- Učlanjen(a)
- 25.08.2009
- Poruka
- 38.990
Opstrukcijska bolest pluća: I zbog pušenja se ostaje "bez daha"
Dnevni avaz 15.06.2010 21:22
Uzroci ove česte bolesti su pored pušenja i prašina, hemikalije te česte respiratorne infekcije u djetinjstvu
Hronična opstrukcijska bolest pluća (HOPB) je toliko česta da statistike kažu kako od nje u svijetu pati svaka deseta osoba starija od 40 godina. Ona je i četvrti uzrok smrtnosti (nakon koronarne bolesti, cerebrovaskularnih bolesti i akutnih respiratornih infekcija).
Riječ je o plućnom oboljenju progresivnog toka koje se manifestira smanjenjem protoka zraka kroz dišne puteve ("ostajanje bez daha"). Među glavnim uzrocima nastanka ove bolesti je pušenje, bilo aktivno, bilo pasivno.
Uzrok su i izloženost prašini i hemikalijama, nečistom zraku u kući, česte respiratorne infekcije u dječijoj dobi. Isto tako, genetske predispozicije, kao i preosjetljivost dišnih puteva, povećavaju rizik nastanka HOPB-a.
Plućna funkcija
Novija istraživanja u razvijenijim zemljama upućuju na podjednaku učestalost ove bolesti kod muškaraca i žena, što je, opet, povezano s pušenjem.
Osnovni simptomi su kašalj, iskašljavanje, otežano disanje pri naporu. Starije osobe često pogrešno povezuju ove simptome s gubitkom kondicije, a kašalj tumače kao normalnu pojavu kod pušača "jer je dobro da se pluća čiste".
Međutim, važno je na vrijeme prepoznati simptome bolesti. A to nije teško. Treba samo odgovoriti na sljedeća pitanja: Kašljete li već dugo? Iskašljavate li prilikom kašljanja? Imate li osjećaj nedostatka zraka češće nego ostali vaše dobi? Jeste li stariji od 40 godina? Jeste li aktivni ili bivši pušač?
Ako je odgovor na tri ili više pitanja pozitivan, treba se javiti na ispitivanja plućne funkcije ili spirometriju.
Najvažnije je odmah prestati pušiti, jer je dokazano da je to najefikasnija i najisplativija intervencija u smanjenju rizika od nastanka težih oštećenja ili usporenja naprekta HOPB-a.
Svi pušači koji imaju hronične simptome kašlja i iskašljavanja, a još urednu plućnu funkciju, rizični su za nastanak HOPB-a i treba im savjetovati da obavezno jednom godišnje naprave spirometriju.
Izbor lijekova
Pretrage se najčešće provode u pulmološkim ambulantama, gdje stručnjaci mogu procijeniti stepen oštećenja i poduzeti mjere liječenja. Na temelju simptoma i poremećaja plućne funkcije utvrđuju se stepeni HOPB-a: blagi, umjereni, teški i vrlo teški oblik. Prema ovim oblicima HOPB-a određuje se i način liječenja.
Oboljelima od HOPB-a, koji uz simptome imaju i oštećenje plućnih funkcija, preporučuje se liječenje inhalacijskim oblicima lijekova, koji udahom dospijevaju duboko u pluća.
Osnovni lijekovi su simptomatski, oni koji dovode do širenja dišnih puteva, a zovu se bronhodilatatori. Oni mogu biti kratkog i brzog djelovanja, uzimaju se po potrebi, za razliku bronhodilatatora dugog djelovanja koji se uzimaju redovno.
Edukacija oboljelih
Oboljele od HOPB-a poželjno je educirati o bolesti, o mogućim pogoršanjima i komplikacijama, o važnosti redovnog uzimanja lijekova, pravilnom načinu disanja i iskašljavanja, što sve zajedno rezultira pobošljanjem ukupne zdravstvene slike.
Dakle, od ovog postupka ne očekuje se poboljšanje plućne funkcije, nego poboljšanje općeg zdravstvenog stanja, smanjenje osjećaja gušenja i poboljšanje plućnog kapaciteta pri naporu.
Dnevni avaz 15.06.2010 21:22
Uzroci ove česte bolesti su pored pušenja i prašina, hemikalije te česte respiratorne infekcije u djetinjstvu
Hronična opstrukcijska bolest pluća (HOPB) je toliko česta da statistike kažu kako od nje u svijetu pati svaka deseta osoba starija od 40 godina. Ona je i četvrti uzrok smrtnosti (nakon koronarne bolesti, cerebrovaskularnih bolesti i akutnih respiratornih infekcija).
Riječ je o plućnom oboljenju progresivnog toka koje se manifestira smanjenjem protoka zraka kroz dišne puteve ("ostajanje bez daha"). Među glavnim uzrocima nastanka ove bolesti je pušenje, bilo aktivno, bilo pasivno.
Uzrok su i izloženost prašini i hemikalijama, nečistom zraku u kući, česte respiratorne infekcije u dječijoj dobi. Isto tako, genetske predispozicije, kao i preosjetljivost dišnih puteva, povećavaju rizik nastanka HOPB-a.
Plućna funkcija
Novija istraživanja u razvijenijim zemljama upućuju na podjednaku učestalost ove bolesti kod muškaraca i žena, što je, opet, povezano s pušenjem.
Osnovni simptomi su kašalj, iskašljavanje, otežano disanje pri naporu. Starije osobe često pogrešno povezuju ove simptome s gubitkom kondicije, a kašalj tumače kao normalnu pojavu kod pušača "jer je dobro da se pluća čiste".
Međutim, važno je na vrijeme prepoznati simptome bolesti. A to nije teško. Treba samo odgovoriti na sljedeća pitanja: Kašljete li već dugo? Iskašljavate li prilikom kašljanja? Imate li osjećaj nedostatka zraka češće nego ostali vaše dobi? Jeste li stariji od 40 godina? Jeste li aktivni ili bivši pušač?
Ako je odgovor na tri ili više pitanja pozitivan, treba se javiti na ispitivanja plućne funkcije ili spirometriju.
Najvažnije je odmah prestati pušiti, jer je dokazano da je to najefikasnija i najisplativija intervencija u smanjenju rizika od nastanka težih oštećenja ili usporenja naprekta HOPB-a.
Svi pušači koji imaju hronične simptome kašlja i iskašljavanja, a još urednu plućnu funkciju, rizični su za nastanak HOPB-a i treba im savjetovati da obavezno jednom godišnje naprave spirometriju.
Izbor lijekova
Pretrage se najčešće provode u pulmološkim ambulantama, gdje stručnjaci mogu procijeniti stepen oštećenja i poduzeti mjere liječenja. Na temelju simptoma i poremećaja plućne funkcije utvrđuju se stepeni HOPB-a: blagi, umjereni, teški i vrlo teški oblik. Prema ovim oblicima HOPB-a određuje se i način liječenja.
Oboljelima od HOPB-a, koji uz simptome imaju i oštećenje plućnih funkcija, preporučuje se liječenje inhalacijskim oblicima lijekova, koji udahom dospijevaju duboko u pluća.
Osnovni lijekovi su simptomatski, oni koji dovode do širenja dišnih puteva, a zovu se bronhodilatatori. Oni mogu biti kratkog i brzog djelovanja, uzimaju se po potrebi, za razliku bronhodilatatora dugog djelovanja koji se uzimaju redovno.
Edukacija oboljelih
Oboljele od HOPB-a poželjno je educirati o bolesti, o mogućim pogoršanjima i komplikacijama, o važnosti redovnog uzimanja lijekova, pravilnom načinu disanja i iskašljavanja, što sve zajedno rezultira pobošljanjem ukupne zdravstvene slike.
Dakle, od ovog postupka ne očekuje se poboljšanje plućne funkcije, nego poboljšanje općeg zdravstvenog stanja, smanjenje osjećaja gušenja i poboljšanje plućnog kapaciteta pri naporu.
