LEGEND
- Učlanjen(a)
- 14.12.2009
- Poruka
- 29.042
Promenljiva kamata isplativija, ali do kada?
Blic
Pojedine banke ovih dana građanima nude prelazak s fiksne na promenljivu kamatnu stopu. U ovom trenutku fiksna kamata na stambene kredite nije povoljnija, ali dugoročno ne mora da znači.
Klijenti moraju da imaju u vidu da su vrednosti libora i euribora bile na minimumu i da su sve tendencije da će u budućnosti rasti, što bi dovelo i do rasta rata u evrima.
Početkom primene Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga 5. decembra prošle godine, uslovi svih kredita u otplati morali su da budu vraćeni na prvobitno ugovorene. Više nema ni nedoumica na osnovu čega banka menja kamatnu stopu, a termin "promena kamate na osnovu poslovne politike“ otišao je u istoriju.
Prosečna kamatna marža za stambene kredite, prema poslednjem izveštaju Narodne banke Srbije, iznosi 4,84 odsto. Raspon u iznosu marži, u trećem kvartalu prošle godine, iznosio je od 1,66 odsto do čak 8,98 odsto. Najveći broj banaka, njih 13, koji odobrava stambene kredite zaračunavao je maržu od četiri do šest odsto.
Banke su po novom zakonu bile prinuđene propisom i pojedinim članovima da primene određene formule kada je reč o varijabilnoj kamatnoj stopi. Takođe, one su morale da pošalju anekse ugovora klijentima i da ih primene automatski u skladu sa zakonom. Mnogima od njih taj povratak na prvobitne uslove nije išao u prilog, pa su se zato dosetile da sada ponude druge uslove.
Dva osnovna rizika kod svakog zaduživanja su: kamatni (kod kredita s promenljivom kamatnom stopom) i valutni (svako eventualno slabljenje domaće valute u odnosu na evro ili franak povećava ratu u dinarima).
Na primeru to izgleda ovako. Trenutna fiksna kamatna stopa za postojeći stambeni kredit je 4,4 odsto. Banka sada nudi promenljivu kamatu koju čini marža od 3,65 odsto i libor 0,15 odsto. Odnosno ukupno 3,8 odsto. Naravno, to je povoljnije od prvobitnog uslova kada je kamata bila veća za 0,60 procentnih poena. Ali reč je o trenutnim uslovima, zato i treba obratiti naročitu pažnju i imati na umu dugoročnost.
Ako libor nastavi da raste
U slučaju fiksne kamate i rasta euribora ili libora, banka bi bila na gubitku. Konkretno, u slučaju da libor nastavi da raste, a istorijski pokazatelji govore da je njegova maksimalna vrednost u poslednjih pet godina bila i do skoro tri odsto, korisniku koji bi prihvatio predlog banke ukupna kamata bi porasla za 3,65 odsto plus tri odsto. Ukupno 6,65 odsto.
Ako bi libor dalje rastao, a kamata ostala na fiksnom nivou, sadašnjih 4,4 odsto, jedini gubitnik je banka jer bi joj se učešće zarade u ukupnoj kamati rastom libora smanjilo. Koliko se u sva tri scenarija menja rata, najbolje se vidi u tabeli.
Blic
Pojedine banke ovih dana građanima nude prelazak s fiksne na promenljivu kamatnu stopu. U ovom trenutku fiksna kamata na stambene kredite nije povoljnija, ali dugoročno ne mora da znači.
Klijenti moraju da imaju u vidu da su vrednosti libora i euribora bile na minimumu i da su sve tendencije da će u budućnosti rasti, što bi dovelo i do rasta rata u evrima.
Početkom primene Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga 5. decembra prošle godine, uslovi svih kredita u otplati morali su da budu vraćeni na prvobitno ugovorene. Više nema ni nedoumica na osnovu čega banka menja kamatnu stopu, a termin "promena kamate na osnovu poslovne politike“ otišao je u istoriju.
Prosečna kamatna marža za stambene kredite, prema poslednjem izveštaju Narodne banke Srbije, iznosi 4,84 odsto. Raspon u iznosu marži, u trećem kvartalu prošle godine, iznosio je od 1,66 odsto do čak 8,98 odsto. Najveći broj banaka, njih 13, koji odobrava stambene kredite zaračunavao je maržu od četiri do šest odsto.
Banke su po novom zakonu bile prinuđene propisom i pojedinim članovima da primene određene formule kada je reč o varijabilnoj kamatnoj stopi. Takođe, one su morale da pošalju anekse ugovora klijentima i da ih primene automatski u skladu sa zakonom. Mnogima od njih taj povratak na prvobitne uslove nije išao u prilog, pa su se zato dosetile da sada ponude druge uslove.
Dva osnovna rizika kod svakog zaduživanja su: kamatni (kod kredita s promenljivom kamatnom stopom) i valutni (svako eventualno slabljenje domaće valute u odnosu na evro ili franak povećava ratu u dinarima).
Na primeru to izgleda ovako. Trenutna fiksna kamatna stopa za postojeći stambeni kredit je 4,4 odsto. Banka sada nudi promenljivu kamatu koju čini marža od 3,65 odsto i libor 0,15 odsto. Odnosno ukupno 3,8 odsto. Naravno, to je povoljnije od prvobitnog uslova kada je kamata bila veća za 0,60 procentnih poena. Ali reč je o trenutnim uslovima, zato i treba obratiti naročitu pažnju i imati na umu dugoročnost.
Ako libor nastavi da raste
U slučaju fiksne kamate i rasta euribora ili libora, banka bi bila na gubitku. Konkretno, u slučaju da libor nastavi da raste, a istorijski pokazatelji govore da je njegova maksimalna vrednost u poslednjih pet godina bila i do skoro tri odsto, korisniku koji bi prihvatio predlog banke ukupna kamata bi porasla za 3,65 odsto plus tri odsto. Ukupno 6,65 odsto.
Ako bi libor dalje rastao, a kamata ostala na fiksnom nivou, sadašnjih 4,4 odsto, jedini gubitnik je banka jer bi joj se učešće zarade u ukupnoj kamati rastom libora smanjilo. Koliko se u sva tri scenarija menja rata, najbolje se vidi u tabeli.