LEGEND
- Učlanjen(a)
- 06.08.2009
- Poruka
- 24.424
Prunus laurocerasus
Lovor višnja, biljka iz porodice Rosaceae, u prirodi je nađena u istočnoj Europi i jugozapadnoj Aziji. Lijepa, gusta, trajno zelena grmasta biljka, koja s godinama poprima izgled drveta, prikladna je za formiranje otpornih, gustih i trajno zelenih živih ograda. Dobro podnosi sunce, ali uspijeva i u sjeni. Uspijeva na gotovo svim vrstama tla, ali na plitkim krednjačkim tlima može postati klorotična (listovi poprimaju žutu boju). Tlo treba biti dovoljno vlažno i dobro drenirano. Ovu biljku krase lijepi, sjajni listovi, dužine do 15 cm, tamno zeleni s gornje i blijedo zeleni s donje strane. Sredinom ili kasno u proljeće biljka cvate mirisnim bijelim cvjetovima sakupljenim u uspravne grozdaste cvasti dužine 5-12 cm. Nakon cvatnje formiraju se plodovi, konusne crvene bobice, nalik na trešnju, koje zriobom poprimaju crnu boju. Plodovi mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme ukoliko se progutaju. Izvorna vrsta lovor višnje može doseći visinu od oko 8 m, dok pojedini kultivari ove biljke dosežu visinu od 1-5 m. Tako se za svaki vrt može naći prikladna sorta lovor višnje. Bugarska lovor višnja (biljka na slici) doseže 2 m u visinu i 3 m u širinu. Vrlo obilno cvate i prikladna je, kako za formiranje živih ograda, tako i za sadnju kao pojedinačni ukrasni grm koji će gotovo cijelo proljeće neumorno cvasti i širiti vrtom ugodan miris svojih cvjetova. Grane lovor višnje orezuju se krajem lipnja. Rezidbu je dobro obaviti ručnim škarama za živicu, kako se ne bi previše oštetili njeni veliki lijepi listovi. Dobro podnosi i jako orezivanje koje služi pomlađivanju biljke. Za formiranje žive ograde sade se 3-4 biljke po dužnom metru, a koristi se za formiranje srednje visokih ili visokih živih ograda. Neke sorte prikladne su i kao pokrivačice tla, npr. kultivar „Green Carpet“ koji naraste svega 1 m u visinu i 3 m u širinu, kao i kultivar „Zabeliana“ koji ima vrlo uske listove i često ponovno cvate u jesen.
Lovor višnja, biljka iz porodice Rosaceae, u prirodi je nađena u istočnoj Europi i jugozapadnoj Aziji. Lijepa, gusta, trajno zelena grmasta biljka, koja s godinama poprima izgled drveta, prikladna je za formiranje otpornih, gustih i trajno zelenih živih ograda. Dobro podnosi sunce, ali uspijeva i u sjeni. Uspijeva na gotovo svim vrstama tla, ali na plitkim krednjačkim tlima može postati klorotična (listovi poprimaju žutu boju). Tlo treba biti dovoljno vlažno i dobro drenirano. Ovu biljku krase lijepi, sjajni listovi, dužine do 15 cm, tamno zeleni s gornje i blijedo zeleni s donje strane. Sredinom ili kasno u proljeće biljka cvate mirisnim bijelim cvjetovima sakupljenim u uspravne grozdaste cvasti dužine 5-12 cm. Nakon cvatnje formiraju se plodovi, konusne crvene bobice, nalik na trešnju, koje zriobom poprimaju crnu boju. Plodovi mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme ukoliko se progutaju. Izvorna vrsta lovor višnje može doseći visinu od oko 8 m, dok pojedini kultivari ove biljke dosežu visinu od 1-5 m. Tako se za svaki vrt može naći prikladna sorta lovor višnje. Bugarska lovor višnja (biljka na slici) doseže 2 m u visinu i 3 m u širinu. Vrlo obilno cvate i prikladna je, kako za formiranje živih ograda, tako i za sadnju kao pojedinačni ukrasni grm koji će gotovo cijelo proljeće neumorno cvasti i širiti vrtom ugodan miris svojih cvjetova. Grane lovor višnje orezuju se krajem lipnja. Rezidbu je dobro obaviti ručnim škarama za živicu, kako se ne bi previše oštetili njeni veliki lijepi listovi. Dobro podnosi i jako orezivanje koje služi pomlađivanju biljke. Za formiranje žive ograde sade se 3-4 biljke po dužnom metru, a koristi se za formiranje srednje visokih ili visokih živih ograda. Neke sorte prikladne su i kao pokrivačice tla, npr. kultivar „Green Carpet“ koji naraste svega 1 m u visinu i 3 m u širinu, kao i kultivar „Zabeliana“ koji ima vrlo uske listove i često ponovno cvate u jesen.
