Član
- Učlanjen(a)
- 29.03.2010
- Poruka
- 70
Setih se dosa i njegovog putovanja do windowsa
Priča o Microsoft Windows operativnom sistemu je fascinantno putovanje kroz decenije tehnološkog napretka, inovacija i žestokog tržišnog nadmetanja, posebno sa otvorenim kodom gigantom – Linuxom. Od svojih skromnih početaka kao grafičkog okruženja za MS-DOS, Windows je evoluirao u dominantnu silu na desktop računarima širom sveta, ali je istovremeno morao da se bori za svoje mesto u serverskom i mobilnom prostoru, gde je Linux često bio i ostao značajan konkurent.
Grafički Interfejs Iznad DOS-a
Početkom 1980-ih, operativni sistemi su uglavnom bili komandno linijski interfejsi, gde je korisnik morao da unosi tekstualne komande da bi komunicirao sa računarom. Microsoft je ušao na ovo tržište sa MS-DOS-om, koji je postao standard na IBM PC računarima. Međutim, sa pojavom grafičkih korisničkih interfejsa (GUI) poput onog na Apple Macintoshu, postalo je jasno da je to budućnost interakcije sa računarima.
Windows 1.0, predstavljen 1985. godine, bio je Microsoftov odgovor na ovaj trend. Iako u početku nije bio tehnički superioran i nije odmah stekao veliku popularnost, postavio je temelje za ono što će doći. Bio je to grafički sloj iznad MS-DOS-a, nudeći multitasking (iako ograničen) i grafičke aplikacije poput Paint i Write.
Uspon Dominacije: Windows 3.x i Windows 95
Prave prekretnice dolaze sa verzijama Windows 3.0 i 3.1 početkom 1990-ih. Ove verzije su donele značajna poboljšanja u performansama, stabilnosti i korisničkom interfejsu, učinivši Windows ozbiljnim konkurentom Macintoshu. Podrška za bolju grafiku, više memorije i širi spektar hardvera doprinela je njegovoj rastućoj popularnosti.
Windows 95 je bio revolucionaran. Predstavljen sa ogromnom marketinškom kampanjom, doneo je potpuno novi korisnički interfejs sa Start menijem, taskbarom i podrškom za plug-and-play hardver. Prelazak sa 16-bitne na 32-bitnu arhitekturu poboljšao je performanse i stabilnost. Windows 95 je zaista katapultirao Microsoft u dominantnu poziciju na tržištu desktop operativnih sistema, poziciju koju će držati decenijama.
Ulazak u Serverski Svet i Pojava Linuxa
Dok je Windows dominirao desktopom, serversko tržište je bilo raznolikije. UNIX je bio popularan izbor za servere, a sa pojavom Linuxa početkom 1990-ih, stvorena je moćna alternativa otvorenog koda. Linux, zasnovan na UNIX principima i licenciran pod GNU General Public License, nudio je fleksibilnost, prilagodljivost i besplatnu distribuciju, što ga je činilo atraktivnim za mnoge organizacije i programere.
Microsoft je odgovorio na ovaj izazov sa Windows NT linijom operativnih sistema, dizajniranih za poslovne korisnike i servere. Windows NT je nudio robusnost, sigurnost i napredne mrežne funkcije. Iako je postepeno stekao popularnost na serverskom tržištu, nikada nije u potpunosti potisnuo UNIX i Linux.
Borba za Desktop i Prodori u Mobilnom Prostoru
Kasnije verzije Windowsa, poput Windows 98, Windows 2000 i Windows XP, nastavile su da učvršćuju Microsoftovu poziciju na desktopu. Windows XP, sa svojim redizajniranim interfejsom i poboljšanom stabilnošću, postao je jedan od najdugovečnijih i najpopularnijih Windows izdanja.
Međutim, Linux je nastavio da raste i razvija se, nudeći različite distribucije (kao što su Ubuntu, Fedora, Debian) koje su ciljale različite korisničke grupe, od početnika do naprednih korisnika i servera. Iako nikada nije značajno ugrozio Windows-ovu dominaciju na desktopu u smislu tržišnog udela, Linux je postao preferirani izbor za mnoge programere, entuzijaste i one koji cene slobodu i prilagodljivost otvorenog koda.
Ulazak u mobilni prostor doneo je nove izazove. Microsoft je pokušao da se probije sa Windows Mobile i kasnije Windows Phone, ali nije uspeo da stekne značajan tržišni udeo u konkurenciji sa Androidom (koji je i sam zasnovan na Linux kernelu) i iOS-om. Ovo je bio značajan udarac za Microsoft, pokazujući da dominacija na desktopu ne garantuje uspeh na drugim platformama.
Moderno Doba: Windows 10, Windows 11 i Kontinuirana Evolucija Linuxa
Windows 10, predstavljen 2015. godine, bio je značajan korak za Microsoft. Nudio je besplatnu nadogradnju za postojeće korisnike, objedinio desktop i tablet iskustvo i uveo model kontinuiranih ažuriranja. Windows 11, najnovija verzija, donosi redizajniran korisnički interfejs i fokus na produktivnost i moderno korisničko iskustvo.
Istovremeno, Linux ekosistem nastavlja da cveta. Razvoj Wayland protokola za grafički server, poboljšana podrška za hardver i sve veći broj korisnički prijatnih distribucija čine Linux sve atraktivnijom opcijom za širi krug korisnika. Linux je takođe dominantan u oblastima kao što su ugrađeni sistemi, superračunari i cloud infrastruktura.
Poređenje: Različiti Pristupi, Različite Prednosti
Osnovna razlika između Windowsa i Linuxa leži u njihovoj filozofiji. Windows je komercijalni operativni sistem sa zatvorenim kodom, gde Microsoft kontroliše razvoj i distribuciju. Linux, s druge strane, je otvorenog koda, sa kodom dostupnim svima za pregled, modifikaciju i distribuciju (pod određenim licencama). Ovo rezultira različitim prednostima i nedostacima:
Windows:
Prednosti:
Široka softverska i hardverska kompatibilnost (posebno za komercijalne aplikacije i igre).
Intuitivan korisnički interfejs, posebno za početnike.
Snažna podrška proizvođača i veliki broj dostupnih resursa za pomoć.
Standardizovano iskustvo na različitim uređajima.
Nedostaci:
Zatvoreni kod ograničava prilagodljivost i transparentnost.
Potencijalno viši troškovi (licence).
Veća ranjivost na malvere i viruse u prošlosti (iako se sigurnost značajno poboljšala).
Manja kontrola korisnika nad sistemom u poređenju sa Linuxom.
Linux:
Prednosti:
Fleksibilnost i prilagodljivost zahvaljujući otvorenom kodu.
Besplatan za korišćenje i distribuciju (većina distribucija).
Snažna komandna linija za napredne korisnike i automatizaciju.
Velika zajednica koja pruža podršku i doprinosi razvoju.
Visok nivo sigurnosti i stabilnosti.
Širok izbor distribucija prilagođenih različitim potrebama.
Nedostaci:
Manja podrška za neke komercijalne softvere i igre (iako se ovo polako menja).
Može imati strmiju krivu učenja za početnike, posebno kada se radi o komandnoj liniji.
Fragmentacija ekosistema zbog velikog broja distribucija može biti zbunjujuća.
Hardverska kompatibilnost može varirati u zavisnosti od distribucije.
Budućnost: Koegzistencija i Kontinuirana Inovacija
Budućnost operativnih sistema verovatno će biti obeležena koegzistencijom Windowsa i Linuxa. Windows će verovatno zadržati svoju dominantnu poziciju na desktopu, nastavljajući da se fokusira na korisničko iskustvo, integraciju sa cloud servisima i podršku za najnovije hardverske tehnologije.
Linux će nastaviti da raste u serverskom prostoru, ugrađenim sistemima i među programerima, zahvaljujući svojoj fleksibilnosti, sigurnosti i otvorenom kodu. Takođe, sve veća popularnost Linux distribucija prilagođenih korisnicima mogla bi dovesti do postepenog povećanja njegovog udela na desktopu.
Microsoft je takođe prepoznao značaj Linuxa i otvorenog koda, što se vidi kroz integraciju Linux podsistema u Windows (WSL) i aktivno učešće u open source projektima. Ovo ukazuje na potencijalnu konvergenciju i sve veću interoperabilnost između ova dva sveta.
U konačnici, "revolucija" Windowsa je priča o neprekidnoj adaptaciji i inovacijama u suočavanju sa tehnološkim promenama i konkurencijom. Njegovo rivalstvo sa Linuxom je katalizator za napredak oba operativna sistema, gurajući ih da budu bolji, sigurniji i korisniji za milione ljudi širom sveta. Dok Windows nastavlja da evoluira, Linux ostaje moćna alternativa koja oblikuje tehnološki pejzaž na mnoge važne načine.
Priča o Microsoft Windows operativnom sistemu je fascinantno putovanje kroz decenije tehnološkog napretka, inovacija i žestokog tržišnog nadmetanja, posebno sa otvorenim kodom gigantom – Linuxom. Od svojih skromnih početaka kao grafičkog okruženja za MS-DOS, Windows je evoluirao u dominantnu silu na desktop računarima širom sveta, ali je istovremeno morao da se bori za svoje mesto u serverskom i mobilnom prostoru, gde je Linux često bio i ostao značajan konkurent.
Grafički Interfejs Iznad DOS-a
Početkom 1980-ih, operativni sistemi su uglavnom bili komandno linijski interfejsi, gde je korisnik morao da unosi tekstualne komande da bi komunicirao sa računarom. Microsoft je ušao na ovo tržište sa MS-DOS-om, koji je postao standard na IBM PC računarima. Međutim, sa pojavom grafičkih korisničkih interfejsa (GUI) poput onog na Apple Macintoshu, postalo je jasno da je to budućnost interakcije sa računarima.
Windows 1.0, predstavljen 1985. godine, bio je Microsoftov odgovor na ovaj trend. Iako u početku nije bio tehnički superioran i nije odmah stekao veliku popularnost, postavio je temelje za ono što će doći. Bio je to grafički sloj iznad MS-DOS-a, nudeći multitasking (iako ograničen) i grafičke aplikacije poput Paint i Write.
Uspon Dominacije: Windows 3.x i Windows 95
Prave prekretnice dolaze sa verzijama Windows 3.0 i 3.1 početkom 1990-ih. Ove verzije su donele značajna poboljšanja u performansama, stabilnosti i korisničkom interfejsu, učinivši Windows ozbiljnim konkurentom Macintoshu. Podrška za bolju grafiku, više memorije i širi spektar hardvera doprinela je njegovoj rastućoj popularnosti.
Windows 95 je bio revolucionaran. Predstavljen sa ogromnom marketinškom kampanjom, doneo je potpuno novi korisnički interfejs sa Start menijem, taskbarom i podrškom za plug-and-play hardver. Prelazak sa 16-bitne na 32-bitnu arhitekturu poboljšao je performanse i stabilnost. Windows 95 je zaista katapultirao Microsoft u dominantnu poziciju na tržištu desktop operativnih sistema, poziciju koju će držati decenijama.
Ulazak u Serverski Svet i Pojava Linuxa
Dok je Windows dominirao desktopom, serversko tržište je bilo raznolikije. UNIX je bio popularan izbor za servere, a sa pojavom Linuxa početkom 1990-ih, stvorena je moćna alternativa otvorenog koda. Linux, zasnovan na UNIX principima i licenciran pod GNU General Public License, nudio je fleksibilnost, prilagodljivost i besplatnu distribuciju, što ga je činilo atraktivnim za mnoge organizacije i programere.
Microsoft je odgovorio na ovaj izazov sa Windows NT linijom operativnih sistema, dizajniranih za poslovne korisnike i servere. Windows NT je nudio robusnost, sigurnost i napredne mrežne funkcije. Iako je postepeno stekao popularnost na serverskom tržištu, nikada nije u potpunosti potisnuo UNIX i Linux.
Borba za Desktop i Prodori u Mobilnom Prostoru
Kasnije verzije Windowsa, poput Windows 98, Windows 2000 i Windows XP, nastavile su da učvršćuju Microsoftovu poziciju na desktopu. Windows XP, sa svojim redizajniranim interfejsom i poboljšanom stabilnošću, postao je jedan od najdugovečnijih i najpopularnijih Windows izdanja.
Međutim, Linux je nastavio da raste i razvija se, nudeći različite distribucije (kao što su Ubuntu, Fedora, Debian) koje su ciljale različite korisničke grupe, od početnika do naprednih korisnika i servera. Iako nikada nije značajno ugrozio Windows-ovu dominaciju na desktopu u smislu tržišnog udela, Linux je postao preferirani izbor za mnoge programere, entuzijaste i one koji cene slobodu i prilagodljivost otvorenog koda.
Ulazak u mobilni prostor doneo je nove izazove. Microsoft je pokušao da se probije sa Windows Mobile i kasnije Windows Phone, ali nije uspeo da stekne značajan tržišni udeo u konkurenciji sa Androidom (koji je i sam zasnovan na Linux kernelu) i iOS-om. Ovo je bio značajan udarac za Microsoft, pokazujući da dominacija na desktopu ne garantuje uspeh na drugim platformama.
Moderno Doba: Windows 10, Windows 11 i Kontinuirana Evolucija Linuxa
Windows 10, predstavljen 2015. godine, bio je značajan korak za Microsoft. Nudio je besplatnu nadogradnju za postojeće korisnike, objedinio desktop i tablet iskustvo i uveo model kontinuiranih ažuriranja. Windows 11, najnovija verzija, donosi redizajniran korisnički interfejs i fokus na produktivnost i moderno korisničko iskustvo.
Istovremeno, Linux ekosistem nastavlja da cveta. Razvoj Wayland protokola za grafički server, poboljšana podrška za hardver i sve veći broj korisnički prijatnih distribucija čine Linux sve atraktivnijom opcijom za širi krug korisnika. Linux je takođe dominantan u oblastima kao što su ugrađeni sistemi, superračunari i cloud infrastruktura.
Poređenje: Različiti Pristupi, Različite Prednosti
Osnovna razlika između Windowsa i Linuxa leži u njihovoj filozofiji. Windows je komercijalni operativni sistem sa zatvorenim kodom, gde Microsoft kontroliše razvoj i distribuciju. Linux, s druge strane, je otvorenog koda, sa kodom dostupnim svima za pregled, modifikaciju i distribuciju (pod određenim licencama). Ovo rezultira različitim prednostima i nedostacima:
Windows:
Prednosti:
Široka softverska i hardverska kompatibilnost (posebno za komercijalne aplikacije i igre).
Intuitivan korisnički interfejs, posebno za početnike.
Snažna podrška proizvođača i veliki broj dostupnih resursa za pomoć.
Standardizovano iskustvo na različitim uređajima.
Nedostaci:
Zatvoreni kod ograničava prilagodljivost i transparentnost.
Potencijalno viši troškovi (licence).
Veća ranjivost na malvere i viruse u prošlosti (iako se sigurnost značajno poboljšala).
Manja kontrola korisnika nad sistemom u poređenju sa Linuxom.
Linux:
Prednosti:
Fleksibilnost i prilagodljivost zahvaljujući otvorenom kodu.
Besplatan za korišćenje i distribuciju (većina distribucija).
Snažna komandna linija za napredne korisnike i automatizaciju.
Velika zajednica koja pruža podršku i doprinosi razvoju.
Visok nivo sigurnosti i stabilnosti.
Širok izbor distribucija prilagođenih različitim potrebama.
Nedostaci:
Manja podrška za neke komercijalne softvere i igre (iako se ovo polako menja).
Može imati strmiju krivu učenja za početnike, posebno kada se radi o komandnoj liniji.
Fragmentacija ekosistema zbog velikog broja distribucija može biti zbunjujuća.
Hardverska kompatibilnost može varirati u zavisnosti od distribucije.
Budućnost: Koegzistencija i Kontinuirana Inovacija
Budućnost operativnih sistema verovatno će biti obeležena koegzistencijom Windowsa i Linuxa. Windows će verovatno zadržati svoju dominantnu poziciju na desktopu, nastavljajući da se fokusira na korisničko iskustvo, integraciju sa cloud servisima i podršku za najnovije hardverske tehnologije.
Linux će nastaviti da raste u serverskom prostoru, ugrađenim sistemima i među programerima, zahvaljujući svojoj fleksibilnosti, sigurnosti i otvorenom kodu. Takođe, sve veća popularnost Linux distribucija prilagođenih korisnicima mogla bi dovesti do postepenog povećanja njegovog udela na desktopu.
Microsoft je takođe prepoznao značaj Linuxa i otvorenog koda, što se vidi kroz integraciju Linux podsistema u Windows (WSL) i aktivno učešće u open source projektima. Ovo ukazuje na potencijalnu konvergenciju i sve veću interoperabilnost između ova dva sveta.
U konačnici, "revolucija" Windowsa je priča o neprekidnoj adaptaciji i inovacijama u suočavanju sa tehnološkim promenama i konkurencijom. Njegovo rivalstvo sa Linuxom je katalizator za napredak oba operativna sistema, gurajući ih da budu bolji, sigurniji i korisniji za milione ljudi širom sveta. Dok Windows nastavlja da evoluira, Linux ostaje moćna alternativa koja oblikuje tehnološki pejzaž na mnoge važne načine.