Pet arheoloških otkrića godine u Srbiji

LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
TOP LISTA Najznačajnije otkrivene iskopine u Srbiji
Pet arheoloških otkrića godine u Srbiji

E. B. | 13. 12. 2010. - 00:02h

BEOGRAD - Istorijski izvori kazuju da je teritorija današnje Srbije od davnina bila povezana sa Evropom, odnosno Rimskim carstvom. Vojni put koji je išao od Beograda (Singidunum) kroz Viminacijum (kod Požarevca), preko Niša (Naisus), Sofije (Serdica) i Jedrena (Hadrijanopolis) sve do Carigrada, bio je spojen sa Ignatijevim putem (Via egnatia) preko doline Vardara. Kraj puteva se živelo, podizani su gradovi, a u njima palate.

O tome koje vredno blago su nam ostavile urbane kulture na teritoriji današnje Srbije, svedoče i najnovija otkrića do kojih su naši arheolozi došli u toku protekle sezone intenzivnih iskopavanja, pre svega u Feliks Romulijani, Medijani, Viminacijumu, duž koridora 10, ali i u Drenovcu kod Paraćina, neolitiskoj metropoli, lokalitetu starom 6.000 godina.

Vojni put

2s9si6q.jpg


Tokom zaštitnih arheoloških istraživanja na trasi koridora 10, kod Dimitrovgrada, arheolozi su otkrili ostatke 2.000 godina starog antičkog rimskog puta Via militaris, a na lokalitetu Kalnica u selu Niševac jedinstven objekat u Srbiji koji datira sa početka II veka, po svoj prilici “Timacum Maius”, prva stanica od Naissusa ka Dunavu, sa očuvanim keramičkim cevima za zagrevanje, ugrađenih u zidove i pod. Put je bio kaldrmisan, širok osam metara, sa dve trake s monumentalnim ivičnjacima. Arheolozi Miroslav Lazić (Filozofski fakultet Beograd) i Milorad Miljković (Republički zavod za zaštitu spomenika) kažu da je reč o velikom otkriću budući da se iz starih itinerera zna da je duž Morave i Nišave prolazilila trasa koja je povezivala zapadne i istočne provincije Rimske imperije.


Feliks Romulijana

2m847qt.jpg


- Nakon poprilično „sušnog“ perioda otkrića dugog čak 17 godina, u Feliks Romulijani, palati rimskog cara Galerija koja je na listi Svetske baštine Uneska od 2007. godine, podignutoj za njegovu majku Romulu po kojoj je i dobila ime, u avgustu su naši i nemački arheolozi, izvan same palate, pronašli skulpturu konjanika u lovu sa dogom koja za nogu grize vepra. Konjanik bi mogao biti i car, pretpostavlja Bora Dimitrijević, direktor Narodnog muzeja u Zaječaru, ali dok se ne pronađu ostaci krune, enigma ostaje…
- Od pedesetak objekata koje smo magnetskim snimanjima konstatovali u okolini palate, skulptura i zgrada pored daleko su najznačajniji. Da li je reč o vili - još ne znamo. Bitno je da ovaj nalaz potvrđuje mišljenje koleginice Gerde fon Bilov, izneto još prošle godine, da se ovde očigledno nalazi nešto što prethodi Galerijevoj Romulijani. Da ga nazovemo naseljem sa gradskim odlikama. Zdanje potiče iz polovine III veka i u njemu sigurno nije živeo običan stanovnik, već neko višeg statusa, što baca novo svetlo i na Galerijevo poreklo - ističe Dimitrijević iznoseći sumnju da je bio govedar, što se do sada mislilo.


Medijana kraj Niša

15ppeac.jpg


Značaj lokaliteta Medijana, ali i ulaganje Ministarstva kulture u projekat prezentacije letnjikovca cara Konstantina, potvrđen je ove jeseni kada su arheolozi pronašli nove prostorije na severozapadnom uglu vile sa peristilom, naravno, ukrašene mozaicima. Poznatim mozaicima Neptuna koji sedi i Glava krilate Meduze u kružnom medaljonu pridodato je još čak 15 kvadrata kompozicije od raznobojnih kamenčića i staklića.
- Rotonda je prečnika šest metara, istražili smo jedan njen deo i baš tu pronašli mozaik veličine 15 metara kvadratnih, sa geometrijskim i floralnim motivima za koje pretpostavljamo da bi mogli biti ljiljani - rekla nam je dr Gordana Milošević, rukovodilac projekta “Medijana”.


Drenovac, neolitiska metropola

34skm7b.jpg


Na arheološkim istraživanjima u Pomoravlju otkriveno je više od sto neolitskih naselja, a najznačajnija su Drenovac kod Paraćina, za koju se ispostavilo da je neolitska metropola, Vinorača kod Jagodine i Veliki Popović u opštini Despotovac. Ta neolitska naselja su iskopana poslednjih 50 godina, a istraživanja su posebno intenzivirana od 2002. godine. Posebno je zanimljiva neolitska metropola Drenovac za koju istraživači predvođeni direktorom Arheološkog instituta u Beogradu dr Slavišom Perićem pretpostavljaju da je nestala u prirodnoj katastrofi ili požaru. Lokalitet je poznat kao Turska česma, obuhvata površinu od 30 hektara i jedno je od većih neolitskih naselja na teritoriji Srbije i centralnog Balkana. Letošnje otkriće posude u Drenovcu (čiju fotografiju objavljujemo zahvaljujući Aleksandru Radomanu) dokaz je postojanja metropoli izuzetne kulture, koja datira skraja sedmog milenijuma pre nove ere, a pripada starijoj starčevačkoj i mlađoj vinčanskoj kulturi. Dr Slaviša Perić ističe da su kuće bile površine 15 metara sa osam metara, a po oruđu (ima alatki i od vulkanskog stakla čestog na Karpatima) vidi se da su se stanovnici bavili zemljoradnjom, lovom i ribolovom.


Viminacijum kraj Požarevca

2ik4gnb.jpg


Samo nekoliko dana nakon fantastičnog avgustovskog otkrića u Romulijani, direktor Arheološkog parka Viminacijum Miomir Korać obelodanio je da je u toku iskopavanja na Rimskom amfiteatru nađena skulptura od žada izvanredne izrade.
- Skulptura je veličine više od 35 centimetara, nažalost, nije cela, ali fascinira način izrade, u jednom komadu, što ukazuje da je ovde očito bila radionica. U blizini figure od žada, takođe u amfiteatru, pronađen je i bronzani orao sa pozlatom, koji je bio postavljen na dvokolicama.
Rimski amfiteatar u Viminacijumu je jedini amfiteatar u centralnobalkanskom i jugoistočnom delu Evrope, mogao je da ugosti 12.000 gledalaca.


Blic
 
Natrag
Top