeci), materinska (svaka žena nosi ljubav prema djetetu koje će imati),
prijateljska (prijateljstvo između osoba istog spola), romantična
vezana uz egoizam (posesivna) i altruizam (spremni dati voljenoj osobi sve bez obzira koliko nam vraća)
ljubav dovodi do smanjenja objektivnosti kritičnosti u ocjenjivanju osoba koje volimo
-LJUBOMORA – javlja se kad se osoba koju volimo odvraća od nas = fiktivna
bitno je postojanje rivala (suparnika)
osjećanje koje se temelji na percepciji druge osobe: divljenje, čuđenje, dopadanje, nedopadanje – javljaju se brzo nakon kontakta s drugom osobom
percepcije koje su vezane uz vlastitu ličnost
-SRAM - javlja se obično ako se ponašamo drugačije od sredine u kojoj živimo tj.
kako smo odgojeni
SAMOSVJEST
USPJEH - vezana uz nivo vlastite težnje
(aspiracije) - doživljaj uspjeha je veći ako čovjek uz veći napor dođe do cilja
prema trajanju i jačini emocije dijelimo na: AFEKTE, RASPOLOŽENJA, STRASTI
-AFEKTI - emocionalna stanja jakog intenziteta i kratkog trajanja (eksplozije osjećanja)
u stanju afekta bitno je smanjena moć razumske kontrole i reagiranja; u formi afekta najčešće se javlja srdžba
-RASPOLOŽENJA - emocionalna stanja blažeg intenziteta i dugog trajanja
(dan, tjedan, mjesec) j općenito bolja u proljeće i ljeto, nego u jesen i zimu, bolja prije vikenda
STRASTI
emocionalna stanja jakog intenziteta dugog trajanja; bitno utječu na ljudsko
Ponašanje vežu se uvijek uz neku osobu, objekt ili aktivnost j u obliku strasti najčešće se javljaju ljubav ili mržnja j mogu biti plemenite (za znanjem, umjetnošću), štetne (alkohol, pušenje, droga), neutralne (različite kolekcionarske stvari)
FIZIOLOŠKE OSNOVE EMOCIJA
emocionalni život čovjeka vezan je uz rad vegetativnog ili autonomnog sustava, uz rad hipotalamusa i žlijezda s unutrašnjim lučenjem pod utjecajem živčanog sustava dolazi do pripadne količine adrenalina u krvi adrenalin povećava sadržaj šećera u krvi, što dovodi do pojačanog mišićnog tonusa, pojačanog rada srca, ubrzanog disanja tj. kod emocija pojačan je rad organizma na temelju tih promjena radi detektor laži j mi možemo kontrolirati emocije postoji više različitih teorija koje objašnjavaju javljanje emocija kod čovjeka
najpoznatije su:
JAMES LANGEOVA – govori da čovjek najprije opaža fiziološke promjene
(znojenje, lupanje srca) koje se u njemu javljaju prilikom percepcije objekta
koji je predmet emocionalnog doživljavanja
CANON( BARDOVA - teorija tumači da se fiziološke promjene u organizmu i određena emocija javljaju istovremeno, npr. kad čovjek ugleda medvjeda – prema Langeovoj, najprije se javlja znojenje, lupanje srca, ubrzano disanje, a nakon toga,Bardova teorija tvrdi da se sve događa istovremeno
svaka emocija praćena je fiziološkom promjenom u organizmu emocije jako utječu na ljudsko ponašanje
UTJECAJ EMOCIJA NA ČOVJEKOVO PONAŠANJE – emocije bitno utječu na čovjekovu
aktivnost utjecaj emocija može biti pozitivni i negativni tj. kao pomoć ili kao smetnja
emocije kao pomoć uglavnom se javljaju uz pojačane fizičke napore te omogućuju
izvanredan učinak (npr. ako neka osoba želi pomoći drugoj može dići nadnaravnu težinu)
mogu imati negativan utjecaj i mogu dovesti do "blokade" u mišljenju i pamćenju kad se radi
o finim, preciznim radnjama (npr. prilikom testa zbog treme zaboravimo sve što smo naučili)
emocije mogu djelovati i analgetički (npr. osobe koje se boje zubara, ulaskom u ordinaciju
više ne osjećaju bol) emocije smanjuju objektivnost opažanja tj. stvari koje volimo ili ne
volimo vidimo drugačije nego što jesu
emocije koje se javljaju u vidu kompleksa naročito negativno djeluju na ponašanje čovjeka
KOMPLEKSI - suma različitih negativnih emocija koje se javljaju uz neku predodžbu o sebi
na ponašanje čovjeka bitno utječe pojava koju zovemo "PRIJENOS EMOCIJA" – to je pojava da se emocije vezane uz određeni element (intelektualnu podlogu) prenose na druge elemente te situacije, iako nemaju direktne veze s onim kritičnim elementom (npr. ako dođemo u neku trgovinu i sretnemo nama simpatičnog trgovca, sva roba koju nam on predstavlja bit će nam dobra i kvalitetna, iako objektivno nije tako) na principu prijenosa emocija temelji se ekonomska propaganda. svaki element propagandne poruke može izazvati neku emociju, simpatija i antipatija na prvi pogled temelji se također na prijenosu emocija, stvaraju se 7 sekundi nakon susreta s drugom osobom simpatija i antipatija stvaraju se na osnovu podsjećanja na neku osobu koja nam je draga ili nam nije draga, a da toga često nismo ni svjesni
IZRAŽAVANJE (EKSPRESIJA) EMOCIJA j čovjek svoje emocije
izražava pokretima lica (mimika), tijela i glasa j najizraženiji su pokreti oko očiju i usta negativne emocije se uglavnom izražavaju kroz opušteno i mlitavo tijelo, a po glasu se može zaključiti raspoloženje izražavanje emocija ovisi o učenju tj. o kulturološkoj sredini u kojoj smo odgojeni (npr. pljuvanje kod nas izražava prezir, a kod nekih afričkih plemena zadovoljstvo;
širom otvorene oči kod nas su izraz čuđenja, a kod Kineza ljutnje) j neke emocije se izražavaju na sličan način pa ih je teško razlikovati psiholog
WOODWORT dao je ljestvicu emocija koja pokazuje da, što su emocije bliže, to ih je po izražaju teže razlikovati, a što su dalje, to ih je lakše
razlikovati: I. ljubav sreća veselost, II. iznenađenje, III. strah, patnja, IV. srdžba, odlučnost,
V. gađenje, odvratnost, VI. prezir j procjena emocija drugo osobe važna je za komunikaciju, komunikacija se odvija na 2 razine: verbalnoj i socioemocionalnoj
verbalni dio komunikacije lako kontroliramo dok socioemocionalni teže ili nikako
najveći problemi u komunikaciji nastaju kad se verbalna razina komunikacije (riječ) ne poklapa sa socioemocionalnom (izraz lica, geste, kretnje)
KONTROLA EMOCIJA
emocije se ne mogu kontrolirati direktno već samo indirektno,
tj. mogu se izbjegavati situacije u kojima se javljaju nepoželjne emocije ili osigurati
uvjeti u kojima će doći do emocionalnog rasterećenja
1.) gledanje u lice svakoj emociji | treba si priznati emociju koju osjećamo jer će se na taj način
intenzitet emocija smanjiti(npr. ako osjećamo neki strah, treba ga priznati jer se inače javlja još veći
npr. ako se neki muškarac boji nečega i to si ne prizna onda se javlja strah da osobe
oko njega ne primijete da se boji)
2.) izbjegavanje emocionalno zasićenih situacija (npr. ako nekoga inače jako pogađa smrt,
bolje je da ta osoba ne odlazi na sprovode; jake treme pred odgovaranjem možemo se
riješiti tako da jako naučimo gradivo)
3.) povećanje spremnosti za presretanje neugodnih situacija i emocija |
npr. strah od utapanja suzbiti tako da se nauči dobro plivati
4.) reinterpretiranje situacije u kojoj se javljaju jake emocije | situacije koje se čine
bezizlazne | događaje treba prepričati osobi kojoj vjerujemo ) | prepričavanjem neke situacije
koja izaziva strah, taj strah se ponovno javlja, ali u manjoj mjeri | s fobijama je isto tako
(strah od zatvorenog prostora, strah od penisa…)
5.) angažiranje aktivnošću u toku doživljavanja emocije | npr. ako nas netko po mraku pošalje van,
a mi se bojimo mraka, počnemo pjevati ili zviždati.
6.) otkrivanje humora u svakoj životnoj situaciji koliko god ona bila opasna, neprijatna ili čak tragična |
npr. osobe koje teško doživljavaju emocije na sprovodima pokušavaju naći neki humoristični detalj
7.) fizička relaksacija | npr. trčanje, vožnja bicikla i slično abreagira jake emocije, tj. smanjuje stres
8.) uklanjanje briga | brige stvaraju velike tenzije (napetosti) – najbolje je da čovjek ne misli unaprijed
ono što bi se moglo dogoditi tj. ne živjeti s brigama jj svaki događaj ima svoju vrijednost,
ovisno o tome koliku mu vrijednost pridajemo (npr. skupljanje kutija za šibice)
postoje neke teorije koje govore da postoje emocionalne inteligencije tj. osobe koje znaju dobro
kontrolirati svoje emocije i procijeniti tuđe obično se dobro snalaze u životu
MOTIVACIJA
motivacija predstavlja opći dojam za sve psihološke faktore koji upravljaju
ponašanjem ljudi motivacija je unutarnji poticaj za sve ono što dovodi do aktivnosti, što je
usmjeruje, određuje joj intenzitet i trajanje tj. svaka ljudska aktivnost je nečim potaknuta, čovjek
sve radi svojom voljom – s ciljem ni jedna čovjekova reakcija ili aktivnost nije slučajna
sve ima svoj uzrok, motiv i cilj koji nastojimo postići kroz konkretno (određeno) ponašanje
ponašanje koje služi kao instrument da se dođe do nekog cilja zove se INSTRUMENTALNO
PONAŠANJE suvremena psihologija tumači da se u osnovi svakog motiva i ponašanja
nailaze određene potrebe
HOMEOSTAZA
svaki živi organizam nastoji održati određenu
stabilnost u morfološkoj i fiziološkoj i biološkoj strukturi jer je to preduvjet njegova opstanka
(npr. da bi bili u homeostazi, moramo jesti, potreban nam je kisik, hrana, voda, konst.
temperatura kad organizam ima sve što mu treba za održavanje u optimalnoj mjeri,
to stanje se naziva HOMEOSTAZA (stanje potpune ravnoteže u organizmu)
svaka aktivnost i promjena narušava tu stabilnost jer iziskuje trošenje bifiziološke energije
ako je homeostaza narušena u manjoj mjeri, organizam sam pomoću samoregulativnih mehanizama
nastoji uspostaviti ponovnu ravnotežu ako je homeostaza narušena u većoj mjeri, javlja se
osjećaj napetosti, nelagode, uzbuđenosti i tada čovjek poduzima određene akcije prema svojoj
okolini da bi uspostavio ravnotežu (homeostazu)
POTREBA – stanje organizma koje nastaje
kao rezultat fizičko-kemijske ravnoteže potreba je nešto materijalno, neovisno o htjenju i mislima
tj. ne nastaju našom voljom čovjek najprije treba zadovoljiti fiziološke potrebe za razliku od
ostalih živih bića, čovjek kao socijalno biće mora održavati i socijalnu ravnotežu
motive, radi lakšeg tumačenja i obrade možemo podijeliti na biološke i stečene (tokom života)
1.) BIOLOŠKI MOTIVI su naslijeđeni, bitni su za biološki opstanak i svojstveni su svim ljudima (bitni su za održavanje na životu)
u osnovi bioloških motiva nalaze se i određene biološke potrebe:
a) potreba za hranom, vodom, kisikom = potreba za materijama, b) potreba za eliminacijom nepotrebnih
stvari iz organizma (mokrenje, defekacija), c) potreba za snom i odmorom, d) potreba za
seksualnim iživljavanjem (potreba za reprodukcijom)
2.) STEČENI MOTIVI se temelje na socijalnim potrebama koje ovise o sredini u kojoj je čovjek
odrastao – stiću se tokom života
PRIMARNE DRUŠTVENE POTREBE
1.) potreba za društvom – za normalan život
čovjeka potreban je kontakt s drugim ljudima; nezadovoljavanje ove potrebe dovodi do osjećaja
usamljenosti
2.) potreba za simpatijom – izražava potrebu čovjeka da voli i da bude voljen;
ako se ova potreba ne zadovolji dolazi do osjećaja odbačenosti
3.) potreba za afirmacijom –
vezana uz potrebu za samopoštovanjem | svatko ima potrebu predstavljati "nešto" u svojoj sredini
(uspjeti u školi, na poslu itd.) | ako se ta potreba ne zadovolji javlja se osjećaj manje vrijednosti
4.) potreba za promjenom – čovjek teži novim iskustvima i doživljajima; ako se ne zadovolji ta
potreba javlja se osjećaj dosade
5.) potreba za istraživanjem – čovjek ima potrebu da upoznaje
nove prostore, probleme; javlja se rano, u dječjoj dobi | u obiteljima ("demokratskim") djeca su
kreativna
6.) potreba za konformizmom – ljudi su spremni prihvatiti pisane i nepisane zakone
ponašanja u svojoj sredini | ako se tako ne ponašaju javlja se osjećaj krivnje
SEKUNDARNE DRUŠTVENE POTREBE j najindividualnije su i stječe ih pojedinac u toku života
sekundarne potrebe vrlo intenzivne i jaki su pokretači akcije j
-zadovoljavanjem stečenih i bioloških motiva je društveno uvjetovano jer zadovoljiti potrebu za hranom
ne znači jesti bilo što i bilo kako jer su i vrsta hrane i način konzumiranje određeni društvenom
cjelinom uzimajući u obzir i mjesto i vrijeme motivi i emocije su važni za doživljavanje svijeta oko nas u osnovi motiva nalaze se potrebe, nezadovoljavana potreba izaziva osjećaj napetosti:
neugode, da bi se zadoboljila potreba javlja se više želja kao mogućnosti zadovoljenja potrebe
ŽELJE- su neposredni pokretač akcije kod čovjeka se vrlo rijetko javlja više želja istovremeno
koje su često jedna drugoj oprečne želje koje pobijede pokretač su akcije
MASLOW à 5 bazičnih grupa motiva koje su poredane po hijerarhijskoj ljestvici:
1. FIZIOLOŠKI MOTIVI (sve biološke potrebe), 2. MOTIV SIGURNOSTI (sve vrste sigurnosti)
3. MOTIVI LJUBAVI (potreba za priznanje od obiteljske ljubavi do društvene prihvaćenosti),
4. MOTIVI POŠTOVANJA (sve potrebe za priznanjem u društvu, one koje čine da poštujemo
sami sebe), 5. Potreba čovjeka da se razviju u samostalnu i kreativnu ličnost
INTENZITET MOTIVA
intenzitet kojim će neki motiv utjecati na potrebe i ponašanja ovisi o:
1. STUPNJU LIŠENOSTI - potreba postaje jača što smo dulje bili lišeni mogućnosti da
je zadovoljimo
2. VITALNA VRIJEDNOST MOTIVA– koliko je zadovoljenja određene potrebe
važno za održavanje života, toliko je određeni motiv jači
3.) KOMPLEKSNA SITUACIJA
U KOJOJ SE POJEDINAC NALAZI – u izvanrednim situacijama čovjek je spreman žrtvovati
prva 2 motiva zbog ideala ili druge osobe | u prvi plan dolaze socijalni motivi koje su
inače po hijerarhijskoj ljestvici niže
4.) BLIZINA CILJA – čovjek teži bližim ciljevima dok daleki ciljevi odbijaju | zbog toga bi
svi motivativni ciljevi trebali biti bliski | zrelo ponašanje temelji se na postavljanju i ostvarenju
bliskih ciljeva
5.) POSTOJANJE ZAPREKE – ako su zapreke suviše velike, odbijaju, a
želja za zadovoljenjem potrebe se smanjuje | naprotiv, ako su prepreke male,
one želju pojačavaju
KONFLIKTI I FRUSTRACIJE i društvena i prirodna sredina često onemogućava čovjeka da bez problema zadovolji svoje potrebe j situacija kada čovjek nije u stanju zadovoljiti neke svoje potrebe i želje naziva se FRUSTRACIONA situacija
frustraciona situacija često kod osobe koja je onemogućena da zadovolji svoje želje izaziva stanje koje zovemo FRUSTRACIJA
frustracija – stanje organizma koje je izazvano
onemogućavanjem ličnosti da postigne cilj
-postoje 4 izvora frustracije:
a) objektivne prepreke (barijere) – to su fizikalne zapreke)
b) socijalne prepreke – ograničenja od strane društva
c) lične prepreke – ograničenja koje si osoba sama postavlja (ograničenja unutar ličnosti)
d) konflikti – sukobi motiva
LEWIN:
1. konflikt dvostrukog privlačenja; istodobno nas privlače 2 cilja, a zadovoljavajući jedan
gubimo drugi,
2. konflikt dvostrukog odbijanja, istovremeno nas odbijaju 2 cilja, izaberemo "manje zlo,
3. konflikt istovremenog privlačenja i odbijanja: istovremeno nas nešto privlači i odbija – osjećaj oklijevanja, najčešće u životu frustrativno stanje se na subjektnom planu manifestira kao osjećaj napetosti, tjeskobe, nelagode, straha, osjećaj lošeg predosjećanja na fiziološkom stanju izmijenjen je rad organizma (otkucaj srca, disanje, uzrujavanje) na planu ponašanja dolazi do dezorganizacije, često su poremećeni odnosi dotične osobe s okolinom djelovanje frustracije je sumulativno(??) (zbraja se) što može na kraju rezultirati
negativnim ponašanjem ili psiho-somatskim oboljenjima osobe koja je često u frustraciji
-psihička otpornost čovjeka u frustrativnoj situaciji naziva se
FRUSTRATIVNA OKOLNOST
ili FRUSTRACIONA TOLERANCIJA
u stanju frustracije, čovjek može reagirati na 3 načina:
1.)PRILAGOĐENIM PONAŠANJEM – ne dovodi do novih konfliktnih situacija, a smanjuje
unutarnju napetost i dovodi do zadovoljenja neke potrebe: a) pojačan napor da se postigne cilj
(zaobići prepreke ili izmijeniti aktivnost da se dođe do cilja); b) promijeniti sredstva da se postigne cilj
(npr. ne smijemo van jer nešto nismo napravili, zatvorimo se u sobu…); c) zamjena cilja – potreba
koju imamo može se zadovoljiti na drugi način; d) ako postoji više suprotnih ciljeva treba redefinirati
situaciju i pojedine motive ciljeva j
2.)NEPRILAGOĐENIM PONAŠANJEM – u stanju frustracije emocionalni elementi imaju
prevagu nad racionalnim te ljudsko ponašanje često loše, takvo ponašanje najčešće vodi do
novih konflikata, vrste: a) agresija: očituje se u napad na izvor frustracije (oblici: fizički napad,
verbalni napad, agresija na objekt koji s izvorom frustracije nemaju veze); b) regresija – vraćanje
na raniji, već prijeđeni nivo ponašanja; c) fiksacija – ustrajanje na nečemu što ne dovodi do cilja;
d) rezignacija – zauzimanje pasivnog stava prema okolini; manifestira se kao neki oblik
depresije j
3.)OBRAMBENIM MEHANIZMIMA – učenjem stečeni motivi reagiraju u frustrativnoj
situaciji (naučeni načini) i vrste: a) kompenzacija – zamjena cilja kojeg je lakše obaviti;
zadatak: obrana od osjećaja manje vrijednosti; b) identifikacija – pojedinac se identificira s
nekom poznatom ličnosti; zadatak: treba se suzbiti osjećaj manje vrijednosti;
c) racionalizacija – najvažnija, zadatak: da se štiti vaše "ja" od osjećaja manje vrijednosti
(javlja se kod omaložavanja nepostignuti cilj se nastoji obezvrijediti),omaložavanje (sastoji
se u tome da se nepostignuti cilj nastoji obezvrijediti
opravdanje (traženje dobrih razloga za neuspjeh umjesto pravih), uljepšavanje
(nalaženje dobrih razloga za neuspjeh), represija (potiskivanje negativnih doživljaja u
podsvijest).
-emocije – psihički procesi koji odražavaju naš odnos prema pojavama koje nas
okružuju te prema vlastitim postupcima i doživljajima
-prema hedonističkom tonu emocije mogu biti ugodne ili neugodne
-emocije izazivaju i osjećaje napetosti i popuštanja
-emocije nisu svojstvene samo ljudima, već se javljaju i kod životinja,
a vrlo rano se javljaju kod djece kod male djece najprije se javlja samo uzbuđenje,
a kasnije se javljaju složenije emocije uvjeti za javljanje emocija dati su nasljeđem,
no koja će se emocija javiti i uz koje uvjete ovisi o učenju (npr. smrt izaziva tugu)
-većina emocija se uči tijekom života osim urođenik strahova (jak zvuk…)
-psihologinja Bridges proučavala je psihologiju djece i utvrdila da se emocije u toku razvoja javljaju određenim redom i u određenim mjesecima života
ovisno o razvoju djeteta neke se emocije javljaju prije, neke kasnije,
ali redoslijed javljanja uvijek ostaje isti (1-3 mj. ugoda i neugoda 3-4 mj. srdžba i gađenje 6 mj. zadovoljstvo samim sobom, ljubav prema majci 7. mj. Strah 11 mj. ljubav prema odraslima 15. mj. ljubomora i ljubav prema ostaloj djeci)
-da bi se emocije lakše obradile, podijeljene su na: PRIMARNE (srdžba, strah, žalost, radost)
i SEKUNDARNE (ljubav, ljubomora, ponos…)
PRIMARNE :
SRDŽBA
emocija koja se javlja vrlo rano j po svom hedonističkom tonu je neugodna (-)
izazvana je ometanjem kad želimo doći do nekog cilja, reakcija je na poteškoće, a naročito se javlja kad znamo uzrok
muškarci se srde na neživo, a žene na živa bića
glad pogoduje pojavljivanju srdžbe
STRAH
neugodna (-) javlja se u prisustvu opasnosti i boli
javlja se u 3 oblika : običan – izazivaju ga predmeti u okolnom svijetu;
lako ga se oslobađamo tako da izbjegavamo te stvari
brige i tjeskobe – u našim konfliktima
i kompleksima; strah od nečeg što bi se moglo dogoditi; neke osobe su stalno tjeskobne
(stari ljudi); teško se oslobađaju tih strahova, najčešće trebaju pronaći stručnu pomoć
RADOST
(+) ugodna (pozitivna emocija)
vezana uz postignuće nekog cilja ili uz trenutačne doživljaje intenzitet radosti varira od neznatnog zadovoljstva do neizmjerne sreće
radostan čovjek je poduzetan, dinamičan i siguran
TUGA (ŽALOST) - neugodna (-) j vezana uz nekakav gubitak (smrt, stvari) javlja se i uz nemogućnost da se naše želje i nakane ostvare razlikujemo pasivnu i aktivnu tugu
pasivna – čovjek je miran, bitno mu je smanjen
opći aktivitet, često ne osjeća ni potrebu za hranom; javlja se često kod gubitka voljene osobe;
u tuzi se organizam oporavlja
aktivna - čovjek se ne prepušta tuzi već plače,
nemiran je, mijenja način života, nastoji ukloniti sve stvari koje ga podsjećaju na gubitak
ostale emocije: SEKUNDARNE:
LJUBAV
javlja se u različitim intenzitetima, od simpatije do bezgranične ljubav i (rodbinska (prema roditeljima, djeci), materinska (svaka žena nosi ljubav prema djetetu koje će imati),
prijateljska (prijateljstvo između osoba istog spola), romantična
vezana uz egoizam (posesivna) i altruizam (spremni dati voljenoj osobi sve bez obzira koliko nam vraća)
ljubav dovodi do smanjenja objektivnosti kritičnosti u ocjenjivanju osoba koje volimo
-LJUBOMORA – javlja se kad se osoba koju volimo odvraća od nas = fiktivna
bitno je postojanje rivala (suparnika)
osjećanje koje se temelji na percepciji druge osobe: divljenje, čuđenje, dopadanje, nedopadanje – javljaju se brzo nakon kontakta s drugom osobom
percepcije koje su vezane uz vlastitu ličnost
-SRAM - javlja se obično ako se ponašamo drugačije od sredine u kojoj živimo tj.
kako smo odgojeni
SAMOSVJEST
USPJEH - vezana uz nivo vlastite težnje
(aspiracije) - doživljaj uspjeha je veći ako čovjek uz veći napor dođe do cilja
prema trajanju i jačini emocije dijelimo na: AFEKTE, RASPOLOŽENJA, STRASTI
-AFEKTI - emocionalna stanja jakog intenziteta i kratkog trajanja (eksplozije osjećanja)
u stanju afekta bitno je smanjena moć razumske kontrole i reagiranja; u formi afekta najčešće se javlja srdžba
-RASPOLOŽENJA - emocionalna stanja blažeg intenziteta i dugog trajanja
(dan, tjedan, mjesec) j općenito bolja u proljeće i ljeto, nego u jesen i zimu, bolja prije vikenda
STRASTI
emocionalna stanja jakog intenziteta dugog trajanja; bitno utječu na ljudsko
Ponašanje vežu se uvijek uz neku osobu, objekt ili aktivnost j u obliku strasti najčešće se javljaju ljubav ili mržnja j mogu biti plemenite (za znanjem, umjetnošću), štetne (alkohol, pušenje, droga), neutralne (različite kolekcionarske stvari)
FIZIOLOŠKE OSNOVE EMOCIJA
emocionalni život čovjeka vezan je uz rad vegetativnog ili autonomnog sustava, uz rad hipotalamusa i žlijezda s unutrašnjim lučenjem pod utjecajem živčanog sustava dolazi do pripadne količine adrenalina u krvi adrenalin povećava sadržaj šećera u krvi, što dovodi do pojačanog mišićnog tonusa, pojačanog rada srca, ubrzanog disanja tj. kod emocija pojačan je rad organizma na temelju tih promjena radi detektor laži j mi možemo kontrolirati emocije postoji više različitih teorija koje objašnjavaju javljanje emocija kod čovjeka
najpoznatije su:
JAMES LANGEOVA – govori da čovjek najprije opaža fiziološke promjene
(znojenje, lupanje srca) koje se u njemu javljaju prilikom percepcije objekta
koji je predmet emocionalnog doživljavanja
CANON( BARDOVA - teorija tumači da se fiziološke promjene u organizmu i određena emocija javljaju istovremeno, npr. kad čovjek ugleda medvjeda – prema Langeovoj, najprije se javlja znojenje, lupanje srca, ubrzano disanje, a nakon toga,Bardova teorija tvrdi da se sve događa istovremeno
svaka emocija praćena je fiziološkom promjenom u organizmu emocije jako utječu na ljudsko ponašanje
UTJECAJ EMOCIJA NA ČOVJEKOVO PONAŠANJE – emocije bitno utječu na čovjekovu
aktivnost utjecaj emocija može biti pozitivni i negativni tj. kao pomoć ili kao smetnja
emocije kao pomoć uglavnom se javljaju uz pojačane fizičke napore te omogućuju
izvanredan učinak (npr. ako neka osoba želi pomoći drugoj može dići nadnaravnu težinu)
mogu imati negativan utjecaj i mogu dovesti do "blokade" u mišljenju i pamćenju kad se radi
o finim, preciznim radnjama (npr. prilikom testa zbog treme zaboravimo sve što smo naučili)
emocije mogu djelovati i analgetički (npr. osobe koje se boje zubara, ulaskom u ordinaciju
više ne osjećaju bol) emocije smanjuju objektivnost opažanja tj. stvari koje volimo ili ne
volimo vidimo drugačije nego što jesu
emocije koje se javljaju u vidu kompleksa naročito negativno djeluju na ponašanje čovjeka
KOMPLEKSI - suma različitih negativnih emocija koje se javljaju uz neku predodžbu o sebi
na ponašanje čovjeka bitno utječe pojava koju zovemo "PRIJENOS EMOCIJA" – to je pojava da se emocije vezane uz određeni element (intelektualnu podlogu) prenose na druge elemente te situacije, iako nemaju direktne veze s onim kritičnim elementom (npr. ako dođemo u neku trgovinu i sretnemo nama simpatičnog trgovca, sva roba koju nam on predstavlja bit će nam dobra i kvalitetna, iako objektivno nije tako) na principu prijenosa emocija temelji se ekonomska propaganda. svaki element propagandne poruke može izazvati neku emociju, simpatija i antipatija na prvi pogled temelji se također na prijenosu emocija, stvaraju se 7 sekundi nakon susreta s drugom osobom simpatija i antipatija stvaraju se na osnovu podsjećanja na neku osobu koja nam je draga ili nam nije draga, a da toga često nismo ni svjesni
IZRAŽAVANJE (EKSPRESIJA) EMOCIJA j čovjek svoje emocije
izražava pokretima lica (mimika), tijela i glasa j najizraženiji su pokreti oko očiju i usta negativne emocije se uglavnom izražavaju kroz opušteno i mlitavo tijelo, a po glasu se može zaključiti raspoloženje izražavanje emocija ovisi o učenju tj. o kulturološkoj sredini u kojoj smo odgojeni (npr. pljuvanje kod nas izražava prezir, a kod nekih afričkih plemena zadovoljstvo;
širom otvorene oči kod nas su izraz čuđenja, a kod Kineza ljutnje) j neke emocije se izražavaju na sličan način pa ih je teško razlikovati psiholog
WOODWORT dao je ljestvicu emocija koja pokazuje da, što su emocije bliže, to ih je po izražaju teže razlikovati, a što su dalje, to ih je lakše
razlikovati: I. ljubav sreća veselost, II. iznenađenje, III. strah, patnja, IV. srdžba, odlučnost,
V. gađenje, odvratnost, VI. prezir j procjena emocija drugo osobe važna je za komunikaciju, komunikacija se odvija na 2 razine: verbalnoj i socioemocionalnoj
verbalni dio komunikacije lako kontroliramo dok socioemocionalni teže ili nikako
najveći problemi u komunikaciji nastaju kad se verbalna razina komunikacije (riječ) ne poklapa sa socioemocionalnom (izraz lica, geste, kretnje)
KONTROLA EMOCIJA
emocije se ne mogu kontrolirati direktno već samo indirektno,
tj. mogu se izbjegavati situacije u kojima se javljaju nepoželjne emocije ili osigurati
uvjeti u kojima će doći do emocionalnog rasterećenja
1.) gledanje u lice svakoj emociji | treba si priznati emociju koju osjećamo jer će se na taj način
intenzitet emocija smanjiti(npr. ako osjećamo neki strah, treba ga priznati jer se inače javlja još veći
npr. ako se neki muškarac boji nečega i to si ne prizna onda se javlja strah da osobe
oko njega ne primijete da se boji)
2.) izbjegavanje emocionalno zasićenih situacija (npr. ako nekoga inače jako pogađa smrt,
bolje je da ta osoba ne odlazi na sprovode; jake treme pred odgovaranjem možemo se
riješiti tako da jako naučimo gradivo)
3.) povećanje spremnosti za presretanje neugodnih situacija i emocija |
npr. strah od utapanja suzbiti tako da se nauči dobro plivati
4.) reinterpretiranje situacije u kojoj se javljaju jake emocije | situacije koje se čine
bezizlazne | događaje treba prepričati osobi kojoj vjerujemo ) | prepričavanjem neke situacije
koja izaziva strah, taj strah se ponovno javlja, ali u manjoj mjeri | s fobijama je isto tako
(strah od zatvorenog prostora, strah od penisa…)
5.) angažiranje aktivnošću u toku doživljavanja emocije | npr. ako nas netko po mraku pošalje van,
a mi se bojimo mraka, počnemo pjevati ili zviždati.
6.) otkrivanje humora u svakoj životnoj situaciji koliko god ona bila opasna, neprijatna ili čak tragična |
npr. osobe koje teško doživljavaju emocije na sprovodima pokušavaju naći neki humoristični detalj
7.) fizička relaksacija | npr. trčanje, vožnja bicikla i slično abreagira jake emocije, tj. smanjuje stres
8.) uklanjanje briga | brige stvaraju velike tenzije (napetosti) – najbolje je da čovjek ne misli unaprijed
ono što bi se moglo dogoditi tj. ne živjeti s brigama jj svaki događaj ima svoju vrijednost,
ovisno o tome koliku mu vrijednost pridajemo (npr. skupljanje kutija za šibice)
postoje neke teorije koje govore da postoje emocionalne inteligencije tj. osobe koje znaju dobro
kontrolirati svoje emocije i procijeniti tuđe obično se dobro snalaze u životu
MOTIVACIJA
motivacija predstavlja opći dojam za sve psihološke faktore koji upravljaju
ponašanjem ljudi motivacija je unutarnji poticaj za sve ono što dovodi do aktivnosti, što je
usmjeruje, određuje joj intenzitet i trajanje tj. svaka ljudska aktivnost je nečim potaknuta, čovjek
sve radi svojom voljom – s ciljem ni jedna čovjekova reakcija ili aktivnost nije slučajna
sve ima svoj uzrok, motiv i cilj koji nastojimo postići kroz konkretno (određeno) ponašanje
ponašanje koje služi kao instrument da se dođe do nekog cilja zove se INSTRUMENTALNO
PONAŠANJE suvremena psihologija tumači da se u osnovi svakog motiva i ponašanja
nailaze određene potrebe
HOMEOSTAZA
svaki živi organizam nastoji održati određenu
stabilnost u morfološkoj i fiziološkoj i biološkoj strukturi jer je to preduvjet njegova opstanka
(npr. da bi bili u homeostazi, moramo jesti, potreban nam je kisik, hrana, voda, konst.
temperatura kad organizam ima sve što mu treba za održavanje u optimalnoj mjeri,
to stanje se naziva HOMEOSTAZA (stanje potpune ravnoteže u organizmu)
svaka aktivnost i promjena narušava tu stabilnost jer iziskuje trošenje bifiziološke energije
ako je homeostaza narušena u manjoj mjeri, organizam sam pomoću samoregulativnih mehanizama
nastoji uspostaviti ponovnu ravnotežu ako je homeostaza narušena u većoj mjeri, javlja se
osjećaj napetosti, nelagode, uzbuđenosti i tada čovjek poduzima određene akcije prema svojoj
okolini da bi uspostavio ravnotežu (homeostazu)
POTREBA – stanje organizma koje nastaje
kao rezultat fizičko-kemijske ravnoteže potreba je nešto materijalno, neovisno o htjenju i mislima
tj. ne nastaju našom voljom čovjek najprije treba zadovoljiti fiziološke potrebe za razliku od
ostalih živih bića, čovjek kao socijalno biće mora održavati i socijalnu ravnotežu
motive, radi lakšeg tumačenja i obrade možemo podijeliti na biološke i stečene (tokom života)
1.) BIOLOŠKI MOTIVI su naslijeđeni, bitni su za biološki opstanak i svojstveni su svim ljudima (bitni su za održavanje na životu)
u osnovi bioloških motiva nalaze se i određene biološke potrebe:
a) potreba za hranom, vodom, kisikom = potreba za materijama, b) potreba za eliminacijom nepotrebnih
stvari iz organizma (mokrenje, defekacija), c) potreba za snom i odmorom, d) potreba za
seksualnim iživljavanjem (potreba za reprodukcijom)
2.) STEČENI MOTIVI se temelje na socijalnim potrebama koje ovise o sredini u kojoj je čovjek
odrastao – stiću se tokom života
PRIMARNE DRUŠTVENE POTREBE
1.) potreba za društvom – za normalan život
čovjeka potreban je kontakt s drugim ljudima; nezadovoljavanje ove potrebe dovodi do osjećaja
usamljenosti
2.) potreba za simpatijom – izražava potrebu čovjeka da voli i da bude voljen;
ako se ova potreba ne zadovolji dolazi do osjećaja odbačenosti
3.) potreba za afirmacijom –
vezana uz potrebu za samopoštovanjem | svatko ima potrebu predstavljati "nešto" u svojoj sredini
(uspjeti u školi, na poslu itd.) | ako se ta potreba ne zadovolji javlja se osjećaj manje vrijednosti
4.) potreba za promjenom – čovjek teži novim iskustvima i doživljajima; ako se ne zadovolji ta
potreba javlja se osjećaj dosade
5.) potreba za istraživanjem – čovjek ima potrebu da upoznaje
nove prostore, probleme; javlja se rano, u dječjoj dobi | u obiteljima ("demokratskim") djeca su
kreativna
6.) potreba za konformizmom – ljudi su spremni prihvatiti pisane i nepisane zakone
ponašanja u svojoj sredini | ako se tako ne ponašaju javlja se osjećaj krivnje
SEKUNDARNE DRUŠTVENE POTREBE j najindividualnije su i stječe ih pojedinac u toku života
sekundarne potrebe vrlo intenzivne i jaki su pokretači akcije j
-zadovoljavanjem stečenih i bioloških motiva je društveno uvjetovano jer zadovoljiti potrebu za hranom
ne znači jesti bilo što i bilo kako jer su i vrsta hrane i način konzumiranje određeni društvenom
cjelinom uzimajući u obzir i mjesto i vrijeme motivi i emocije su važni za doživljavanje svijeta oko nas u osnovi motiva nalaze se potrebe, nezadovoljavana potreba izaziva osjećaj napetosti:
neugode, da bi se zadoboljila potreba javlja se više želja kao mogućnosti zadovoljenja potrebe
ŽELJE- su neposredni pokretač akcije kod čovjeka se vrlo rijetko javlja više želja istovremeno
koje su često jedna drugoj oprečne želje koje pobijede pokretač su akcije
MASLOW à 5 bazičnih grupa motiva koje su poredane po hijerarhijskoj ljestvici:
1. FIZIOLOŠKI MOTIVI (sve biološke potrebe), 2. MOTIV SIGURNOSTI (sve vrste sigurnosti)
3. MOTIVI LJUBAVI (potreba za priznanje od obiteljske ljubavi do društvene prihvaćenosti),
4. MOTIVI POŠTOVANJA (sve potrebe za priznanjem u društvu, one koje čine da poštujemo
sami sebe), 5. Potreba čovjeka da se razviju u samostalnu i kreativnu ličnost
INTENZITET MOTIVA
intenzitet kojim će neki motiv utjecati na potrebe i ponašanja ovisi o:
1. STUPNJU LIŠENOSTI - potreba postaje jača što smo dulje bili lišeni mogućnosti da
je zadovoljimo
2. VITALNA VRIJEDNOST MOTIVA– koliko je zadovoljenja određene potrebe
važno za održavanje života, toliko je određeni motiv jači
3.) KOMPLEKSNA SITUACIJA
U KOJOJ SE POJEDINAC NALAZI – u izvanrednim situacijama čovjek je spreman žrtvovati
prva 2 motiva zbog ideala ili druge osobe | u prvi plan dolaze socijalni motivi koje su
inače po hijerarhijskoj ljestvici niže
4.) BLIZINA CILJA – čovjek teži bližim ciljevima dok daleki ciljevi odbijaju | zbog toga bi
svi motivativni ciljevi trebali biti bliski | zrelo ponašanje temelji se na postavljanju i ostvarenju
bliskih ciljeva
5.) POSTOJANJE ZAPREKE – ako su zapreke suviše velike, odbijaju, a
želja za zadovoljenjem potrebe se smanjuje | naprotiv, ako su prepreke male,
one želju pojačavaju
KONFLIKTI I FRUSTRACIJE i društvena i prirodna sredina često onemogućava čovjeka da bez problema zadovolji svoje potrebe j situacija kada čovjek nije u stanju zadovoljiti neke svoje potrebe i želje naziva se FRUSTRACIONA situacija
frustraciona situacija često kod osobe koja je onemogućena da zadovolji svoje želje izaziva stanje koje zovemo FRUSTRACIJA
frustracija – stanje organizma koje je izazvano
onemogućavanjem ličnosti da postigne cilj
-postoje 4 izvora frustracije:
a) objektivne prepreke (barijere) – to su fizikalne zapreke)
b) socijalne prepreke – ograničenja od strane društva
c) lične prepreke – ograničenja koje si osoba sama postavlja (ograničenja unutar ličnosti)
d) konflikti – sukobi motiva
LEWIN:
1. konflikt dvostrukog privlačenja; istodobno nas privlače 2 cilja, a zadovoljavajući jedan
gubimo drugi,
2. konflikt dvostrukog odbijanja, istovremeno nas odbijaju 2 cilja, izaberemo "manje zlo,
3. konflikt istovremenog privlačenja i odbijanja: istovremeno nas nešto privlači i odbija – osjećaj oklijevanja, najčešće u životu frustrativno stanje se na subjektnom planu manifestira kao osjećaj napetosti, tjeskobe, nelagode, straha, osjećaj lošeg predosjećanja na fiziološkom stanju izmijenjen je rad organizma (otkucaj srca, disanje, uzrujavanje) na planu ponašanja dolazi do dezorganizacije, često su poremećeni odnosi dotične osobe s okolinom djelovanje frustracije je sumulativno(??) (zbraja se) što može na kraju rezultirati
negativnim ponašanjem ili psiho-somatskim oboljenjima osobe koja je često u frustraciji
-psihička otpornost čovjeka u frustrativnoj situaciji naziva se
FRUSTRATIVNA OKOLNOST
ili FRUSTRACIONA TOLERANCIJA
u stanju frustracije, čovjek može reagirati na 3 načina:
1.)PRILAGOĐENIM PONAŠANJEM – ne dovodi do novih konfliktnih situacija, a smanjuje
unutarnju napetost i dovodi do zadovoljenja neke potrebe: a) pojačan napor da se postigne cilj
(zaobići prepreke ili izmijeniti aktivnost da se dođe do cilja); b) promijeniti sredstva da se postigne cilj
(npr. ne smijemo van jer nešto nismo napravili, zatvorimo se u sobu…); c) zamjena cilja – potreba
koju imamo može se zadovoljiti na drugi način; d) ako postoji više suprotnih ciljeva treba redefinirati
situaciju i pojedine motive ciljeva j
2.)NEPRILAGOĐENIM PONAŠANJEM – u stanju frustracije emocionalni elementi imaju
prevagu nad racionalnim te ljudsko ponašanje često loše, takvo ponašanje najčešće vodi do
novih konflikata, vrste: a) agresija: očituje se u napad na izvor frustracije (oblici: fizički napad,
verbalni napad, agresija na objekt koji s izvorom frustracije nemaju veze); b) regresija – vraćanje
na raniji, već prijeđeni nivo ponašanja; c) fiksacija – ustrajanje na nečemu što ne dovodi do cilja;
d) rezignacija – zauzimanje pasivnog stava prema okolini; manifestira se kao neki oblik
depresije j
3.)OBRAMBENIM MEHANIZMIMA – učenjem stečeni motivi reagiraju u frustrativnoj
situaciji (naučeni načini) i vrste: a) kompenzacija – zamjena cilja kojeg je lakše obaviti;
zadatak: obrana od osjećaja manje vrijednosti; b) identifikacija – pojedinac se identificira s
nekom poznatom ličnosti; zadatak: treba se suzbiti osjećaj manje vrijednosti;
c) racionalizacija – najvažnija, zadatak: da se štiti vaše "ja" od osjećaja manje vrijednosti
(javlja se kod omaložavanja nepostignuti cilj se nastoji obezvrijediti),omaložavanje (sastoji
se u tome da se nepostignuti cilj nastoji obezvrijediti
opravdanje (traženje dobrih razloga za neuspjeh umjesto pravih), uljepšavanje
(nalaženje dobrih razloga za neuspjeh), represija (potiskivanje negativnih doživljaja u
podsvijest).