Pojam i podela rečenica

que te vayas con el viento, como siempre
LEGEND
Učlanjen(a)
30.07.2009
Poruka
5.276
Rečenice
Rečenica je skup reči, (a može biti i jedna reč) koji ima određeno značenje. Rečenica je izgovorena ili napisana misao i sa njom saopštavamo svoje misli, osećanja i obaveštenja.
Prema značenju rečenice se dele na:
– Obaveštajne
rečenice su rečenice u kojima su data obaveštenja o nekim događajima, radnjama ili pojavama, na kraju obaveštajne rečenice stavlja se tačka.
Primeri:
- Jovan ide u srednju školu.
- Dečak pliva u bazenu.
- Jovana trenira atletiku.

- Upitne
rečenice su rečenice pomoću kojih su postavljena razna pitanja. Na kraju upitnih rečenica stavlja se upitnik.
Primeri:
- Kako se zoveš?
- Koliko je sati?
- Da li je Ana tvoja sestra?
- Imaš li da mi daš tu knjigu?

- Uzvične
rečenice su rečenice u kojima su iskazana neka osećanja, lepa ili ružna. Na kraju uzvičnih rečenica nalazi se uzvičnik.
Primeri:
- Danas je divan dan!
- Ti si najbolja mama na svetu!
- Jao slomila sam nokat!
- Napred, Zvezdo!

- Zapovedne
rečenice su rečenice u kojima je iskazana neka zapovest, naredba, zabrana, dozvola ili molba. Na kraju zapovednih rečenica nalazi se tačka (molba, slaba zapovest) ili uzvičnik (stroga zapovest).
Primeri:
- Dodaj mi čašu.
- Stani!
- Molim te, donesi mi čašu vode.
- Izlazi napolje!
- Zatvori ulazna vrata.

- Željne
rečenice su rečenice u kojima je iskazana želja da se nešto ostvari. Na kraju željnih rečenica se nalaze uzvičnik.
Primeri:
- Srećna slava domaćine!
- Neka ti se ostvare sve želje!
 
que te vayas con el viento, como siempre
LEGEND
Učlanjen(a)
30.07.2009
Poruka
5.276
Prema sastavu rečenice se dele na:
- Proste
rečenice su rečenice u kojima ima samo jedan predikat. One mogu biti proste neproširene rečenice i proste proširene rečenice.
- Proste neproširene rečenice su rečenice koje imaju samo glavne rečenične članove, predikat i subjekat.
Primeri:
- Ivan peva.
- Toplo je.

- Proste proširene rečenice su rečenice koje pored glavnih rečeničnih članova imaju ijoš neki dodatak. Dodaci u prosto proširenoj rečenici mogu biti imenski i glagolski dodaci.
Primeri:
- Tvoj drug Ivan peva lepu pesmu.
- Danas je jako toplo.

- Složene
rečenice su rečenice koje se sastoje od dve ili više prostih rečenica, odnosno to su rečenice koje imaju dva ili više predikata.
Primeri:
- Ivan peva lepu i poznatu pesmu.
- Igor sedi na stolici i igra se kockicama.
Služba reči u rečenici
Rečenica se sastoji od rečeničnih delova, koji imaju odgovarajuću službu u rečenici. Članovi se dele na glavne i zavisne članove rečenice.
 
que te vayas con el viento, como siempre
LEGEND
Učlanjen(a)
30.07.2009
Poruka
5.276
Služba reči u rečenici

Služba reči u rečenici

Rečenica se sastoji od rečeničnih delova, koji imaju odgovarajuću službu u rečenici. Članovi se dele na glavne i zavisne članove rečenice.

Glavni rečenični članovi su: subjekat i predikat

- Subjektom se iskazuje vršilac radnje, nosilac stanja ili uzročnik zbivanja koji su u rečenici označeni predikatom. U službi subjekta najčešće su imenice i zamenice u nominativu ili skupovi reči sa imenicom u nominativu.
Primeri: (subjekat je obeležen plavom bojom)
- Igor je u sredu dobio peticu.
- Moj najbolji drug je Petar.
- Na prozoru vise zelene zavese.
- Tata je srećan zbog mog uspeha.

- Predikat je deo rečenice koji subjektu pripisuje neku radnju, stanje ili zbivanje. Reči koje označavaju radnju su glagoli, a pored glagola u službi predikata mogu biti imenice, zamenice, pridevi, prilozi i brojevi.
Primeri: (predikat je obeležen zelenom bojom)
- Petar jede jagode.
- Jovan je moj profesor.
- Mačka juri miša.


Zavisni rečenični članovi su:

- Objekat
Objekat je glagolska dopuna kojom se kazuje predmet na kojem se vrši radnja ili u vezi sa kojom se vrši radnja. U službi objekta su najčešće imenice i zamenice. Objekat može biti iskazan sa jednom rečju ili sa skupom reči.
Primeri: (objekat je obeležen ljubičastom bojom)
- Sanja peva pesmu.
- Učiteljica ih je pohvalila.
- Dragana čita novine.
- Deda je unuci ispričao priču.

- Atribut
je dodatak imenici koji kazuje osobinu, pripadnost ili količinu onoga što znači imenica. U službi atributa najčešće su pridevi, a pored prideva u službi atributa mogu biti brojevi, zamenice i imenice u nekom zavisnom padežu.
Primeri: (atribut je obeležen narandžastom bojom)
- Pili smo pivo iz flaše.
- Snežana ima ogrlicu od zlata.
- Onaj maleni dečak trči.
- Isprljala sam narandžastu haljinu.

- Apozicija
Apozicija je dodatak imenici koji na drugi način (pomoću novih podataka) kazuje ono što znači imenica. Službu apozicije obično vrši skup reči u kojem je imenica glavni član.
Primeri: (apozicija je obeležena zelenom bojom)
- Tamara, Sandrina ćerka, lepo peva.
- Dobila sam knjigu od Jelene, naše komšinice iz zgrade.
- Edi, Markov pas, je mnogo pametan.

- Priloške odredbe
su glagolske dopune kojom se iskazuje vreme, mesto, način, količina ili uzrok vršenja radnje iskazane predikatom. U službi priloških odredbi najčešće su prilozi i imenice u nekom padežu sa predlogom ili bez njih.
Primeri: (priloške odredbe su obeležene plavom bojom)
- Stefan je bio u Beogradu.
- Ivanin trotinet se nalazi ispred kuće.
- Nisam dolazio u školu zbog gripa.
- Uradila sam to iz ljubavi.
 
Član
Učlanjen(a)
05.01.2011
Poruka
2
Mi učimo da se rečenice po značenju dele na te navede i željne.
To su rečenice kojima nekome želimo nešto (samo ime kaže) tipa:
Živ mi bio!
Srećan ti rođendan!

I na kraju stoji znak uzvika.
 
Natrag
Top