PYC

Član
Učlanjen(a)
04.10.2009
Poruka
11.506
Prva dama Šampanje

Prva dama Šampanje

Postoji jedno čarobno mesto na zemlji gde je vreme stalo i gde su zvezde u vinu zarobljene. Šampanj je regija koju zaljubljenici u ovo božansko piće doživljavaju kao bajku... Odatle potiče priča o jednoj velikoj dami, prvoj poslovnoj ženi modernog doba, Veuve Clicquot Ponsardin čije ime se danas u svetu poistovećuje sa nenadmašivim luksuzom.

Izvor: ministudio


12642107194ccad56fa56fc037072887_orig.jpg


„Clicquot Champagne“ vinariju osnovao je Philippe Clicquot (Filip Kliko) davne 1772. godine. Nakon dve decenije nasledio ju je njegov sin Francois (Fransoa), sa suprugom Nicole-Barbe Ponsardin (Nikol Barb Ponsardin) koja već u 27. godini ostaje udovica (Veuve-udovica). Od tog momenta, ona preuzima vinariju i do tada mala i nepoznata vinarija, kreće svojim putem ka zvezdama, gde joj je i danas mesto.

U to vreme je taj posao smatran privilegijom muškaraca, ali je Veuve Clicquot pokazala suprotno. Veličanstvena Madam Clicquot je pored šarma i harizme, koju je unela u svoj šampanjac, uvela i nove tehnike u proizvodnji šampanjca, bez kojih bi danas teško mogli zamisliti ovo magično piće.

Sa istorijom koja traje tri veka kuća Veuve Clicquot prednjači po pitanju brojnih unapređenja koja su radikalno promenila vina iz ovog uvaženog regiona u Francuskoj. Madam Clicquot i njen majstor podruma Antoine Müller uveli su proces u proizvodnji šampanjca koji se zove „remuage“. To je proces pri kome se flaše u kojima fermentira šampanjac postavljaju u drvene police u obliku slova A sa vrhom na dole pod uglom od 45 stepeni.

Tu se svakog dana okreću za određeni deo kruga i na taj način se sediment pomera ka vrhu flaše. Nekada se to radilo u potpunosti ručno i taj posao je radila osoba, „Remueur“. Dobar i vešt „Remueur“ je mogao da okrene oko 30.000 do 40.000 flaša dnevno. Nakon toga sledi proces „degorgement“ - postavljanje flaša u položaj sa vrhom na dole i potapanje u slani rastvor na veoma niskoj temperaturi koja ledi kompletan sadržaj iz grlića flaše što olakšava njegovo odstranjivanje. Uvođenjem ove tehnike, dekantiranje penušavih vina više nije bilo neophodno.

Veuve Clicquot je upravljala vinarijom sve do svoje 89. godine i bila je veoma cenjena i poštovana u celoj Francuskoj, kao „La Grande Dame de la Champagne“, čiji naziv i danas živi u prestižnom cuvée-u. Jedan od njenih najvećih uspeha je i tajna pošiljka šampanjca u Rusiju 1814. u jeku Napoleonovih blokada kada je postalo jedno od omiljenih pića Rusa a slavili su ga i Puškin, Čehov, Gogolj...

To je doprinelo razvoju izvoza u druge zemlje, što ne jenjava ni danas. Njena hrabrost, snaga i osećaj za posao pomogli su joj da od jedne prosečne vinarije, napravi jednu od najvećih šampanjskih kuća današnjice. Njen glavni moto je bio “Samo jedan kvalitet, najbolji“.

11513944794ccad56fc0040385920723_orig.jpg


Vinarija danas poseduje oko 382 hektara vinograda uključujući i vinograde na 12 „grand cru“ poseda. Prosečna godišnja proizvodnja se kreće oko 50 miliona flaša. Veći deo proizvodnje predstavlja najpoznatiji „Yellow Label Brut Non Vintage“, koji je ujedno i najprepoznatljiviji po svojoj narandžastoj boji. Sortni sastav penušavih vina iz Clicquot kuće je približno: 55 odsto Pinot Noir, 30 odsto Chardonnay i 15 odsto Pinot Meunier.

Veuve Clicquot Yellow Label je „non vintage“ šampanjac koga karakteriše zlatnožuta boja i jake ali izbalansirane arome badema, marcipana i biskvita sa bogatom i kremastom strukturom i nežnim kiselinama. Idealan je kao aperitiv uz kavijar, jela od mesa, kao i ribu i plodove mora. Šarmantan i zavodljiv...

Pored Yellow Label u ponudi Clicquot vinarije su: Rosé Non-Vintage, Demi-Sec Non-Vintage, Brut Vintage i Vintage Rosé, kao i sigurno najveći ponos ove stare kuće, La Grande Dame i La Grande Dame Rosé. Champagne je regija koja se nalazi na severoistoku Francuske i svakako spada u jednu od najznačajnijih vinskih regija sveta. Osnovne sorte koje se gaje su Pinot Noir, Chardonnay i Pinot Meunier. Tlo je uglavnom krečnjak i kreda, a klima je kontinentalna. Niske temperature čuvaju visok nivo kiselina u vinu, što je idealno za nastanak najboljih penušavih vina.

Godine 1972. godine u čast Madam Kliko ustanovljena je nagrada „Veuve Clicquot Business Woman Award“ koja slavi uspehe poslovnih žena u svetu istih kvaliteta kao Madame Clicquot - njen preduzimački duh, njenu hrabrost i odlučnost koji su joj pomogli da ostvari svoje ciljeve. Nagrada obuhvata 17 država.

Intervju: Dominique Demarville, majstor vinskog podruma

2885177424ccad56fe67c8774870034_orig.jpg
Foto: Stéphane Lavoué

Veuve Clicquot Ponsardin etiketa je strogo ograničena na mešavine koje proizvodi majstor podruma (Cellar Master) i koristi se isključivo za vino poreklom iz Šampanje - regiona Francuske. Majstor podruma ima ključnu ulogu, a tek deseti majstor ovog vinskog podruma koji postoji od 1772. je Dominique Demarville…

Da li se sećate momenta u Vašem životu kada se rodila ljubav prema vinu?


Godine 1985. zaljubio sam se u šampanjac, ali i okrug Šampanja, vinograde i u ljude. Tada sam otkrio strast prema uzgajivačima vinove loze ove sorte, zbog teškog rada u vinogradima, ali i zbog kvaliteta. Imao sam priliku da radim kao berač kod mog prijatelja u dolini Marne, u selu Charly sur Marne.

Da li ste oduvek želeli da postanete majstor podruma (Cellar master)?


Nisam, pre nego što sam odlučio da postanem majstor podruma, voleo sam poljoprivredu i školovao sam se u tom pravcu, jer me je od najranijeg detinjstva zanimala proizvodnja hrane i veza između zemlje, klime i prirode.

15355927194ccad5700eda1025939083_orig.jpg
Foto: Gilles De Beauchene

Da li je ljubav prema vinu uticala na razvoj Vaše karijere ili Vas je karijera navodila na „put vina“?


Naravno, ljubav prema vinu je upravljala mojom karijerom. Nisam se rodio u „vinskom“ regionu, i tokom studija, želeo sam da posetim nekoliko vinograda – pravio sam vino u Burgundiji, u Bordou, u Alzasu, ali i u Šampanji. Stalno sam sretao zaljubljenike u vino, koji su mi prenosili svoju ljubav prema vinu, kao i znanje.

Da li smatrate da je za Vas veliki izazov što se nalazite u uspešnom timu, kao što je Clicquot, obzirom na njegovu dugu istoriju i tradiciju?


Istorija vina Veuve Clicquot i tradicija predstavljaju sam kvalitet ovog brenda. Ja sam samo deseti majstor vinskog podruma od 1772. godine. Jacques Peters, moj prethodnik, preneo mi je svo znanje i duh vina Veuve Clicquot, kako bih uspeo da održim konzistentnost ukusa. Tako je bilo i sa njegovim prethodnicima. Još uvek se držimo motoa gospođe Veuve Clicquot: „Samo jedan kvalitet, onaj najbolji“.

Možete li nam ukratko objasniti kako izgleda Vaš posao?


U ulozi majstora podruma vina kuće Veuve Clicquot, tri aktivnosti su najvažnije:
- Nabavka grožđa: majstor podruma vina je zadužen za odnose sa dobavljačima grožđa, jer je veoma važno da prati kvalitet grožđa, kao i redovnost nabavki.
- Proizvodnja i mešanje vina: ovo je srce posla, jer majstor određuje način proizvodnje vina i mešanja.
- Komunikacija: važno je proizvesti vino, ali i stvoriti dobar odnos sa uzgajivačima, što mi pruža prilike da putujem u razne zemlje i da se srećem sa našim klijentima. Imam tu sreću da imam odličan tim koji radi sa mnom i koji nosi veliku odgovornost.

Šta je po vama najvažnije za dobar kvalitet vina?


Ako moram da izdvojim par činilaca, fokusirao bih se na:
- kvalitet grožđa: ne možemo da napravimo dobra vina bez dobrih sirovina.
- mešanje: samo srce kvaliteta i konzistentnosti.
- rezervna vina iz prethodne berbe: ova vina, čuvana i po nekoliko godina, koriste se za mešanje, jer njihovo dugo taloženje, Yelow Label vinima, dodaje složenost i intenzitet Veuve Clicquota.

Koje sorte grožđa favorizujete?


Obožavam strukturu i finese sorte Pinot Noir, kada se kultiviše u kvalitetnim regionima.

Možete li izdvojiti omiljeno vino iz vašeg asortimana Clicquot?


Vina Veuve Clicquot smatram za svoju decu, tako da mi je teško da kažem koje volim više! Ipak, vino zbog kojeg me žmarci podilaze je, La Grande Dame Rosé 1988, koje predstavlja ono što ja volim iz sorte Pinot Noir iz Šampanje: dubinu, laganu strukturu, izvanrednu dužinu i delikatnost. S druge strane, ako bih morao da ponesem samo jednu buteljku u pustinju ili na Mesec, onda bi to bio Yellow Label!

Koju biste kombinaciju hrane i vina preporučili našim čitaocima?


Zahvaljujući predominantnosti sorte Pinot Noir, vina Veuve Clicquot su odlična za kombinaciju sa hranom. Uz Yellow Label volim da jedem škampe ili ribu lubin. Ako želite da eksperimentišete, iskombinujte sir kao što je Comté sa nekom berbom, veoma je uzbudljivo.

Izvor: ministudio
 
Član
Učlanjen(a)
02.09.2009
Poruka
42
Zdravo Crvendac. Da ne vi se falam, ama ako imate moznost da dojdete nakaj nas, i koga bi go probale naseto vino, sto mojot soprug go pravi ovaa godina, ama i lanskata, ce videte deka e mnogu podobro i od ona sto go kazuvate od Povardarie. Zasto e navistina dobro, i e od sortno grozje, a go pravi seto masinski, taka da za nekoja godina, ne mnogu vreme, planira da otvori i mala vinarija. Sekoj koj go probal nema zborovi, na site im se dopadnalo. Pozdrav i ve kanam na vino :).
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Hvala na pozivu, draga Megi. :)
Imaću to u vidu ako me put nanese bilo gde blizu.
Sve najbolje, i da za par godina vaša mala vinarija počne i da izvozi svoja vina. Daće Bog. :)
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Kuvano vino s konjakom

12523_caj-cimet_shutterstock_61863061_kul.jpg


KUVANO VINO S KONJAKOM

POTREBNO JE
1l crvenog vina, 4 štapića cimeta, korica narandže, 4 kašike šećera, 2 štapića kardamona, 5 klinčića, trećina šoljice konjaka.

PRIPREMA

Izmešajte litar vina, četiri štapića cimeta, koru narandže, četiri kašike šećera, dva štapića kardamona i pet klinčića u velikoj posudi. Mešajte na umerenoj vatri, ali pazite da ne proključa. Vino je kuvano tek kad se šećer potpuno rastopi i ako iz njega izlazi para. Procedite ga kroz gazu. Dodajte dve kašičice konjaka u šolju za čaj, pa sipajte kuvano vino.



 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Specijalitet sa jabukom

12524_caj-kuvano-vino_shutterstock_45164917_kul.jpg


SPECIJALITET SA JABUKOM

POTREBNO JE
1l crvenog vina, 2 dl vode, narandža ili dve mandarine), jabuka, 5-7 kašika šećera, malo cimeta.

PRIPREMA
U posudu stavite sve sastojke i kuvajte na srednjoj vatri. Čim provri, sklonite sa šporeta. Poslužite u vatrostalnim posudama., a možete dodati i kesicu čaja, najbolje voćnog ukusa.



 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Vino burbon

4962_dreamstime_7674957-Dgm007-kuv-vino_kul.jpg


VINO BURBON


POTREBNO JE
750 ml crnog vina, pola šipke cimeta, 1 Dr. Oetker Burbon vanila šipka, 4 karanfilića, 60 g šećera, rendana kora pola limuna

PRIPREMA
Pomešajte crno vino sa cimetom, vanilin šipkom, karanfilićem, korom od limuna i šećerom. Stavite da se kuva. Kada provri skinite sa vatre, ostavite da odstoji 5 minuta, izvadite začine i odmah poslužite. Po želji pre služenja dodajte šećera po ukusu.



 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Kuvano vino a la Džejmi Oliver

KUVANO VINO A LA DŽEJMI OLIVER

U dublju šerpu sipajte 250 g šećera, kore dve pomorandže, limuna i limete. Ubacite šest klinčića, malo cimeta, tri lovorova lista, naribani muškatni oraščić i štapić vanile. Dodajte vina toliko da prekrije šećer, kuvajte pet minuta dok se ne pretvori u sirup. Tako ćete dobiti bazu u kojoj se ukus vina i začina savršeno kombinuju.
I dalje kuvajte sirup, ali na slaboj vatri, a onda dodajte anis i dve litre crvenog vina. Lagano kuvajte još pet minuta. Vino ne sme da vri.
Procedite i poslužite u vatrostalnim čašama. Ako želite da ublažite okus, dodajte čašu vode ili soka. Umesto šećera možete da koristite med.



 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Vino je tečna ljubav

Vino je tečna ljubav

Nebojša STANKOVIĆ | 02. jul 2011. 20:30 | Večernje novosti

Vino je oduvek zauzimalo posebno mesto kod svih koji od života traže nešto više. Do pre nekoliko godina i Srbija je više bila rakijska, nego vinska zemlja

1.jpg
Vino „Piće bogova sa Olimpa“

VINO je možda lakše napraviti nego o njemu napisati neku novu mudrost. Jer, toliko ima poznatih izreka o božanskom napitku i toliko je mnogo umnih i značajnih imena o vinu govorilo ili pisalo da je teško nešto reći a ne ponoviti se.
U svakoj zemlji u kojoj je ono više od samo „još jednog alkohola“ izlaze mnogobrojni časopisi posvećeni temi vinarstva, svake ozbiljnije novine tamo imaju kolumne ili dodatke o vinu, čiji su autori naširoko poznati, a uživaoci čine posebnu sektu, u kojoj greške u proceni ukusa, arome ili godine nastanka nisu dozvoljene.

Do pre samo nekoliko godina i Srbija je mnogo više bila rakijska, nego vinska zemlja. Vino se služilo u čaši od dva deci, iz koje se pila i voda i gusti sok, vinske karte su, ako ih je uopšte bilo, imale dve stavke (crno i belo), vino bez sifona ili kisele se nije ni služilo, čisto ga niko nije ni pio, flaše su bile litarske i bez pampura, kakva godina berbe, poreklo... Ali, malo-pomalo, Srbija se vratila svojim korenima, bar kada je o vinu reč. I bukvalno. Naime, danas su nekadašnje oaze vina, u župama i ravnicama, opet pod vinovom lozom, čokoti su pustili korenje, sve je više malih vinarija koje se bave ozbiljnom proizvodnjom, sajmovi vina su postali redovni u kalendaru i, što je najvažnije - od vina se opet može živeti.
U svim restoranima sada znaju koje čaše idu uz koju boju vina, znaju da li treba da bude hladno ili da se služi na sobnoj temperaturi, sve je više konobara koji znalački pomažu u izboru.
A vino kao nijedno drugo piće utisnuto je tako duboko u tradiciju ne jedne zemlje već našeg postojanja, mitskog ili stvarnog. Posle velikog potopa i Noje je posadio lozu, da li zbog užitka ili utehe, nije važno. Ništa se za pojam uživanja i otkrivanja filozofije života ne vezuje kao vino. Od grčkih slikanih vaza sa prikazima bogova, koji u njemu uživaju, do televizijskih emisija danas, sve je
uvek ispunjeno nekom dozom strahopoštovanja i ljubavi.

Vino se uvek vezuje za grožđe, od ovog voća i njegove prirodne fermentacije i nastaje, ali vino i grožđe se, verovali ili ne, jednostavno ne poklapaju. Grožđe koje je dobrog ukusa, najčešće ne daje dobro vino. Prava fina vina se prave od grožđa, koja nisu najbolja za jelo.


2.jpg

A „piće bogova sa Olimpa“ ima svoj izvor u različitim vrstama grožđa kao što su pino noar, kaberne sovinjon, merlo (za crvena vina) ili šardone (za belo vino) i zavisno od procenta osnovne vrste grožđa u vinu ono nosi ime. Minimum je između 75 i 85 procenata jedne vrste grožđa u nastajanju vina da bi se ono moglo nazvati po toj sorti.

U svetu vina postoje dve podeljene, „zaraćene“ i na sva neprijateljstva spremne strane - evropski proizvođači i svi oni drugi, koji vino ne proizvode na Starom kontinentu. Osnovni razlog je razlika u mišljenju šta jedno vino čini posebnim - da li region u kojem vinova loza uspeva, mesto gde su vinogradi od čijih se grozdova vino pravi, ili vrsta grožđa.
Tradicionalni Evropljani - Francuzi, Italijani i Španci pre svih, smatraju da je sve u regionu, pa su i njihove klasifikacije takve, vina nose nazive prema podneblju gde uspevaju - bordo, kjanti... Neevropljani su fleksibilniji, njihova podela se zasniva na vrsti grožđa, bez obzira na to gde su vinogradi. I zbog toga proizvođači vina u Evropi sa podozrenjem, iako bi bolja reč bila prezir, gledaju na sve ostale koji ne prihvataju njihov način razmišljanja kada je vino u pitanju. Istina, postoji i nekoliko izuzetaka, napa veli u Kaliforniji, kolumbija veli u Vašingtonu, barosa veli u Australiji, ali to je daleko od toga da zadovolji vinske tradicionaliste, koji veruju da je pravo vino samo ono koje dolazi iz određenog regiona ili vinograda.

3.jpg

Francuzi su sinonim za „naciju vina“ u svakom pogledu: najveći su proizvođači, najveći izvoznici, njihov udeo na međunarodnom tržište vina je najveći (34,9), ali su i najveći potrošači - svaki Francuz prosečno popije 8,4 litra vina godišnje. U svim ovim kategorijama iza njih su Italijani, treći su Španci, osim u udelu na svetskom tržištu, gde su se pojavile neke nove vinske sile, pre svega Australija, treća, ispred Španije.

Lekari su odavno ukazali na dobru stranu umerenog korišćenja vina. Antioksidansi u njemu čine dobro krvnim sudovima, ali ih sadrže samo crna vina. I još nešto što je utvrđeno: skuplja, bolja vina uvek sadrže veću količinu antioksidanasa. Bela, crna (kako ga mi zovemo, iako je reč o crvenoj boji) i penušava vina pripadaju takozvanim lakim vinima, jer je procenat alkohola u njima od 10 do 14 odsto. Dezertna, ali i aperitivna slađa vina, jača su, imaju od 14 do 20 procenata.
Etikete na nekim bocama predlažu da se flaša otvori, ne bi li se vino „izdisalo“, nekoliko sati pre nego što se toči u čaše. Generalno, to su mlađa vina, koja ovakvim „disanjem“ dobijaju jer se tako oslobađaju aroma, mirisi i tekstura. Ukus je posle toga mekši i sav buke je dostupan. Ponekad se praktikuje i pretakanje iz flaša u posebne posude, ali je tu, kao po pravilu, reč o starim vinima, koja imaju sediment na dnu. Ovakva vina se piju odmah po otvaranju - u protivnom, gube karakteristike i intenzitet ukusa.
Ali ova pravila su neobavezujuća i ne vezuju se za apsolutno sva vina. Baš kao što je i pogrešna pretpostavka da je vino bolje što mu je godina proizvodnje starija. Jer, vino je neophodno čuvati na stabilnoj temperaturi, ne izlagati flaše suncu, ne dozvoliti taloženje, česta pomeranja, kontrolisati čep... Svaka kap pravog, finog vina jeste priča o zemlji u koju je loza posađena, o suncu i rosi koji svako zrno okupa i zalije, o čoveku koji svemu na kraju daje meru.
Piće sanjara i boema, hedonista i onih koji od života traže više.

NAJVEĆI NEPRIJATELJ
Vino se, naravno, osim od osnovnih sorti grožđa, pravi i od nekih hibridnih, nastalih ukrštanjem. Ali, genetsko ukrštanje dve vrste treba razlikovati od kalemljenja, kada se delovi jedne vrste loze ubacuju u drugu. To je bitno jer se upravo kalemljenjem evropskih i američkih sorti izbegava najveća opasnost za vinograde - filoksera. Ovaj golim okom jedva vidljivi insekt razara koren čokota vinove loze. Krajem 19. veka vinogradi gotovo čitave Evrope su bili opustošeni, što je uništilo proizvodnju na duže vreme. Upravo u to doba
(1890-1895) Srbija se pojavljuje kao izvoznik vina u - Francusku!

KAKO VINO NASTAJE
Proizvodnja crnog vina počinje fermentacijom. Mehurići gasa izbacuju na površinu opnu od zrna grožđa, ali se ona vraćaju natrag, što utiče na njegovu boju i ukus, ali i na zdravstveni aspekt vina, jer se antioksidanti nalaze upravo tu. Po okončanju fermentacije, dolazi presovanje, za finija vina, po pravilu, manji pritisak. Belo vino ima nešto drugačiji proces. Prvo se pristupa presovanju, čime se odstranjuje kožica zrna, semenke i peteljke, (što znači da se belo vino može praviti i od crnog grožđa), pa tek onda dolazi do fermentacije pri temperaturi (idealno između 15 i 18 stepeni) što je bitno niže od fermentacije za crna vina (29-30). Proces uobičajeno traje oko šest nedelja.

TEČNA LJUBAV
Vino se ne pije tek da bi se nešto popilo, da bi se ugasila žeđ, nije ono za jednu čašu s nogu. Ne. Ono zaslužuje mnogo više od toga. Filozof Bela Hamvaš je u svojoj „Filozofiji vina“ napisao da je „vino tečna ljubav“, da se mogu razlikovati muška (suva) i ženska (bela), baš kao i jednoglasna i višeglasna, simfonična vina.

DOBAR UKUS
Kada je smešteno u prave podrume, sa potrebnom temperaturom i vlažnošću, vino zadržava svoj kvalitet, a u nekim slučajevima, dozrevanjem, poboljšava svoju aromu i postaje kompleksnije. Preporučena temperatura za zrela vina je 13 stepeni, za ostala 15, i to je manje-više svima poznato, ali ono što je manje znano jeste da je optimalna vlažnost (između 50 i 70 odsto) neophodna da bi vino bilo pravo. Jer, manja vlažnost može tokom vremena da izazove sušenje čepa (pampura), pa kiseonik ulazi u flašu i bitno umanjuje kvalitet vina. Portugal proizvodi polovinu čepova za vinske flaše, ali je u poslednje vreme sve više sintetičkih pampura.

 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Ljuto kuvano vino

LJUTO KUVANO VINO

21977_stock-photo-hot-wine-punch-for-winter-and-christmas-with-delicious-cookies-and-marchpane-c.jpg


POTREBNO JE

1 l crnog vina, strugana kora 1 pomorandže, ½ kašičice mlevenog bibera, kašičica karanfilića, šipka cimeta

PRIPREMA

Vino stavite da se zagreje, pa dodajte biber, karanfilić, štapić cimeta i nastruganu koru pomorandže. Ne dozvolite da vino provri jer će izgubiti aromu. Kuvano vino procedite i servirajte sa kolutovima pomorandže koje ste ukrasili karanfilićem.


 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Kuvano vino sa cimetom

Kuvano vino sa cimetom

zp-VINO-SA-CIMETOM_310x186.jpg

Potrebno je: 7,5 dl crnog vina, 125 g šećera, pomorandža, dva štapića cimeta, tri zrna karanfilića, 10 zrna crnog bibera i zvezdica anisa.

Vino sipajte u šerpu, dodajte zvezdicu anisa i zagrejte na umerenoj temperaturi, pazeći da ne proključa, pa dodajte šećer, cimet, karanfilić, biber i struganu koru od pomorandže. Sasvim smanjite temperaturu i kuvajte još 20 minuta, pazeći da vino ne ključa, procedite i odmah služite.




 
Natrag
Top