Pooštravanje „šengena“

PYC

Član
Učlanjen(a)
04.10.2009
Poruka
11.506
Sastanak ministara EU oko uvođenja granične kontrole


Pooštravanje „šengena“






Izvor: Blic | 12. 05. 2011. - 00:02h

BRISEL - Ministri unutrašnjih poslova EU sastaće se danas da se dogovore oko pooštravanja odredbi Šengenskog sporazuma i privremenog uvođenja kontrola na državnim granicama.
130818_banjaluka01-ketrin-eston-eu_f.jpg
Strožije granične kontrole: Britanka Ketrin Ešton, šef spoljne politike i bezbednosti

Proceduru za revidiranje sporazuma pokrenuo je Nikola Sarkozi, jer je Italija masovno izdavala šengenske vize izbeglicama iz Severne Afrike, a čiji je glavni cilj bio upravo Francuska.

Italijanski premijer Silvio Berluskoni njegovu inicijativu u potpunosti podržava, a s njom se slaže i nemački ministar unutrašnjih poslova Hans Peter Fridrih, koji smatra da će šengenski sistem ovom revizijom biti oslobođen nedostataka i ojačan za budućnost.


Velika Britanija, koja je usvojila neke od odredaba "šengena" ali i dalje sprovodi kontrolu svojih granica, takođe podržava inicijativu, uz isticanje da je Margaret Tačer bila u pravu kad je odbila da pristupi Šengenskom sporazumu.

Privremeno uvođenje kontrole na granicama podržava i većina ostalih zemalja, a naročito manje države koje se graniče sa zemljama koje su omiljeni cilj izbeglica, kao što su recimo Belgija i Danska.
 
Član
Učlanjen(a)
25.10.2009
Poruka
3.279
65% Građana ove zemlje (van Beograda) nikad nije bilo u glavnom gradu! 95% Nikada neće ni videti granicu! Šta nas bole patka za šengen???
 

PYC

Član
Učlanjen(a)
04.10.2009
Poruka
11.506
Ministri za radikalnu reviziju Šengenskog sporazuma


Pasoške kontrole ponovo na nekim evropskim granicama





Izvor: Blic J. Stojković | 14. 05. 2011. - 12:30h | Foto: AFP

BRISEL - Ministri unutrašnjih poslova 27 država-članica EU saglasili su se, na vanrednoj konferenciji održanoj u četvrtak u Briselu, da promene propise u vezi sa takozvanom šengenskom zonom slobodnog kretanja građana Unije i dozvole privremeno uvođenje pasoške kontrole zbog straha od pojačanog priliva izbeglica iz severne Afrike, čime je nanet ozbiljan udarac jednom od temelja ujedinjene Evrope.

142216_0203-brisel-foto-afp_f.jpg

Danski ministar za imigraciju Soren Pind

Ministri su se takođe složili da suzbiju imigraciju na taj način što će insistirati na sklapanju „sporazuma o readmisiji” sa zemljama Bliskog istoka i severne Afrike, koji će im omogućiti da vraćaju izbeglice u zemlje iz kojih dolaze. Ove promene iznudile su Italija i Francuska, koja je uvela graničnu kontrolu zbog navale izbeglica iz Tunisa pre više sedmica. Ali 15 od 22 članice EU koje su potpisale Šengenski sporazum podržalo je njihovu odluku.

Zona bez granica obuhvata preko 400 miliona ljudi u 22 članice EU, kao i u Švajcarskoj, Lihtenštajnu, Norveškoj i Islandu i proteže se od Portugalije do granica Rusije na Baltiku, i od Rejkjavika do granica Turske sa Grčkom. Posle Italijana i Francuza i Danci su izvršili „udar” na Šengen nakon što je ekstremna nacionalistička desnica u Danskoj iznudila jednostrano uvođenje kontrole na svojim granicama sa Nemačkom i Švedskom.


Nemačka vl*ada je na to oštro reagovala, ističući da otvorene granice ne smeju da budu „žrtvovane zarad unutarpolitičkih razloga”. – Od Danaca očekujemo objašnjenje, barem na bilateralnoj osnovi. Veoma smo iznenađeni njihovom odlukom i treba nam više informacija o kriterijumima na osnovu kojih su doneli tu odluku – kazao je Hans-Peter Fridrih, nemački ministar unutrašnjih poslova. Danci se pravdaju potrebom da spreče krijumčarenje ljudi, oružja i narkotika. Danska vlada je obećala da provere na granici neće obuhvatati pasošku kontrolu, a to se, po tvrđenju danske vlade, ne kosi sa šengenskim propisima.


Promena politike prouzrokovana je i pojačanom napetošću zbog posledica „arapskog proleća”. – Stotine hiljada ljudi se nalazi na obalama severne Afrike. Svakog trenutka može se očekivati nešto neočekivano. Ukoliko Gadafi iskoristi te ljude kao oružje protiv Evrope, mogao bi da nam stvori velike probleme – rekao je visoki zvaničnik EU.


Većina ministara EU je prihvatila ideju o tome da je potrebno dodatno razjasniti pravila šengenskog režima kako bi EU spremno reagovala na moguću krizu, ali je Evropska komisija insistirala na tome da svaka promena režima sme da se dogodi samo u izuzetnim okolnostima i pod strogim uslovima „kao poslednje sredstvo” da bi se izbegle unilateralne odluke. Na kakve se precizno okolnosti i uslove misli, biće razjašnjeno na evropskom nivou na skupu premijera i predsednika EU 24. juna u Briselu.


Šandor Pinter, ministar unutrašnjih poslova Mađarske i predsedavajući skupa, naglasio je da postoji konsenzus da se sačuva Šengenski sporazum.
– Slobodno kretanje lica po celoj teritoriji zone ključno je dostignuće Unije i moramo da ga održimo i sačuvamo – rekao je on.

On je upozorio na opasnost od lančane reakcije ako bi zemlje na svoju ruku uvodile pasošku kontrolu nezavisno od zajednički dogovorene prakse. Klod Žean, francuski ministar unutrašnjih poslova, kazao je da „nije neophodno” praviti novi Šengenski sporazum, ali da moraju da se usvoje zajednički kriterijumi i procedura u vezi s tim kakva će granična kontrola ponovo biti uvedena kako se ne bi desilo da svaka zemlja na svoj način tumači propise.


Na sastanku u Briselu sporno je bilo pitanje ko će odlučivati o tome da li jedna zemlja sme da ukine režim otvorenih granica. Nemačka je insistirala da ta odluka mora da bude u nadležnosti svake pojedinačne vlade, bez konsultacija s Evropskom komisijom. Podržale su je Francuska, Austrija i Češka Republika. Nasuprot njima Sesilija Malmstrom, komesarka za unutrašnja pitanja EU, zalagala se za to da Brisel ima poslednju reč. Konačna odluka ipak će biti doneta 24. juna na samitu u Briselu.


Kad sme da se ukine „šengen”

U skladu s postojećim propisima, država-članica šengenske zone može ponovo da uvede graničnu kontrolu kao privremenu meru kada postoji opasnost po nacionalnu bezbednost ili javni red, na primer, kad hoće da spreči navijače nasilnike da prisustvuju nekoj međunarodnoj utakmici na svojoj teritoriji, čemu su pribegavali Portugalija i Nemačka u vreme Svetskog prvenstva u fudbalu, a Francuska posle terorističkog napada u Londonu 2005.
 
Natrag
Top