Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Ottorino Respighi

respighi_zpsattsj3cw.jpg


RESPIGI, Otorino (Respighi, Ottorino, 1879-1936) je italijanski kompozitor i dirigent, rođen u Bolonji. Prvo muzičko obrazovanje dobio je od F.Sartija u Muzičkom liceju (Liceo Musicale) u Bolonji, gde je učio violinu. U istoj školi nastavlja studije kompozicije kod L.Torkija (L.Torchi) i Martučija (Martucci). Godine 1900. odlazi u Rusiju, gde u Petrogradskoj operi dobija mesto prvog violiniste, nastavljajući uporedo studije orkestracije kod N.R.Korsakova. Godine 1901. Respigi je u Berlinu, gde se usavršava kod M.Bruha (Bruch); 1913. vraća se u Italiju i predaje kopoziciju na akademiji Santa Cecilija (Lice musicale di Santa Cecilia) u Rimu. Respigi je pretežno kompozitor orkestarske muzike; međutim, ogledao se i na području opere, a značajne su i njegove transkripcije dela starih majstora. Izvanredan je poznavalac orkestra i, kao i njegov učitelj R.Korsakov, naklonjen kolorizmu, često na bazi impresionističkih zvučnih sklopova. Inspirisao se slikama Rima, bilo iz svakidašnjeg života ili iz njegove prošlosti. Najznačajnije delo ove vrste je simfonijska poema Rimske fontane (Fontane di Roma), u kojoj slika četiri raspoloženja koja je u različito doba dana doživeo, posmatrajući četiri drevne rimske fontane. Pandan ovome su Rimske pinije (Pini di Roma), delo koje, ostvareno u istoj formi, kao i Rimske fontane, slika impresije kompozitora dok posmatra igru dečaka pred rimskim katakombama i razmišlja o trijumfalnom defileu rimskih legija. Rimske svečanosti, treće delo ove vrste, slika četiri karakteristična istorijska prizora iz života Rima (carski, papinski, feudalni i moderni Rim). Dela koja je Respigi posvetio muzičkom pozorištu (opere: Belfagor, Potopljeno zvono, Plamen i dr.) zaostaju za njegovim orkestarskim kompozicijama. Izgradio je nekoliko zanimljivih dela na melodijsko-harmonskom osnovu starih lestvica (Miksolidijski koncert za klavir i orkestar, Gregorijanski koncert za violinu i orkestar). Veoma su uspele i njegove obrade pod nazivom Antičke arije i igre za lautu, i svita za mali orkestar Ptice. Svojim simfonijskim kompozicijama, koje su pored svog harmonskog bogatstva, u osnovi tonalne i ostvarene bez oštrijih zvučnih sklopova koje je to vreme već poznavalo, Respigi je dao značajan doprinos pobedi simfonijske nad scenskom muzikom u italijanskoj muzici na početku XX veka.
Važnija dela: orkestarska: Sinfonia dramatica; simfonijske poeme: Rimske fontane, Rimske pinije, Rimske svečanosti; Miksolidijski koncert za klavir i orkestar, Gregorijanski koncert za violinu i orkestar; Antičke arije i igre za lautu; svita za mali orkestar Ptice; Impresije iz Brazila; Metamorfoze; dramska-opere: Belfagor, Potopljeno zvono, Plamen, Lukrecija i balet Fantastična prodavnica igračaka na teme Rosinija (Rossini), kamerna i klavirska muzika.

Izvor: enciklopedijski leksikon Mozaik znanja
 
Natrag
Top