LEGEND
- Učlanjen(a)
- 14.12.2009
- Poruka
- 29.042
Papademos: Grčka pred bankrotom
Srna, Tanjug |
Grčki premijer Lukas Papademos izjavio je da će se Grčka u martu suočiti sa nekonotrolisanim bankrotom zbog neplaćanja dugova.
On je pozvao sindikalne lidere da hitno prihvate dalje smanjenje troškova rada i upozorio da bi, u suprotnom, međunarodni zajmovi za spasavanje mogli da presuše, što bi gurnulo zemlju u "nekontrolisani bankrot" u martu.
Papadimos je upozorio da će odluke koje budu donete u sledećih nekoliko sedmica , pre sredine januara kada u Atinu treba da stignu međunarodni inspektori, poznati kao trojka, odrediti da li će zemlja zadržati evro ili će vratiti drahmu koja je do 2002. bila grčka valuta.
[TABLE="class: antre_r back_c_1, align: right"]
[TR]
[TD]
[/TR]
[/TABLE]
Grčka opstaje zahvaljujući paketu za spasavanje od 110 milijardi evra koji su joj u maju 2010. odobrili Evropska unija i Međunarodni monetarni fond. Atina je u zamenu za tu pomoć uvela stroge mere štednje, a u toku su pregovori o finalizovanju detalja drugog međunarodnog paketa od 130 milijardi evra (169 milijardi dolara).
"Ukoliko želimo da sačuvamo naše najznačajnije dostignuće - učešće u evru i izbegnemo ogromnu vertikalnu devalvaciju prihoda do koje bi doveli nekontrolisani bankrot i izlazak iz evrozone, moramo da prihvatimo kratkoročno smanjenje prihoda", ukazao je Papadimos.
Vodeći grčki sindikat u privatnom sektoru GSEE je ranije danas odbacio pozive za smanjenje troškova rada i insistiro na tome da se poslodavci pridržavaju važećih sporazuma o platama.
Grčka je uzela prvu pomoć za spasavanje nakon što je vrtoglavi rast njenih troškova pozajmljivanja blokirao njen pristup tržištima novca. Socijalistička vlada te zemlje je tada skresala penzije i plate i u više navrata podizala poreze.
Drugi paket za spasavanje je dogovoren u oktobru pošto je postalo jasno da prvi paket zajmova neće biti dovoljan. U okviru tog sporazuma je takođe predviđeno da privatni kreditori otpišu 100 milijardi evra duga kako bi se uspostavila njegova održivost.
Srna, Tanjug |
Grčki premijer Lukas Papademos izjavio je da će se Grčka u martu suočiti sa nekonotrolisanim bankrotom zbog neplaćanja dugova.
On je pozvao sindikalne lidere da hitno prihvate dalje smanjenje troškova rada i upozorio da bi, u suprotnom, međunarodni zajmovi za spasavanje mogli da presuše, što bi gurnulo zemlju u "nekontrolisani bankrot" u martu.
Papadimos je upozorio da će odluke koje budu donete u sledećih nekoliko sedmica , pre sredine januara kada u Atinu treba da stignu međunarodni inspektori, poznati kao trojka, odrediti da li će zemlja zadržati evro ili će vratiti drahmu koja je do 2002. bila grčka valuta.
[TABLE="class: antre_r back_c_1, align: right"]
[TR]
[TD]
- Dug Grčke je u 2011. pemašio 160 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a otpisom 100 milijardi evra bio bi smanjen na oko 120 odsto BDP do 2020.
- Grčka je iz prvog zajma EU/MMF od 110 milijardi evra do sada dobila 73 milijarde evra.
[/TR]
[/TABLE]
Grčka opstaje zahvaljujući paketu za spasavanje od 110 milijardi evra koji su joj u maju 2010. odobrili Evropska unija i Međunarodni monetarni fond. Atina je u zamenu za tu pomoć uvela stroge mere štednje, a u toku su pregovori o finalizovanju detalja drugog međunarodnog paketa od 130 milijardi evra (169 milijardi dolara).
"Ukoliko želimo da sačuvamo naše najznačajnije dostignuće - učešće u evru i izbegnemo ogromnu vertikalnu devalvaciju prihoda do koje bi doveli nekontrolisani bankrot i izlazak iz evrozone, moramo da prihvatimo kratkoročno smanjenje prihoda", ukazao je Papadimos.
Vodeći grčki sindikat u privatnom sektoru GSEE je ranije danas odbacio pozive za smanjenje troškova rada i insistiro na tome da se poslodavci pridržavaju važećih sporazuma o platama.
Grčka je uzela prvu pomoć za spasavanje nakon što je vrtoglavi rast njenih troškova pozajmljivanja blokirao njen pristup tržištima novca. Socijalistička vlada te zemlje je tada skresala penzije i plate i u više navrata podizala poreze.
Drugi paket za spasavanje je dogovoren u oktobru pošto je postalo jasno da prvi paket zajmova neće biti dovoljan. U okviru tog sporazuma je takođe predviđeno da privatni kreditori otpišu 100 milijardi evra duga kako bi se uspostavila njegova održivost.