Prirodno rojenje pčela kao način uvećanja pčelinjih zajednica

[Nostradamus]

Došao nam je maj mesec mesec kada se događa podjela pčela. Rojenje - to je način razmnožavanja pčele kojim se postiže uvećanje pčelinjih zajednica. Ono se sastoji u podjeli postojeće pčelinje zajednice i izdvajanja dijela pčela sa maticom i formiranju novog društva (ili više društava ili pčelinjih zajednica) koje se naseljavaju u novo stanište. Prirodno rojenje je oblik za očuvanje i prilagođavanje za očuvanje vrste, za podmlađivanje i povećavanje životne sposobnosti pčelinjeg društva.

Znamo da povećavanje broja pčela iziskuje od matice više naprezanja koje ona može da izdrži dvije, najviše tri godine, a zatim njena sposobnost naglo slabi. Tako nastaje potreba za smjenu matica što se može dogoditi samozvanom tihom smjenom ali se uglavnom vrši rojenjem.

Samo rojenje je pojava vrlo složena i obuhvata aktivnost pčela i matice u više faza. Samo rojenje - izdvajanje pčela samog roja, prestavlja završnu fazu procesa rojenja. Ono je povezano sa sezonskim razvojem društva i nastaje u periodu kada društvo dostigne svoj određeni maksimum svog porasta i razvoja, obično u maju i junu, a rijetko kasnije.

 

[Nostradamus]

Za pojavu instinkta za rojenjem od značaja su mnogi faktori:

• nasljedna predispozicija
• paša
• vremenske prilike
• brojnost pčela u društvu
• veličina košnice
• i drugi uslovi koji se moraju ispuniti.

Da se jedno društvo roji, u njemu treba da budu prethodno odgajani trutovi i mlade (rojne) matice. Najpre se odgoje izvjesni brojevi trutova, a nakon toga na bočnim stranama satova odgajaju se 20-ak matičnjaka. Pojavom trutova i zasnivanje matičnjaka još ne znači da će se društvo rojiti. Stvarna priprema za rojenje počinje tek kada matica položi jaja u začetke matičnih ćelija. U početku to izaziva veliku uzbuđenost pčela, koje počinju da stavljaju mliječ u matičnjake, zatim poslije toga ta uznemirenost se smanjuje i počinju pčele da se smiruju. Istovremeno matica počinje da smanjuje polaganje jaja, dobija manje hrane, postaje lakša i postaje sposobna da leti. Pčele tada počinju da smanjuju unos nektara polena, izradu saća, postaju ljute i energično brane gnijezdo. U takvom rojnom stanju društvo se nalazi od 7 do 10 dana sve do izlaska roja. Ukoliko će iz društva da se izdvoji drugi ili treći roj stanje u društvu traje još 10 do 15 dana i završava se kada se unište svi zasnovani matičnjaci.

 

[Nostradamus]

Zatvaranje prvog matičnjaka je znak da će se uskoro izdvojiti prvi roj, ukoliko vrijeme bude povoljno.Tog dana kada će izaći roj prestaje svaka aktivnost pčele. Ali ubrzo poslije toga nastaje živost kod pčele, jako se uzbude, a zatim polovina njih izlazi sa starom maticom obllijetajući okolo košnice sve više i više odlaze da traže novo stanište. To je prvi roj prvijenac koji obično izlazi nakon tri dana posle poklapanja prvog matičnjaka. U slučaju pogoršavanja vremena izlazak roja može da zakasni nekoliko dana.
Ako iz bilo kog razloga matica ne može da se približi roju, ili padne na zemlju pa ne može da poleti, pčele to primjećuju i roj se vraća u košnicu. Tada se društvo može ponovo rojiti sa prvom mladom maticom koja se izleže u košnicu

Poslije izlaska prvog roja rojno stanje društva može da prestane i prvo izležena matica koja izađe ubija sve matice koje su još u matičnjacima. Mlade matice počnu da se legu poslije otprilike 8 dana od prvog poklopljenog matičnjaka.

Matica koja prva izađe je strahovito uznemirena i stalno ide sa sata na sat, podiže svoj trbuh i stalno ispušta specifičan zvuk nalik na 'ti-ti- ti'. Na taj zvučni signal odazivaju se matice koje su u matičnjacima i to sa 'kva-kva- kva'. To takozvano pjevanje ukazuje da će se sutra izdvojiti još jedan roj. Ovaj drugi roj izlazi sa mladom nesparenom maticom ili maticama, ima ih više i to desetak dana poslije izlaska prvog roja. Drugi roj je obično manji, nekada se rojenje nastavlja poslije dan - dva od izlaska drugog roja izlazi treći roj. Događa se da groznica uhvati društvo pa da počnu da izlaze i četvrti, čak da izlaze i bez matica, da se spajaju da ulaze u druge košnice. Rojevi koji izlaze istovremeno mogu se i spojiti u jedan veliki zbirni roj.

 

[Nostradamus]

Kada se dogodi da stara matica ugine prije izlaska prvog roja, sa njim izlazi jedna od mladih matica zbog toga što je ispustala zvuk' ti-ti-ti', taj se roj naziva pevajući i to su obično rojevi koji se izdvajaju u maju.

Prije nego što izađu, napuste košnicu, pčele uzmu koliko god mogu meda. Pošto izleti, roj se upućuje prema nekom drvetu u blizini pa se na nekoj grani uhvati. Pčele se nagomilaju u obliku grozda, a uskoro poslije toga upućuju se u novo stanište koje su otkrile pčele izvidnice. Roj sačinjavaju pčele više uzrasti, najviše ih je mladih, ima ih od 4 dana do 42 dana. Takav sastav roja čini ga da može da živi samostalno kada se smjesti u nekoj od šupljina i odmah počinje aktivnost na izradi satnih ćelija gdje lageruju med polen, i počinje matica sa zalijeganjem i stvaranjem novog gnijezda.

Rojenje je osnovna biološka osobina vezana za razmnožavanje. Zbog toga je ono sasvim prirodna i nužna pojava i život svakog pčelinjeg društva kada ono dostigne određeni stepen zrelosti. Rojenje se javilo kada je u evoluciji došlo do društvenog načina života, i kao oblik prirodnog odabiranja održalo se učvrstilo, usavršilo i opstalo. Ove osobine nisu svuda iste zbog različitih rasa niti su iste u okviru istih rasa.

Rojenje se razvija kao korisna reakcija prilagođavanja surovim uslovima života i raznim radovima i eksperimentima sa pčelama. Priroda je ona koja će zaštititi, održati i prilagoditi pčelu raznim nesavjesnim radovima koji istu uništavaju raznim otrovima i eksperimentima.

(Redakcija AGRO-EKO Magazina zahvaljuje se ovom prilikom gdinu Slobodanu Jevtiću, dugogodišnjem pčelaru, koji nam je ustupio svoja saznanja o rojenju, kao i na dosadašnjoj saradnji)

 

[sasamazalica]

Došao nam je maj mesec mesec kada se događa podjela pčela. Rojenje - to je način razmnožavanja pčele kojim se postiže uvećanje pčelinjih zajednica. Ono se sastoji u podjeli postojeće pčelinje zajednice i izdvajanja dijela pčela sa maticom i formiranju novog društva (ili više društava ili pčelinjih zajednica) koje se naseljavaju u novo stanište. Prirodno rojenje je oblik za očuvanje i prilagođavanje za očuvanje vrste, za podmlađivanje i povećavanje životne sposobnosti pčelinjeg društva.

Znamo da povećavanje broja pčela iziskuje od matice više naprezanja koje ona može da izdrži dvije, najviše tri godine, a zatim njena sposobnost naglo slabi. Tako nastaje potreba za smjenu matica što se može dogoditi samozvanom tihom smjenom ali se uglavnom vrši rojenjem.

Samo rojenje je pojava vrlo složena i obuhvata aktivnost pčela i matice u više faza. Samo rojenje - izdvajanje pčela samog roja, prestavlja završnu fazu procesa rojenja. Ono je povezano sa sezonskim razvojem društva i nastaje u periodu kada društvo dostigne svoj određeni maksimum svog porasta i razvoja, obično u maju i junu, a rijetko kasnije.

OK...