Član
- Učlanjen(a)
- 17.04.2009
- Poruka
- 4.299
Perut i seboroični dermatitis
Seboroični dermatitis je česta, hronična dermatoza koja se obično lako prepoznaje i često je udružena s povećanom produkcijom sebuma (seborejom). Učestalost seboroičnog dermatitisa iznosi 2-5%. Perut, kao najblaža forma seboroičnog dermatitisa, je još češća i javlja se kod 15-20% opšte populacije. Promene su nešto izrazitije kod muškaraca nego kod žena.
Šta je seboroični dermatitis?
Seboroični dermatitis je često oboljenje, ili bolje rečeno stanje kože, koje se manifestuje na poglavini, obrvama, licu i na grudnom košu u vidu crvenila i perutanja, nekada praćenog svrabom.
Ređe, promene se javljaju i u pregibima (pazusi, prepone, ispod dojki, oko pupka), a veoma retko se proširi i po celom telu. Uz pravilno lečenje i kasniju negu, ove manifestacije mogu se držati pod kontrolom, a tokom života mogu se javiti ponovna pogoršanja koja se lako leče.
Zbog čega se javlja seboroični dermatitis?
Seboroični dermatitis nastaje zbog sastava kože koji je nasleđen, a koji pogoduje kvasnici iz roda Malassezia, koja se lako razmnožava i izaziva zapaljenje kože. Kod nekih ljudi, nema vidljivog zapaljenja, već se samo javlja izražena perut, nekada praćena svrabom, dok je kod drugih baš crvenilo i svrab dominantno. Problem je češći kod ljudi koji imaju pojačanu aktivnost lojnih žlezda, odnosno seboreju, i nekada je udružen sa aknama. Problem je moguć i kod ljudi koji imaju suvu kožu, a preosetljivost na prisustvo ove gljivice. Kod nekih ljudi i pored toga što imaju masnu kožu zbog seboreje, nema i seboroičnog dermatitisa, što ukazuje na to da su ova dva problema odvojena, mada se često pogrešno nazivaju istim imenom.
Kada se javlja seboroični dermatitis?
Problem seboroičnog dermatitisa javlja se u pubertetu ili posle 20. godine, kada se sastav kože menja pod uticajem hormona, ali kod nekih ljudi i tek u starijoj dobi, posebno kod nekih neuroloških oboljenja kao što je Parkinsonova bolest, ili posle stresnih događaja, uključujući i npr. infarkt miokarda. Poremećaji imunskog sistema izazivaju uporne oblike seboroičnog dermatitisa koji se teže drže pod kontrolom. Pogoršanja seboroičnog dermatitisa javljaju se često sezonski, u prelaznim periodima, s jeseni li proleća, nekada se izrazito pogorša kada je klima topla i vlažna, a kod nekih ljudi je povezana sa stresnim periodima.
Da li je temenjača kod beba seboroični dermatitis?
Da. Seboroični dermatitis se manifestuje kod beba u toku prvih meseci života, kada kvasnica iz roda Malassezia prvi put naseljava kožu, i tada je poznata pod nazivom temenjača. Najčešće se potpuno povlači do kraja prve godine. Kod nekih beba, seboroični dermatitis se javlja u predelu pelena, te se pogrešno dijagnostikuje kao dermatitis pelena.
Kako se postavlja dijagnoza?
Kod većine pacijenata, dijagnoza se postavlja na osnovu podataka o izgledu i toku koju dobijamo od pacijenta i na osnovu kliničke slike. Najčešće nisu potrebni brisevi, alergološki testovi i uzimanje uzoraka kože ili krvi. Ukoliko je stanje teško izlečivo i dugo traje, treba razmisliti o biopsiji kože, jer na poglavini i licu promene mogu ličiti na psorijazu, a na osnovu samo kliničke slike ova dva oboljenja se nekada ne mogu lako razlikovati.
Kako se leči seboroični dermatitis?
Seboroični dermatitis ne može da se spreči, jer je u pitanju sklonost, odnosno nasleđe svojstva kože. Takože, ne može da se trajno izleči, mada može sam od sebe da se smanji ili čak sasvim nestane, sa starenjem i promenom sastava kože. Ipak, i kad apostoji problem, on se veoma uspešno rešava posebnom negom kože različitim kremama i šamponiam koje sadrže antigljivične lekovei supstance, od ulja čajavca, preko cink-piritiona i selenijum sulfida, do različitih azola, među kojima je i ketokonazol. U periodima izrazitog pogoršanja, kreme koje sadrže blage kortikosteroide ili ne-kortikosteroidne imunomodulatore, za kratko vreme mogu da smanje zapaljenje i smire stanje na koži. Kod težih i upornijih slučajeva sistemska terapiej antigljivičnim lekovima ili retinoidima je neophodna. Uz pomoć dermatologa, problem se može upoznati i naći najbolje rešenje za svakoga individualno.
Izvor: B92/doc.Dr Lidija Kandolf Sekulović
Seboroični dermatitis je česta, hronična dermatoza koja se obično lako prepoznaje i često je udružena s povećanom produkcijom sebuma (seborejom). Učestalost seboroičnog dermatitisa iznosi 2-5%. Perut, kao najblaža forma seboroičnog dermatitisa, je još češća i javlja se kod 15-20% opšte populacije. Promene su nešto izrazitije kod muškaraca nego kod žena.
Šta je seboroični dermatitis?
Seboroični dermatitis je često oboljenje, ili bolje rečeno stanje kože, koje se manifestuje na poglavini, obrvama, licu i na grudnom košu u vidu crvenila i perutanja, nekada praćenog svrabom.
Ređe, promene se javljaju i u pregibima (pazusi, prepone, ispod dojki, oko pupka), a veoma retko se proširi i po celom telu. Uz pravilno lečenje i kasniju negu, ove manifestacije mogu se držati pod kontrolom, a tokom života mogu se javiti ponovna pogoršanja koja se lako leče.
Zbog čega se javlja seboroični dermatitis?
Seboroični dermatitis nastaje zbog sastava kože koji je nasleđen, a koji pogoduje kvasnici iz roda Malassezia, koja se lako razmnožava i izaziva zapaljenje kože. Kod nekih ljudi, nema vidljivog zapaljenja, već se samo javlja izražena perut, nekada praćena svrabom, dok je kod drugih baš crvenilo i svrab dominantno. Problem je češći kod ljudi koji imaju pojačanu aktivnost lojnih žlezda, odnosno seboreju, i nekada je udružen sa aknama. Problem je moguć i kod ljudi koji imaju suvu kožu, a preosetljivost na prisustvo ove gljivice. Kod nekih ljudi i pored toga što imaju masnu kožu zbog seboreje, nema i seboroičnog dermatitisa, što ukazuje na to da su ova dva problema odvojena, mada se često pogrešno nazivaju istim imenom.
Kada se javlja seboroični dermatitis?
Problem seboroičnog dermatitisa javlja se u pubertetu ili posle 20. godine, kada se sastav kože menja pod uticajem hormona, ali kod nekih ljudi i tek u starijoj dobi, posebno kod nekih neuroloških oboljenja kao što je Parkinsonova bolest, ili posle stresnih događaja, uključujući i npr. infarkt miokarda. Poremećaji imunskog sistema izazivaju uporne oblike seboroičnog dermatitisa koji se teže drže pod kontrolom. Pogoršanja seboroičnog dermatitisa javljaju se često sezonski, u prelaznim periodima, s jeseni li proleća, nekada se izrazito pogorša kada je klima topla i vlažna, a kod nekih ljudi je povezana sa stresnim periodima.
Da li je temenjača kod beba seboroični dermatitis?
Da. Seboroični dermatitis se manifestuje kod beba u toku prvih meseci života, kada kvasnica iz roda Malassezia prvi put naseljava kožu, i tada je poznata pod nazivom temenjača. Najčešće se potpuno povlači do kraja prve godine. Kod nekih beba, seboroični dermatitis se javlja u predelu pelena, te se pogrešno dijagnostikuje kao dermatitis pelena.
Kako se postavlja dijagnoza?
Kod većine pacijenata, dijagnoza se postavlja na osnovu podataka o izgledu i toku koju dobijamo od pacijenta i na osnovu kliničke slike. Najčešće nisu potrebni brisevi, alergološki testovi i uzimanje uzoraka kože ili krvi. Ukoliko je stanje teško izlečivo i dugo traje, treba razmisliti o biopsiji kože, jer na poglavini i licu promene mogu ličiti na psorijazu, a na osnovu samo kliničke slike ova dva oboljenja se nekada ne mogu lako razlikovati.
Kako se leči seboroični dermatitis?
Seboroični dermatitis ne može da se spreči, jer je u pitanju sklonost, odnosno nasleđe svojstva kože. Takože, ne može da se trajno izleči, mada može sam od sebe da se smanji ili čak sasvim nestane, sa starenjem i promenom sastava kože. Ipak, i kad apostoji problem, on se veoma uspešno rešava posebnom negom kože različitim kremama i šamponiam koje sadrže antigljivične lekovei supstance, od ulja čajavca, preko cink-piritiona i selenijum sulfida, do različitih azola, među kojima je i ketokonazol. U periodima izrazitog pogoršanja, kreme koje sadrže blage kortikosteroide ili ne-kortikosteroidne imunomodulatore, za kratko vreme mogu da smanje zapaljenje i smire stanje na koži. Kod težih i upornijih slučajeva sistemska terapiej antigljivičnim lekovima ili retinoidima je neophodna. Uz pomoć dermatologa, problem se može upoznati i naći najbolje rešenje za svakoga individualno.
Izvor: B92/doc.Dr Lidija Kandolf Sekulović