ADMINISTRATOR
Učlanjen(a)
10.05.1971
Poruka
54.331
PC RECNIK



Svako tokom rada na kompjuteru naidje na neke termine koji mu nisu jasni. Ovaj odeljak pokusava da vam razjasni neke osnovne pojmove i time vam olaksa rad na racunaru.
[FONT=Verdana, sans-serif]OPSTI POJMOVI

[FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Konfiguracija

U kompjuterskom recniku se koristi da prikaze celu jednu masinu, sa posebnim osvrtom na njene komponente (delove: procesor, ploca, RAM... ). Primenjiva je pre svega na PC kompjutere.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Platforma

Najprecizniji pojam za opis kompjutera. Oznacava jedan ceo kompjuter, njegovu vrstu, komponente, operativni sistem pod kojim radi i podesavanja. Retko kad mogu da se nadu dve potpuno iste platforme.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Komponenta

Predstavlja jedan deo kompjutera, bilo spoljasnji ili unutrasnji. Ovaj pojam dolazi iz same organizacije PC kompjutera. Naime, oni su koncipirani modularno, sto znaci da su svi vazniji delovi odvojeni i mogu po zelji da se ubacuju, izbacuju i menjaju. Naravno, neki od njih su obavezni ali neki samo poboljsavaju karakteristike kompjutera ili im dodaju nove mogucnosti.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Hardware

Hardwareje "cvrsti" (hard) tj. fizicki deo kompjutera kao celine. Tu spadaju svi fizicki delovi kompjutera i oprema (monitor, tastatura, mis, svi delovi u kucistu...). Tu spadaju i diskete, CD-romovi, hard-diskovi i uopste, svi delovi kompjutera koji bi mogli da se svedu pod pojmom "predmeta".

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Software

Software je "meki" (soft), neopipljivi deo kompjutera. Konkretno u pitanju su svi programi koji se izvrsavaju na vasem kompjuteru. Tu zaista mislimo na sve programe, pocevsi od osnovnih algoritama koji pokrecu same cipove i elektroniku, preko BIOS-a, do Windowsa, aplikacija u njemu, igrica, pa i ovog browsera u kome se trenutno nalazite. Ako bi smo napravili poredjenje sa audio tehnologiom, hardware bi bio vas muzicki stub, CD-ovi i kasete, dok bi software bile pesme na tim CD-ovima i kasetama (tj. na "nosacima zvuka").

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]16-bitni, 32-bitni...

Izrazi koji nam govore koliko bitova moze istovremeno da se obradjuje. Ovi termini se koriste u mnogim kontekstima, ali im je jedno zajednicko: vise bitova - veca brzina.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Low level

Opsti naziv za nesto sto vrsi niske, bazicne funkcije, u uskoj vezi sa samim hardverom.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Kompatibilnost

Uskladenost izmedu dva uredaja ili programa, mogucnost da rade zajedno ili da se povezu (kod hardwarea).

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Opcija

Termin za mogucnost koju mozemo da odaberemo u nekom programu. Na primer: "Da li zelite da izadete: DA / NE". Ono DA i NE su opcije.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Virtual

Virtual ili "virtualno" je pojam koji opisuje stvari koje izgledaju kao prave i tako se ponasaju ali ih u stvarnosti nema. Na primer, virtuelna memorija nije prava memorija (cip kartica) vec deo hard diska namesten tako da "glumi" memoriju.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]CTRL / ALT / SHIFT + taster

Kada je ovako ispisano sta trebate da otkucate, to naravno znaci da doticni tasteri trebaju da budu pritisnuti u isto vreme. To se radi tako sto pritisnete i drzite prvi taster (CTRL, ALT ili SHIFT), kratko pritisnete drugi, pa tek onda pustite prvi. Neke ovakve kombinacije su CTRL + C, ALT + TAB, CTRL + ALT + DEL, ...

[/FONT]
[/FONT][FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]FAQ

FAQ ili Frequently Asked Questions (cesto postavljana pitanja) je stranica na kojoj se nalaze pitanja koja korisnici cesto postavljaju sa sve odgovorima na njih.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]User frendly

[/FONT]
[FONT=Verdana, sans-serif]U prevodu sa engleskog: korisnicki - prijateljsko. Znaci, nesto sto je lako za koriscenje i "prijateljski" nastrojeno prema neiskusnim korisnicima.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Klik (click)

[/FONT]
[FONT=Verdana, sans-serif]Kratak pritisak tastera misa.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Bitmap (bitmapirane) slike

Format slike na kompjuteru. Slika se prikazuje tako sto kompjuter pamti poziciju svake tacke (tj. pixela) i njegovu boju. Ovako mogu da se prikazu lepe fotografije, realnih boja ali se prilikom uvecanja gubi na kvalitetu. Formati bitmapa su: BMP, JPG, TIFF, PCX, ...

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Vektorske slike

Slike koje nastaju kombinacijom raznih objekata (linija, krugova, kvadrata...) u koordinatnom sistemu. Vektori ne mogu da prikazu realne fotografije, kao bitmapi, ali su odlicni za tehnicke crteze i ilustracije. Takode, uvecavanjem ne gube na kvalitetu. Poznati vektorski formati su CDR i AI.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]CGA I EGA

Pojmovi koji datiraju jos iz vremena DOSa i grafickih kartica sa malo memorije. Tada su razne kombinacije rezolucija i broja boja grupisane u posebne standarde. CGA i EGA su bili neki od tih standarda. CGA je podrazumevao rezoluciju od 320x200 pixela u 4 boje, dok je EGA granicu povecao na 320x200 u 16 boja ili 640 x 480 u 4 boje. Oba su prevazidena i mogu se sresti jos samo kod kompjutera za knjigovodstvo.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]VGA

Jos jedan standard, napredniji od CGA i EGA. VGA podrazumeva 640x480 u 16 boja ili 320x200 u 256 boja I ovaj standard je vec odavno prevaziden.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]SVGA

Od ovog standarda, standardi vise prestaju da postoje. Znaci, sve sto je bolje od VGA, spada u SVGA (640x480 u 256 boja, 800x600, ...).

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]ASCII

Standard za kodiranje slova, cifara i specijanih znaka u jednom bajtu. Naime, znate da se jedan bajt sastoji od 8 bita, a svaki bit moze da bude 0 ili 1. Na taj nacin, svaki bajt moze da bude u jednoj od 256 kombinacija (2 na 8), sto znaci da postoje 256 ASCII znaka (na primer 00110001 = 31 = '1', 01000001 = 41 = 'A', ...).

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]ANSI

Prosirena ASCII tabela uvedena zajedno sa Windowsom.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]I/O

Input/Output - opsti naziv za izlaz/ulaz racunara.[/FONT]
[/FONT]
[FONT=Verdana, sans-serif]HARDWARE[/FONT]
[FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Licni racunar

Kompjuter namenjen pojedincima, tj. obicnim ljudima, porodicama i deci a sluzi za posao i zabavu. Druga krajnost su super-kompjuteri koje kupuju velike kompanije ili cele drzave, a sluze za testiranje nuklearnog oruzija, super-slozene proracune, kontrolu svemirskih letova, isl.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]PC

PC ili Personal Computer je licni racunar koji je razvio IBM davnih 80-tih. Vremenom mu je rasla popularnost, a posustajanjem Amige (vidi niћe) postao je sinonim za rec kompjuter. To je tip racunara na kome verovatno sada radite. Osnovna karakteristika PC-ja je modularnost, tj. rastavljivost na delove - komponente.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Macintosh

Jedini licni racunar (pored PC-ja) koji se danas jos uvek koristi u svetu. Zastupljen je pretezno u Americi.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Amiga

Kucni kompjuter koji je bio popularan pocetkom devedesetih. Nazalost, nakon propasti firme koja ga je proizvodila (Comodore), poceo je sve vise da zastareva da bi danas bio totalno van upotrebe.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Comodore 64

Prastari 8-bitni kucni kompjuter, koji je bio popularan osamdesetih.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Laptop ili Notebook

Prenosni racunar u obliku kofera. Napominjemo da je to samo oblik racunara a ne tip; Laptopovi mogu da budu i PC-ji i Macintosh-i i drugi.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Palmtop

Prenosni racunar jos manji od laptopa, napravljen tako da moze da stane na dlan.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Memorija

Deo kompjutera u kome se skladiste podatci. Postoje 2 tipa memorija:
RAM MEMORIJA
je u obliku kartica koje se kace direktno na maticnu plocu. Ima manji kapacitet (obicno od 32 do 256 MB) ali je zato neuporedivo brza od svih ostalih vidova spoljaљne memorije. Zbog toga programi najkriticnije rutine uvek prebace u RAM a ostale se po potrebi ucitavaju sa spoljne memorije. Treba posebno napomenuti da je RAM privremena memorija, sto znaci da je programi koriste po potrebi. Nakon gasenja kompjutera, brise se ceo sadrћaj RAM-a.
U SPOLJNU MEMORIJU spadaju svi uredaji za skladistenje podataka (hard disk, diskete, CD-ROM... ). Ona je stalna (ne zavisi od napona i od rada kompjutera) i sluzi za skladistenje programa do trenutka njihovog pokretanja. Onog trenutka kad aktivirate neki program, deo njegovog koda prelazi u RAM a deo se ucitava sa spoljne memorije. Iz ovoga zakljucujete da je spoljna memorija daleko sporija od RAM-a ali da zato ima veci kapacitet (disketa do 1.44 mb, cd-rom do 640 mb a hard disk do 20-30 gb).

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Cash

Dodatna memorija, jos brza od RAM-a, u kojoj stoje podatci koji se trenutno koriste. Time se znatno ubrzava rad.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Virtuelna memorija

Deo diska koji se koristi kao memorija. Ova opcija radi samo pod Windows platformom.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]MMX

MMX je skup instrukcija koje je Intel poceo da ugraduje na svoje procesore pocevsi od Pentiuma 166 MMX. Tada je doneo znatno unapredenje. Prakticno svi noviji procesori imaju ove instrukcije.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Overklokovanje

Namestanje procesora da radi na vecoj frekfenciji nego sto je propisana (na primer, procesor na 500mhz radi na 600mhz) sa ciljem povecanja brzine racunara. Ovo je vrlo rizican proces jer se tako procesor intenzivno pregreva zbog cega moze doci do pucanja programa pa cak i do pregorevanja samog procesora.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Printer

Isto sto i stampac - uredaj za odstampavanje dokumenata na papir.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Bad Sector

Bad Sector je fizicko ostecenje nastalo na nekom magnetnom mediju (hard disku ili disketi). Podatci na tom mestu su verovatno trajno izgubljeni, ali najgore tek dolazi. Kada glava za citanje sledeci put prede preko ostecenog mesta, doci ce do jos veceg ostecenja, cime nastaju novi bad sectori. Da bi to sprecili, pomocu programa Scan Disk izvrsite surface scan diska. Program ce tada da markira ostecena mesta cime ce ona postati neupotrebljiva ali ce se barem spreciti dalje sirenje kvara. Treba napomenuti da ova metoda nije uvek 100% sigurno resenje da nece doci do novih ostecenja.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Cooler

To je onaj mali ventilator koji se nalazi preko procesora ili brzih grafickih kartica. Neki jaci kuler je prakticno neophodan pri overlokovanju (pogledaj gore).

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Pixel

Sicusne diode - lampice koje su rasporedene po povrsini ekrana. Odredenom kombinacijom boja na pixelima dobija se jasna slika predmeta. Na pixelima se zasniva rad svih ekrana (na monitorima, televizorima, ...).

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Rezolucija

Broj pixela po horizontali i vertikali ekrana (na primer, 640 x 480, 800 x 600, 1024 x 768, ...). Jasno je da od rezolucije zavisi ostrina slike.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Brand name

Oznaka za komponente koje "imaju ime" tj. poticu iz neke poznate firme (Philips, Microsoft, Compaq, ...). Sa druge strane no name uredaje proizvode male kompanije, koje ostaju anonimne zato sto nemaju licence za koriscenje pojedinih resenja i patenata, koje inace obilato koriste.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Plug & play

U prevodu sa engleskog, termin znaci "ubaci i sviraj". Prakticno, to znaci da ce komponente koje nose "plug & play" oznaku Windows sam prepoznati i konfigurisati bez neke vece intervencije sa vase strane.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Particija

[/FONT]
[FONT=Verdana, sans-serif]Ukoliko posedujete veliki hard disk ili ga delite sa nekim, zgodno je da ga logicki podelite na vise delova, pri cemu svaki deo dobija svoje slovo i ponasa se kao zaseban hard disk. Ti novonastali delovi su u stvari particije. Ovo se radi pomocu programa Fdisk, iz DOS-a.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Butabilan drajv

To su hard disk, disketa ili CD, podeљeni tako da se sa njih aktivira neki operativni sistem. Da bi kompjuter radio, u njemu mora da bude barem jedan butabilan drajv. Redosled provere drajvova (sta ima prednost nad cim) se podeљava u BIOS-u.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Slot

Uticnica na maticnoj ploci u koju mogu da se ukljucuju razne unutrasnje (interne) komponente - modemi, graficke kartice, zvucne kartice, ... Trenutno se koriste tri vrste slotova: ISA (najstariji i najsporiji), PCI (prilicno star ali i dalje u upotrebi) i AGP (nov standard, koriste ga graficke kartice).

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Konektor

Uticnice koje se nalaze na zadnjem delu kartica, van kucista. U njih se ukljucuju razni kablovi (paralelni, seriski, za zvucnike, modemski, ...).

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Jumper

Mali kratkospojnik (izgleda kao plasticna kutijica) koji se stavi na odgovarajuce mesto na stampanoj ploci (maticna ploca, neka kartica, ...) i time ukljuci ili iskljuci neka mogucnost. U stvari predstavlja vid hardverskog podesavanja komponenti.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Mikroprocesor

Vrsta procesora kakvi se danas koriste, pa je taj termin i prestao da se upotrebljava (dovoljno je reci samo "procesor").

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Numericka tastatura

Grupa tastera sa desne strane tastature. Tu spadaju brojevi / strelice, Enter, +, -, /, *, Num lock, Ins i Del. Po svom obliku podseca na digitron.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Verdana, sans-serif]SOFTWARE[/FONT]
[FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Program

Niz instrukcija na masinskom jeziku koje govore kompjuteru i njegovim komponentama sta da rade. Tu spadaju programi za pisanje teksta, za crtanje, igre ali i osnovne rutine u cipovima i BIOS.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Aplikacija

Program namenjen obicnim korisnicima. Na primer, program za pisanje teksta, za baze podataka, za crtanje, igre, itd.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]BIOS

To je najnizi, najosnovniji moguci operativni sistem, ugraden u cip na maticnoj ploci. On kontrolise povezivanje svih komponenti racunara. Takode, omogucuje neka osnovna podesavanja rada kompjutera. Bez njega ni jedan racunar ne moze da radi.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]DOS

Skracenica od Disk Operating System. Prvobitni operativni sistem, koga je davnih 80-th proizveo Microsoft. Za danasnje uslove, izgleda prilicno skromno: radi tako sto vi na tastaturi ukucavate komande (na kvazi-engleskom) a na monitoru se ispisuju poruke. Prilikom aktiviranja nekog programa, DOS bi sve resurse predavao njemu i ostavljao vas na milost i nemilost; Program bi tada mogao da radi sta hoce, pa cak i da vas vise ne vraca u DOS. Ovo je imalo i svojih prednosti jer time operativni sistem nije kocio aplikacije koje su se izvrsavale. Posebno treba napomenuti da, iako DOS za danasnje standarde izgleda arhaicno i zastarelo, i dalje predstavlja osnovni operativni sistem, koji je uvek tu da posluzi kada se neki moderan OS pokvari.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Windows 3.1 / 3.11

Windows 3.1 je prvi put doneo sareno graficko okruzenje, veci komfor pri radu, prozore, WYSIWYG programe i pocetne oblike multitasking-a. Medutim, ispod haube to je bila samo nadogradnja starog (dobrog?) DOS-a. To znaci da je Windows zahtevao postojanje DOS-a da bi mogao da radi.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Windows 95

Za razliku od Windowsa 3.x, nova verzija je bila pravi operativni sistem (koji nije zahtevao postojanje DOS-a). Pored toga, Win95 je bio i prvi 32-bitni operativni sistem (mada je podrzavao i 16-bitne programe). Zahvaljujuci velikim novostima koje je doneo a i mudroj marketinskoj kampanji Microsofta, Windows 95 i njegove varijante (WIn 97, Win 98, Win 2000, ...) su i danas vodeci operativni sistemi na PC racunarima.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]OS/2 Warp

Oprativni sistem koji se pojavio u isto vreme kad i Windows 95 i doneo iste novosti. Medutim, nije siroko prihvacen i zbog toga se danas vrlo retko koristi.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Windows NT

Unapredena verzija Windowsa, predvidena za korisnike kojima nije toliko bitna kompatibilnost sa starijim verzijama programa (16-bitnim) vec stabilnost i podrska za mreze. Na takvom trzistu, Linux i Unix mu predstavljaju jaku konkurenciju.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]UNIX

Operativni sistem u potpunosti predviden za profesionalce i za rad velikih mreza racunara. Instalirati UNIX na pojedinacnom racunaru nema nikakvog smisla.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]LINUX

Besplatna verzija UNIX-a, malo viseuser-frendly orijentisana.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Asembler

Programski jezik najblizi osnovnom kompjuterskom (binarnom) jeziku. Pomocu njega ste u stanju da kontrolisete najsitnije pojedinosti rada kompjutera (selkektivno upisivanje u memoriju, registri, ...) sto ga cini zgodnim za dobro optimizovane programe koji treba da rade sa vrlo malo memorije (rutine u cipovima, BIOS, ...). Medutim, posto je u njemu izuzetno tesko raditi, za pisanje slozenijih programa potreban je i neki visi jezik.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]BASIC

Visi programski jezik namenjen pre svega pravljenju prostijih programa ili ucenju.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Izvorni kod

Program zapisan u nekom od visih programskih jezika (Basic, C, Pascal, Fortran, ...). Da bi program mogao da se izvrsava, potrebno ga je kompajlirati (prebaciti) u masinski (binarni) jezik. Medutim, kada ovo uradite, vise ga ne mozete menjati (zato je kompajliranje poslednji korak u procesu izrade programa).

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Kompajler

Program koji vrsi prebacivanje izvornog koda u masinski jezik (vidi gore).

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Instalacija

Da bi novi Windows programi radili, potrebno je da prekopiraju svoje DLL fajlove u Windows\System, da se upisu u Registry i jos ko zna sta. Zbog toga svi oni dolaze sa specijalnim instalacionim programima, koji ovo obave umesto vas. Proces automatskog (ili u krajnjem slucaju manuelnog) nasnimavanja ovih fajlova zove se "Instalacija".

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Registry

Deo Windows operativnog sistema gde stoje kljucne informacije o podesavanjima sistema, hardveru nakacenom na kompjuter i instaliranim programima. Menja se programom REGEDIT (Idite na Start > Run i ukucajte "REGEDIT"). Ne dirajte registry osim ako tacno znate sta radite.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Kursor

Trepereca crtica koja oznacava mesto na kome trenutno unosite tekst. Znaci, pritiskanjem slova na tastaturi, ta slova ce se polavljivati na mestu kursora a ovaj ce se pomerati udesno.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Direct X

To je skup dravera koji, nakon instalacije, poboljsavaju multimedialne sposobnosti vaseg Windows operativnog sistema. Sastoji se od vise komponenti: Direct 3D je standardan drajver za komunikaciju sa 3D grafickom karticom i koristi se u 3D igrama, Direct Draw je zaduzen za 2D grafiku, Direct Sound omogucava preplitanje vise zvukova u isto vreme, itd. Iz ovog zakljucujemo da je Direct X neophodan za startovanje svih novijih igara.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Open GL

Skup drajvera koji, isto kao Direct 3D, sluzi za rad 3D engina u igrama, ali se koristi i u programima koji rade sa 3D grafikom (3D Studio, Lightwave, Bryce 3D, ...). U igrama je rede podrzan nego Direct 3D ali, kad radi, obicno daje bolje brzinske rezultate, dok je u 3D programima standardan drajver. Treba napomenuti da Open GL podrzavaju samo bolje graficke kartice, za razliku od Direct 3D stadarda, koji podrzavaju gotovo sve.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Engine

Engleska rec "Engine" znaci pogon ili motor, a usla je u siru upotrebu pojavom prvih 3D igara. U stvari to je deo programskog koda zaduzen za komunikaciju sa vasom 3D grafickom karticom i za sto kvalitetniji vizuelni prikaz (ispunjavanje poligona, otklanjanje pikselizacije, svetlosni efekti...). Sto je ovaj kod optimizovaniji, to je prikaz kvalitetniji i brzina iscrtavanja veca.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Driver:

Specijalan program niskog nivoa rada koji se koristi kao dodatak operativnom sistemu ili obezbeduje pristup nekom uredaju (grafickoj kartici, monitoru, ...).

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]OCR program:

Program cija je uloga da sa skeniranih slika prepozna tekst i prebaci ga u neki od popularnih formata, tako da mozete da ga menjate. Takode, pojedini programi mogu da prepoznaju i unesene forme, tabele, itd.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Tekst processor:

Program cija je osnovna funkcija menjanje, obrada i cuvanje teksta. Najpoznatiji program tog tipa je MS Word.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Active Desktop

Nova mogucnost Windowsa 98. Omogucava vam da na vasem desktopu prikazete stranice sa Interneta.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]CP1250

Code page 1250 je oznaka rasporeda slova na tastaturi (gde se koji taster nalazi i sta ukucava). Ovaj standard je za nas bitan jer se u njemu nalaze sva nasa slova (sdjccz). Sve "YU tastature" su oznacene tako da odgovaraju ovom rasporedu.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]YUSCII

Jos jedan kodni raspored (code page, CP, vidi gore) koji ukljucuje nasa slova (sdjccz).

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Font

Ukratko receno, oblik slova za pisanje. Na primer, ovo je font "[/FONT][FONT=Arial, sans-serif]arial[/FONT][FONT=Verdana, sans-serif]", a ovo "[/FONT]georgia[FONT=Verdana, sans-serif]". Primeticete da kod ovih fontova svako slovo ima tacno onoliku sirinu kojiko je potrebno. Sa druge strane postoje i "proporcionalni" fontovi, kod kojih je svaki znak iste sirine, na primer "[/FONT][FONT=Courier New, monospace]Courier[/FONT][FONT=Verdana, sans-serif]".

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]True Type

Dominantan tip fontova koji se koriste pod Windowsom. Njihova velika prednost je to sto su vektorski (za objaљnjenje ovog pojma pogledaj gore), pa moze da im se menja velicina bez gubitka kvaliteta.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Folder

Isto sto i direktorijum, samo po Windows terminologiji.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]WYSIWYG

Skracenica za What You See Is What You Get (sta vidis to i dobijas). Za neki program se kaze da je WYSIWYG kada je prikaz vaseg rada na ekranu isti kao sto ce biti zavrsen dokument (odstampan na papiru, objavljen na Internetu, kompajliran, ...).

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Korisnicki interfejs

Graficko i idejno resenje nacina komunikacije izmedu korisnika i kompjutera u nekom programu. U zavisnosti od programa, to moze da bude prosto ukucavanje komandi i ispisivanje odgovora na ekranu, a moze da bude i sistem dugmica, slicica i tastera koji korisniku olaksavaju rad.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Case sensitive

Ovo se kaze za one programe ili pojmove koji su osetljivi na promenu malih i velikih slova. Na primer, ako vam neki program trazi da upisete sifru, ali kaze da je sifra "case sensitive", nije isto ukucati QWERTY ili qWeRtY. Na ovo morate paziti prilikom svakog upisivanje sifre. Generalno, Windows platforme, za razliku od UNIXa, preteћno nisu case sensitive.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Wizard

Wizard ili carobnjak u kompjuterskom svetu oznacavaju program koji vas korak po korak vodi kroz neki proces (instalacija programa, hardwarea, podesavanje monitora, pravljenje dokumenata, ...).

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Clipboard

To je virtalna "kutija" u kojoj cuvate deo rada (teksta, slike, muzike, ...) koji ste isekli (Ctrl + X) ili iskopirali (Ctrl + C) iz nekog programa, a sve to u cilju da bi se isti deo vratio na neko drugo mesto (Ctrl + V).

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Multi tasking

Novina koju je doneo Windows operativni sistem, a koja se ogleda u mogucnosti da se vise aplikacija izvrsavaju u isto vreme.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Formatizovanje

U pitanju je operacija koju je neophodno izvrsiti da bi disk mogao da radi (neka vrsta pripreme za rad). Prilikom formatizovanja se brise ceo sadrzaj diska, pa ga zato koristite veoma oprezno.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Bug

Bug (buba) je greska u programu nastala previdom programera. Ispoljava se raznim nepravilnostima u radu programa.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Backup

Pravljenje sigurnosnih kopija vaznih dokumenata i fajlova.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Shareware

Delimicno besplatni programi. Naime, njih mozete besplatno snimiti (downloadovati) i koristiti, ali su u startu postavljena neka ogranicenja: Stalno se pojavljuju iritirajuce poruke i reklame, nedostaju neke opcije, nakon 15-30 dana program prestaje da radi, itd. Da bi ova ogranicenja nestala, korisnik mora da registruje program, tj. da plati firmi koja ga je napravila. Nakon toga, firma ce korisniku da posalje sifru (kljuc ili seriski broj) koja ce, kada se ukuca u odgovarajuce polje, ukinuti sva ogranicenja programa. Ovo je u stvari jedan od vidova prodaje programa, tipa: "Skini, probaj, pa ako ti se svida, plati". Naravno, postoji i drugi, ilegalni nacin za registrovanje programa. U pitanju je "razbijanje" zastite pomocu tzv. krekova (crack) ili peceva (patch). To su programcici koje prave hakeri, a koji, na razne nacine, ukidaju ogranicenja programa bez potrebe za placanjem.
[/FONT]
[/FONT]
[FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Freeware

Programi koji su 100% besplatni, bez potrebe za placanjem. Ne treba posebno napominjati da su takvi programi obicno mnogo nekvalitetniji i prostiji od shareware programa.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Mileniumski bug

Bug koji se pojavio dolaskom zadnje godina milenijuma (prelazak sa 19.. na 20..). Naime, u programima koji su pisani 70-tih i 80-tih se umesto kompletnog zapisa godine (npr. 1979) koristio skracen zapis od samo dve poslednje cifre (79) a sve to zbog ustede memorije i prostora na ekranu (ne zaboravite, to je bio tekstualni mod). Problem je nastao zato sto kompjuter broj 00 ne shvata kao 2000 nego kao 1900 (u stvari i ne zna sta je). Zbog tog problema su mnogi lekovi kompjuterski prepisani kao "bajati", a neki ljudi su prestali da primaju penzije i plate. Ipak, pravovremenom intervencijom programera sirom sveta izbegnuta je mnogo veca katastrofa (lansiranje bojevih glava, na primer).

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]CD-rip

Verovatno vam je poznato da se svi noviji programi prodaju na jednom ili vise CD-a. CD RIP je "osakacena" verzija programa ili igre (bez muzike, animacija, primera, pomoci, ...) napravljena tako da zauzima sto manje prostora pa da se pored nje na CD napakuje jos po neki program (tj. CD-RIP). Na taj nacin nastaju MIXovi - CDovi sa velikom kolicinom osakacenih igara i/ili programa koji rade skoro kao pravi. Najveci problem CD-ripova je tesko instaliranje.
[/FONT]
[/FONT]
[FONT=Verdana, sans-serif]INTERNET[/FONT]
[FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Internet

Internet je sistem od nekoliko miliona racunara sirom sveta koji su medusobno povezani telefonskim kablovima. Zbog toga se kaze da je to "mreza svih mreza". Najbolja stvar kod interneta je to sto svako moze da pristupi toj velikoj zajednici.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]On-line

Ovaj pojam u bukvalnom prevodu znaci "na liniji". Za nekog se kaze da je on line kada je povezan na Internet ili neku drugu mrezu. Naravno, termin Off-line ima suprotno znacenje.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Internet provider (ISP)

Internet provajderi su firme koje su se pojavile zato sto je oprema za povezivanje na Internet suvise skupa za obicne ljude. Te firme poseduju doticnu opremu i za novac dozvoljavaju korisnicima da je koriste. Pri tome se korisnici prvo telefonski povezuju sa provajderom (Dial up veza) a onda provajder taj poziv preusmerava preko svoje opreme na ceo Internet. Brzina nekog provajdera zavisi od kapaciteta opreme za povezivanje na Internet kao i od broja korisnika koji se "guraju" na toj opremi u isto vreme (tj. broja pristupnih linija).

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]HTML

Jezik kojim su pisani sajtovi. U sustini, to su ASCII skriptovi, koji su po mogucnostima negde izmedu obicnih tekstualnih fajlova tipa TXT (ne sadrze u sebi slike i nisu binarni) i pravih dokumenata tipa DOC (sadrze formatiranja, tabele, potreban je specijalan program da bi se citali, ...). Ukratko, HTML moћe da prikaћe delimicno formatiran tekst, slike (samo da ih pozove, ne i da ih sadrzi), tabele, pozadine, horizontalne linije, ... Takode, moћe da prikaћe linkove. To su "aktivni" delovi stranice, koji, nakon klika na njih iz browsera, pozivaju neku drugu stranicu ili drugi sajt (preko internet adrese). I ovo sto sad citate je HTML dokument.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]DHTML

To je poboljsana verzija HTML jezika, u pogledu da podrzava trenutnu (dinamicku) promenu izgleda stranice. Time se omogucavaju mnogi atraktivni efekti i animacije bez potrebe ponovnog ucitavanja stranice.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Firewall

Jedan vid zastite od hakerskih upada. Naime, da bi haker upao na vas kompjuter (nakon cega na njemu moze da radi sve sto i vi) prvo mora da pronade "slobodan" port (naravno, za to vreme morate da budete povezani na Internet). Firewall je programcic koji skenira sve portove i detektuje svaki pokusaj upada. Nakon sto je haker uhvacen, program vam ispisuje njegove podatke koje onda samo treba da prosledite provajderu i - jedan haker manje na net-u.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Sajt

Dokument tj. vise povezanih dokumenata, pisanih HTML jezikom i postavljenih na racunar tako da budu dostupni ostalim racunarima na internetu (pa i vama). Svaki sajt ima svoju jedinstvenu adresu (ili URL), preko koje uvek mozete da ga nadete. Adrese sajtova ste verovatno vec videli. One su tipa: protokol:\\servis.ime.domen\path_do_fajla. Kod prikazivanja sajtova, protokol je uvek "http:\\" a servis je obicno "www". Kada iz vaseg internet browsera (Internet Explorer ili Netscape Navigator) ukucate adresu sajta, browser preko naznacene adrese poziva specijalan program na kompjuteru gde je dokument, a koji se zove "server". Nakon "upoznavanja" (handshaking), server i klijent (tj. vas browser) pocinju komunikaciju ciji je osnovni cilj presnimavanje (download) potrebne stranice sajta na vas kompjuter. Kada se stranica presnimi, Internet browser je ucitava i prikazuje je na ekranu.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]World Wide Web

WWW ("belosvetska mreza") ili samo Web je Internet servis koji omogucava prikaz sajtova.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]IP adresa

Da bi kompjuter bio prikljucen na internet, jedan od uslova je da ima IP broj. On je u obliku xxx.xxx.xx.xx, kako je jedinstven za svaki kompjuter na Internetu, omogucava lako pronalazenje i indentifikaciju svake masine na NETu. Ovo vaћi za one kompjutere koji imaju 100% pristup internetu (znaci za provajdere) a ostali korisnici koji se telefonski prikljucuju na Internet (Dial Up veza) od provajdera dobijaju jednokratni IP broj koji prestaje da vazi onog trenutka kada se iskljuce sa veze (onda ga dobija neko drugi).

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]DNS

Skracenica od Domain Name Server. U pitanju je server koji po zadatom imenu racunara (npr. www.yahoo.com) pronalazi pronalazi njegovu IP adresu (tipa xxx.xxx.xx.xx u brojevima).

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Download

Snimanje podataka (npr. fajlova) sa interneta (ili neke mreze) na vas kompjuter.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Upload

Slanje podataka (npr. fajlova) sa vaseg kompjutera na neki server na internetu.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Web browser

Program koji je zaduzen za uspostavljanje komunikacije sa serverom, download sajtova i njihov prikaz na ekranu.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]E-mail

Elektronska posta (slanje i primanje pisma preko interneta).

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Chat

U prevodu sa engleskog, caskanje, razgovor. U pitanju je neka vrsta online razgovora, koji se obavlja tako sto ucesnici preko tastature ukucavaju svoje poruke, a na ekranu vide tude.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]JAVA

Programski jezik koji se primenjuje za pisanje programa koji ce da se pokrecu sa WEB stranica.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]Ethernet

Standard za povezivanje racunara u mrezu.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Verdana, sans-serif]EKSTENZIJE[/FONT]
[FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]EXE

Ekstenzija izvrsnih fajlova, tj. fajlova koje mozete startovati, na primer dvostrukim klikom iz Windows Explorera. U pitanju su, znaci programi, aplikacije, igre... Treba napomenuti da samostalan EXE fajl ne cini kompletnu aplikaciju, vec su skoro uvek potrebni jos neki fajlovi.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]COM i BAT

Takode izvrsni fajlovi, koji su se vise koristili u starom DOS okruzenju.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]DLL

DLL (Dynamic Link Library) fajlovi stoje u vasem Windows\System direktorijumu i cekaju dok ih neka aplikacija ili sam Windows ne pozove. Kada se aktiviraju, obavljaju razne funkcije koje su obicno vitalne za rad doticnog programa ili cak samog operativnog sistema. Treba napomenuti da su oni jedan od glavnih razloga za toliki rast Windows direktorijuma. Naime, nakon deinstalacije pojedinih programa, u System direktorijumu ostaju njihovi DLL fajlovi, koji onda gube svaku svrhu. Sa druge strane, njihovo brisanje je opasno, jer se nikad ne zna da li je neki od njih jos uvek potreban.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]INI

Fajlovi u kojima se cuvaju kljucna podesavanja operativnog sistema. Vise su se koristili u Windowsu 3.1/3.11 dok su u Windowsu 95/98 delimicno zamenjeni registry bazom podesavanja (pogledaj gore).

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]DOC i TXT

Najcesci formati zapisa fajlova sa tekstovima, s tim sto je DOC ekstenzija za dokumente pisane u programu Microsoft Word, dok je TXT ekstenzija za obicne, neformatizovane tekstove. DOC fajlovi sadrze podatke o rasporedu teksta (centriranje, margine, oblik slova, boja...) i druge elemente (slike, tastere, tabele...) ali je za njihov pregled potreban tekst procesor (za objasnjenje pojma pogledajte pod grupom Software). Sa druge strane TXT fajlovi ne sadrze nikakve podatke o formatizaciji pa je tekst moguce citati obicnim gledanjem sadrzaja fajla.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]BMP, PCX, JPG, GIF, TIFF, ...

Ekstenzije raznoraznih formata bitmapiranih slika (za pojam 'bitmap' pogledati u opstim pojmovima). Naravno, postoji jos mnogo formata ali ovi su najcesce u upotrebi. Za pregled slika u svim formatima predlazemo koriscenje programa ACD See

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]CDR i AI

Ekstenzije vektorskih crteza (za objasnjenje vektorskih slika pogledajte u osnovnim pojmovima), pri cemu je CDR za slike radene u programu Corel Draw a AI za slike iz Adobe Ilustratora. Ima jos ekstenzija vektorskih slika ali su ove dve najpoznatije.

[/FONT]
[/FONT] [FONT=Times New Roman, serif][FONT=Verdana, sans-serif]PDF

To je skracenica za "Portable Document File" sto znaci "Fajl za prenosni dokument". U stvari, PDF je tip dokumenta koji je razvila kompanija Adobe a u sebi moze da sadrzi tekst, slike, tabele i druge elemente. Osnovna ideja jednog ovakvog formata je u tome da je takav fajl, pomocu programa Adobe Acrobat, citljiv na svakom kompjuteru i na svakom operativnom sistemu. Time je znacajno olaksan prenos slika, teksta, animacija i drugih podataka sa jedne platforme (platforma je kompjuter + operativni sistem + podesavanja) na drugu.[/FONT]
[/FONT]
[/FONT]
 
ADMINISTRATOR
Učlanjen(a)
10.05.1971
Poruka
54.331
Sve ovo u PDF...




:download:

[raw]<iframe src="https://skydrive.live.com/embed?cid=37BC32D29066020F&resid=37BC32D29066020F!842&authkey=AJFWUJHc7EtlhCw" width="98" height="120" frameborder="0" scrolling="no"></iframe>[/raw]
 
Natrag
Top