O siru i ostalim mlečnim proizvodima

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
27. 02. 2010. 10:31h| Mondo

Kako da pravilno servirate sir

Ako ste odlučili da prijatelje koje ste pozvali u goste poslužite sa nekoliko vrsta sira, potrebno je da znate i kako se oni pravilno služe.

37641_cheesefruit_f.jpg


Sirevi se služe bez ambalaže i folije, a kora im se ne skida. Ređaju se na velikim tanjirima u smeru kretanja kazaljke na satu.

Kada imate više vrsta sireva koje služite, pri serviranju ovek krenite od onih sa blažom aromom, da bi završili sa onim sirevima koji imaju najjači ukus.

Sireve je iz frižidera potrebno izvaditi sat vremena pre služenja kako bi im se aroma razvila u potpunosti.

Sirevi koji se preporučuju kao posluženje su meki "kamamber", "rokfor" - sir sa plavom plesni, kozji i neki tvrdi sir. Uz ukus sira savršeno se slažu i orasi, kruške, grožđe i rotkvice.

I nikako ne preterujte sa količinom - ukoliko sir služite kao glavno jelo, 200 grama je sasvim dovoljno, a ukoliko ga služite na kraju obroka potrebna količina je 60-80 grama.



 
Poslednja izmena:
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Sir i ostali mlečni proizvodi

Mlečni proizvodi

Mlečni proizvodi se dobijaju takozvanim mlečno-kiselinskim vrenjem. Pasterizovano mleko (zagrejano na 60 stepeni) se ohladi samo do određene, pogodne temperature (što je obično do 40 stepeni) a onda se u njega unese određena vrsta bakterija. Bakterije u mleku počnu da "rade" i rezultat je jogurt, kiselo mleko ili sir. Koji ćemo proizvod dobiti zavisi od toga koja je bakterijska vrsta unesena, od temperature i vrste mleka. Najčešće se koristi kravlje mleko, ali ne treba zanemariti ni ovčije i kozje.


Ne znam da li ste imali prilike da probate grčko ovčije kiselo mleko u zemljanim posudama. To je jedna od bitnijih stvari na mojim letovanjima. Ne znam šta mu rade, ali takvo kiselo mleko nigde nećete naći. Tako puno i savršeno, dovoljno samo za sebe, a podjednako dobro uz neku pitu ili pecivo.

Kozje mleko ima neobičan miris, ako ste ga jednom probali, nikad nećete zaboraviti. Većini ljudi je taj miris neprijatan, ali ovo, inače jako zdravo mleko ima i svoje verne pristalice.


Veliki je izbor mleka i mlečnih proizvoda na tržištu. Pored pasterizovanog i sterilizovanog mleka, imamo kiselo mleko sa različitim procentom masti, zatim kiselu pavlaku, takođe u raznim verzijama, kao i slatku pavlaku koja se može koristiti za šlag i kolače ili sipati u kafu. Ipak je najzastupljeniji jogurt, zbog čega mislim da smo jako srećni. Razne vrste jogurta, često obogaćene određenim kulturama zbog čega dobijaju gušću konzistenciju i izuzetno prijatan miris, a i posebno prijaju želucu, pre svega. U novije vreme prisutni su i voćni jogurti, koji su prijatan desert, a naročito zgodni ujutru čim ustanete i nešto biste, a ne znate šta, a i nije vam baš do doručka, ili nemate vremena.

Izvor: hogarovaarka.com
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Sir

Sir

Sirevi su priča za sebe. Ovde je tehnika već nešto komplikovanija. Mleko u koje je dodato sredstvo za sirenje, što je opet neki mikroorganizam, se potpuno zgrudva. Onda se cedi i presuje i tako dobije oblik. Mora da stoji određeno vreme, u zavisnosti od vrste sira.


Početak sira vezuje se za Srednji istok, gde je, po legendi, jedan arapski nomad poneo u svojoj mešini mleko za put po pustinji. Posle nekoliko sati, kad je hteo da utoli žeđ, otkrio je da je mleko nestalo, a da su se umesto njega formirali čvrsti beli komadi i bleda retka tečnost. Njegova mešina je bila napravljena od stomaka mlade životinje i sadržala je enzim renin. Mleko se usirilo zahvaljujući kombinaciji renina, toplote i pokreta konja. Naseg junaka tehnički detalji nisu mnogo interesovali. On je bio zadovoljan, jer je ustanovio da su beli komadi jestivi, a da se tečnost može piti.


Sir je bio poznat u sumerskoj kulturi, kod starih Grka, a u vreme Rimskog carstva je pravljenje sira bilo poznata veština i dostiglo je visoke standarde. Do tog doba razvijen je proces sazrevanja i znalo se da različiti uslovi i tretman dovode do različitog ukusa i karakteristika. Veće rimske kuće su imale posebnu kuhinju za sir i posebne prostorije u kojima je sir sazrevao. U velikim gradovima domaći sir je mogao da se odnese u specijalne centre na dimljenje. Sir je služen na stolovima više klase.

U srednjem veku monasi su bili inovatori. Njima dugujemo zahvalnost za današnju raznovrsnost u svetu sira. Za vreme perioda renesanse siru opada popularnost, smatralo se da je nezdrav, tako da tek u XIX veku ponovo zadobija naklonost ljudi. Tada počinje fabrička proizvodnja.


Princip dobijanja sira je koagulisati mleko tako da formira grudu i surutku. Ovo se dešava i spontano ako mleko ostavimo na toplom, ali danas se u mleko dodaju bakterijske kulture koje proizvode mlečnu kiselinu i renin. Renin je enzim koji se dobija iz stomačnog zida mladih teladi.

Najprostiji je sir tipa cottage. U mleko se doda starter (bakterijska kultura) i kad se razdvoje sir i surutka, sir se pakuje i ide u prodavnice. Finiji sirevi podležu procesu starenja ili sazrevanja. Oni se dobijaju otprilike ovako:


mleko se zagreje

dodaju se bakterije i renin
mleko koaguliše
ocedi se
presuje se i zagreva
oblikuje se pomoću kalupa – soljenje pre ili posle ove faze
sir sazreva u kontrolisanim uslovima.

Varijacije su brojne. Različit kvalitet mleka, razlčiti aditivi, npr. boje, kiselost, zagrevanje do različite temperature, vrsta krave, njena ishrana, zemljište, klima – svi ovi faktori utiču na kvalitet sira. Zatim količina renina, presovanje, kolicina soli i način sazrevanja.


Za vreme sazrevanja, dva su najznačajnija faktora: vreme (od dve nedelje do sedam godina) i temperatura. U toku sazrevanja mikroorganizmi igraju svoju ulogu.


Oni mogu biti normalno prisutni u mleku ili u atmosferi ili mogu biti dodati.


U "plave vene" se ubacuju Penicillium spore (znači, koriste se i gljive) koje stvaraju aromu i plavo-zelene linije. Ovi sirevi sazrevaju iznutra. Sa druge strane, sirevi kao Camembert i Brie se površinski tretiraju drugim tipom Penicillium spora, sto izaziva "cvetnu" površinu.


Kora na siru se formira za vreme sazrevanja, uglavnom prirodno, a nekad se formira i veštački. Osnovna funkcija kore je da zaštiti unutrašnjost sira i omogući mu da jednolično sazreva. Soljenje ima važnu ulogu u formiranju kore. Jako slani sirevi razvijaju jako debelu koru.

Izvor: hogarovaarka.com
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Klasifikacija sireva

Klasifikacija sireva

Najjednostavniji način da se klasifikuju sirevi je na osnovu procesa proizvodnje i sličnosti u izgledu i ukusu sira. Postoji mnogo kategorija, a neke od njih su sledeće:

Sveži, nezreli sirevi - oni ne podležu procesu sazrevanja. U ovu grupu spadaju Cottage i Ricotta. Ovi sirevi imaju najslabiji ukus od svih. Obično nisu soljeni.

Dvostruko i trostruko masni sirevi - oni su posebno obogaćeni mlečnom mašću u toku procesa izrade. Sadrze 60, odnosno 75% masnoće. Neki ne podležu procesu sazrevanja, dok neki sazrevaju oko tri nedelje.

Blagi sirevi - Edam, Gouda, Fontina. Čvrsti, lako se seku, mnogi su dovoljno kvalitetni da se služe na kraju obroka.
Švajcarski sirevi - najpoznatiji je Ementaler. Ima čvrstu koru, čuvene rupe i slatkastog je ukusa. Rupe nastaju širenjem gasa u toku sazrevanja.

Cheddar je jedan od najpopularnijih i najviše kopiranih sireva na svetu. Ovi sirevi se u toku proizvodnje seku na komade i gusto spakuju i tako ostave izvesno vreme. Originalni cheddar je čvrst, žut, blagog ukusa koji stajanjem postaje oštriji. U ovu grupu spadaju i Gloucester, Leicester, Derby itd. Vermont je poznat američki, Cantal franuski, a Kashkaval daleki grčki rođak i pravi se od ovčijeg mleka.

Ekstra tvrdi sirevi - Jako tvrdi, pikantni, oštri, pogodni za rendanje. Najpoznatiji je Parmesan.

Manastirski sirevi - istorijski povezani sa manastirima. Najpoznatiji iz ove grupe su Trappist i Beaumont.

"Plave vene" - zovu ih plavi, jer masu sira prožimaju plave, zelene i crno plave linije. Aromatični. Pikantni. U njih se pre sazrevanja unose Penicillium spore. Obično su meki, ali mogu i da se mrve. Neki su, pak, toliko meki da gotovo da mogu da se mažu. Smatra se da su iz ove grupe najbolji na svetu Roquefort, Stilton i Gorgonzola.

Camembert i Brie tip sira - njihova kora je "cvetna", tretirani su Penicillium sporama. Unutrašnjost je meka i žuta.

Sirevi od kozjeg mleka - ovi sirevi su obično mali, dolaze u najrazličitijim oblicima, kao piramide, cilindri, kupe. Da li ce biti blaži ili jačeg ukusa zavisi od toga koliko su stari. Danas se često prave od mešavine kozjeg i kravljeg ili ovčijeg mleka.

Sirevi od ovčijeg mleka - kao i kozji, ovi sirevi su sasvim drugačijeg ukusa od kravljih. Ukus im se kreće od blagog do oštrog. Neki su primetno slani zato što su sazrevali u slanoj vodi. Mnogi tradicionalni grčki sirevi spadaju u ovu kategoriju, najpoznatiji je Feta. Drugi, kao Kashkaval i Kasseri imaju karakterističan ukus.

Začinjeni sirevi
- Ukus je pojačan dodavanjem raznih biljaka i začina, od bibera do belog luka. Poznati su Derby Sage i Leyden.

Dimljeni sirevi - Često su to Cheddar ili Emmentaler koji su "zadimljeni". Često se prave u obliku kobasice. U većini slučajeva dimljeni ukus je dobijen pomocu hemikalija, pre nego vešanjem sira iznad vatre. Često su dodatno začinjeni biljkama ili biljnim proteinom koji ima ukus šunke.

Sirevi od surutke - Retki, ali postoje. Gjetost je jedan od njih. U toku proizvodnje dodati su mu mlečni šećer (laktoza) i mlečna mast. Izgledom podseća na karamel. U ovu grupu spada i Ricotta (koja je već klasifikovana kao nezreli sir). To je Italijanska verzija Cottage sira.

Sirevi sa jakim mirisom - Najpoznatiji je verovatno Limburger, belgijskog porekla, mada se često misli da je nemački, jer je u toj zemlji jako popularan. Priča kaže da su u malom gradu u Green County, Wisconsin, izbili nemiri kada su kola natovarena Limburgerom ostavljena bez nadzora na glavnoj ulici. Ovaj sir ima zaista moćnu aromu.

Dodatno obrađeni sirevi - Njihov proces sazrevanja je zaustavljen u određenom trenutku pomoću toplote. Obično se prave mešanjem dve vrste sira i nikada ne mogu razviti jedinstveni ukus prirodnog sira iz prostog razloga što su mikroorganizmi koji stvaraju taj ukus umrtvljeni.

Izvor: hogarovaarka.com
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Kajmak

Kajmak

Kajmak se ne proizvodi nekom komplikovanom tehnikom, on se skuplja. Ako imate zaista mnogo litara mleka, možete da probate. Doduše, možete samo za svoju dušu da sakupite par kašika i iz jedne šerpe.


Kad skuvate mleko, sakupite kajmak koji se nakupio na površini, pažljivo i ostavite ga da stoji. Posle par dana dobićete kajmak. Treba ga posoliti jer je jako kvarljiv, a ako ga kupite na pijaci, ne treba da ga solite, ali vodite računa da vam u njega ne upadaju mrvice hleba i da ga uvek kad ga ostavljate u frižider kašikom sabijete tako da u njemu nema vazduha. Moram da priznam da ja najviše volim mladi kajmak, onako "zgužvan", ali kad god ga ostavim tako, on se ukiseli. Nema nam druge, kajmak mora da se sabije.

Izvor: hogarovaarka.com
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Kozji sir u maslinovom ulju na moj način

Kozji sir u maslinovom ulju na moj način

Potreban materijal:
kozji sir, maslinovo ulje (extra virgin), sveži listovi bosiljka i ruzmarina.

Priprema:
Kozji sir iseći na malo veće kocke, pa ređati u teglu, a između ubacivati sitno seckane listove bosiljka i ruzmarina (ili, ako ne volite da ih osetite u ustima, a volite njihov miris, možete staviti cele grančice). Kada napunite teglu, zalijte sve maslinovim uljem do vrha, da sve bude dobro natopljeno, zatvorite, i držite u frižideru do služenja, ali obavezno ostavite da stoji bar dva dana pre nego što počnete da ga koristite.

Ovo je prirodni eliksir i praznik za nepca. :)
Možete ga služiti samostalno kao predjelo, a odličan je kao dodatak u svežim salatama sa paradajzom, krastavcima, paprikama... Ja volim da ga stavim i u sos za testeninu.
A kada potrošite sir, ostaje vam divno začinjeno maslinovo ulje sa ponekim komadićem sira, predivno za začinjavanje salata, sosova, i lakih jela od povrća.

Naravno, ako ne volite kozji, ovo možete probati i sa feta sirom.

Prijatno! :)

 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Koliko ukusa - toliko sireva

KOLIKO UKUSA - TOLIKO SIREVA


sir01.jpg

PECORINO TOSCANO
blago slatkog ukusa ide uz dobro začinjena jela


sir02.jpg

PARMIGIANO - REGGIANO
nije mnogo mastan i prilikom pohovanja dobija hrskavu finu koru


sir03.jpg

MIMOLETTE VIEILLE
stari sir, odličan za pohovanje i sosove od sira


sir04.jpg

MONTASIO MEZZANO
srednje stari sir iz gornje Italije, idealan za pohovanje

sir05.jpg

HOLANDSKI GOUDA
srednje star sir, izvanredan za sosove i pohovanje


sir06.jpg

EMENTALER
zavisno od starosti blagog je do pikantnog ukusa, odličan za sosove


sir07.jpg

PIRINEJSKI SIR
od ovčjeg je mleka, ima prefinjen miris i sadrži 45% masti


sir08.jpg

PECORINO FIORE SARDO
ovaj tvrdi sir, što je stariji, postaječvršđi i pikantniji


sir09.jpg

FONTINA
sir od nekuvanog mleka, odličnog slatkastog mirisa, lako se topi i pogodan je za sosove i razna jela

sir10.jpg

CHEDDAR
tradicionalni engleski sir sa najmanje 48% masti

sir11.jpg

STARI GOUDA
holandski sir, star preko dve godine, ima pikantan miris, dobro ide uz vino ili se pohuje

sir12.jpg

KASAR PEYNIRI
fini sir za mešenje, poreklom iz Turske

sir13.jpg

TILSITER
pravi se u Nemačkoj, veoma je ukusan i dobar za tost i pohovanje

sir14.jpg

ŠVAJCARSKI TILSITER
fin, lako topivi sir


sir15.jpg

PIRINEJSKI SIR
pravi se od kravljeg mleka, dobar za hladne zakuske i pohovanje


sir16.jpg

PROVOLONE
italijanski pareni sir, upotrebljava se za mešenje, a zavisno od starosti ukus varira od vrlo blagog do pikantnog

sir17.jpg

FETA
grčki ovčji sir koji se u platnu stavlja u salamuru i ima ga od mekog do polutvrdog


sir18.jpg

MANCHEGO
španski tvrdi sir od ovčjeg mleka

sir19.jpg

GREYERZER (GRUYERE)
zahvaljujuđi izuzetnom ukusu dobar je za pohovanje


sir20.jpg

TOMME DE SAVOIE
francuski sir, specijalitet iz Savoje, sa buđavom korom, odlično ide uz crno vino


sir21.jpg

ROKFOR
Plesnivi sir od ovčjeg mleka, veoma jakog mirisa, izvanredan za sosove


sir22.jpg

FOURME D'AMBERT
veoma ukusan sir sa vrganjima


sir23.jpg

BLUE STILTON
engleski plesnivi sir


sir24.jpg

APPENZELLER
pikantan švajcarski sir od nekuvanog mleka


sir25.jpg

GORGONZOLA
italijanski plesnivi sir


sir26.jpg

MOZZARELA
pravi se od kravljeg mleka, odličan za pohovanje i pice

sir27.jpg

VALENCAU
blagi kozji sir, odličan za pohovanje


sir28.jpg

SVEŽI KOZJI SIR
odličan za zapečena jela

Izvor: Kuvarica.net
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Sirevi kao lek: Feta za dijetu, bri za energiju

Sirevi kao lek: Feta za dijetu, bri za energiju

Blic žena


Volimo ih u salatama, sendvičima, na pici, a poznato je da ih Francuzi jedu na kraju obroka umesto dezerta. Pored toga što su ukusni i hranljivi, sirevi u umernim količinama mogu biti odlični i za zdravlje.

1.jpg

BRI ZA ENERGIJU

Bri je mekani kravlji sir koji je nastao u istoimenoj francuskoj pokrajini i spravlja se ili od punomasnog ili polu-masnog mleka. Parče od 100 grama sadrži 319 kalorija, 16,8 grama zasićene masnoće i 1,8 grama soli. Iako je dosta kaloričan bri je manje mastan od većine tvrdih sireva, a korica je bogata vitaminima B1 i B6 koji su odlični za pretvaranje uglejnih hidrata i proteina u energiju. Ipak, bri ne bi trebalo da jedete ako ste u drugom stanju jer sadržai jednu specifičnu vrstu bakterije koja može izazvati pobačaj.

PARMEZAN ZA JAKE KOSTI
Parmezan se već odomaćio u kuhinjama srpskih domaćica, kao i u restoranima zbog svog specifičnog aromatičnog mirisa i ukusa i mada većina upravo zbog ovih karakteristika misli da se pravi od ovčijeg mleka, parmezan se dobija od kravljeg mleka. U 100 grama parmezana ima čak 452 kalorije, 20,5 grama zasićene masti i 2,7 grama soli, te budite umereni. Za preporučeni dnevni unos kalicjuma, koji za odrasle iznosi 800 miligrama, dovoljno je da svoju omiljenu pastu začinite sa tri kašičice rendanog parmezana. Ovaj sir naročito je bogat kalcijumom zbog velike količine mleka koja se koristi za njegovo dobijanje ( 16 litara mleka za kilogram sira). Ova količina parmezana takođe će vam obezbediti i dovoljan dnevni unos cinka.

2.jpg

KAMEMBER ZA SRCE

Kamamber je relativno mlada vrsta sira, koja je počela da se proizvodi s kraja 18. veka u Normandiji u Francuskoj. Izuzetno je mekan, a ispod bele korice krije se slasni žuti deo. Zanimljivo je da kamember sadrži više folne kiseline od brokolija, zbog bakterije koja se koristi pri njegovom zrenju. Folna kiselina pomaže u prevenciji od srčanog udara, a 40 grama kamembera dnevno ženama obezbeđuje 30 odsto dnevno preporučene količine folne kiseline, a muškarcima 20 odsto. Kamember nije puno kaloričan sa 297 kalorija na 100 grama, 14,8 grama zasićene masnoće i 1.6 grama soli.


ČEDAR ZA TRUDNICE
Čedar je poreklom iz Somerseta u Engleskoj i najomiljeniji je sir Britanaca. Pravi se od kravljeg mleka, a proces zrenja varira od 6 do 30 meseci, s tim što ako baš hoćete onaj iz seoceta Čedar znajte da je taj zrio u posebnim pećinama u blizini sela, zbog posebnih uslova, vlage i temperature. U 100 grama čedar sira nalazi se 21,7 grama zasićene masnoće, 1,7 grama soli i ima 412 kalorija. 40 grama dnevno obezbeđuje više od trećine dnevnog unosa kalcijuma, koji je važan za razvoj skeleta bebe. Osim toga čedar je odličan izvor folata koji su važni u trudnoći.


3.jpg

FETA ZA DIJETU

Iako grčka feta važi za kaloričan, masni sir zapravo ima manje kalorija od većine sireva. U 100 grama fete ima 250 kalorija, 13,7 grama zasićene masnoće i 3,6 grama soli.
Feta je za 40 odsto manje kalorična od čedar sira, zbog toga što ima veći sadržaj vode a manji sadržaj masnoće. Međutim, ne preterujte jer feta spada među najslanije sireve, a zadržavanje viška tečnosti vam sigurno neće pomoći ako ste na dijeti.

4.jpg

EDAMER DOBAR ZA SVE

Najpopularniji holandski sir je edamer, a ime je dobio po gradu Edamu na severu zemlje. Pravi se i od kravljeg i od kozijeg mleka a na 100 grama sadrži 333 kalorije, 15,9 grama zasićene masnoće i 2,5 grama soli. Bogat je vitaminom B 12 koji je važan za zdrav nervni sistem, kao i za opštu dobrobit organizma.


 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Domaći jogurt na Kurdski način

Domaći jogurt na Kurdski način

Ima dosta recepata za domaći jogurt ali nijedan se ne pravi na ovaj način. Ovako ga prave u Kurdistanu, a nadamo se da ćete i vi biti oduševljeni ovim divnim jogurtom kao sto su bili svi oni koji su ga probali.

203766_jogurt_f.jpg
Poseban jogurt...gustinu određujete sami

Sastojci:
3 litre mleka
3 kašike jogurta


Priprema:
Mleko stavite na laganu vatru da prokuva. Mleko treba povremeno mešati da ne bi zagorelo.

Pripremite veću staklenu ili keramičku posudu, pa kada mleko prokuva sipajte ga u posudu. Ostaviti mleko otkriveno da se prohladi 30-tak minuta (najbolje je proveriti prstom - ako možete da stavite prst u mleko onda je toplina dobra).

U jednu posudicu stavite 3 kašike jogurta i nekoliko kašika mleka iz posude i dobro pomešajte viljuškom. Pošto se na mleku uhvati kajmak, polako skinite kašikom jedan deo kajmaka, da bi napravili rupu. Polako pomešajte jogurt sa mlekom. Ako vam se raspadne kajmak nije problem, samo je lepse ako ostane kajmak na vrhu.

Pokrite posudu plastičnom folijom i napravite čačkalicom rupice na foliji. Posudu umotati ćebetom i ostaviti 6-7 sati ili preko noći.

Odmotajte posudu, skinite foliju pazeći da voda sa folije ne upadne u jogurt. Direktno na jogurt stavite nekoliko papirnih ubrusa ili čistu gazu da bi upila tečnost, opet posudu pokriti folijom i staviti u frizider da se dobro ohladi.

NAPOMENA:
Ovako pripremljen jogurt može da stoji i do 7 dana u frižideru (ako ga ne pojedete do tada).
Ako želite da vam jogurt bude što gušći, kako se jogurt troši treba ga staviti u manju posudu, pokriti papirnim ubrusima ili gazom tako da krajevi izlaze preko posude, pokriti lagano folijom i staviti posudu u veću posudu. Tako će voda iz jogurta da se cedi i dobićete jako fini gusti jogurt.

Izvor: Kulinarika






 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Kako vi jedete sir?

Kako vi jedete sir?

Sir nije samo nutritivno vredna namirnica bogata visokovrednim proteinima i kalcijumom već i jedna od najčešće konzumiranih namirnica širom sveta. Proces pravljenja sira je svojevrsna umetnost, baš poput proizvodnje vina.

1.jpg

Imate li vi običaj da ovako servirate sir i uživate uz čašu vina?

Iako se svi sirevi prave od istog sastojka - mleka krave, ovce ili koze - postoje na stotine različitih vrsta sireva, od kojih svaki nudi jedinstvenu aromu i teksturu.

Sirevi se najčešće dele u kategorije koje otkrivaju njihovu teksturu i proces proizvodnje. Zahvaljujući tome imamo razne vrste sireva:

2.jpg

Sveži sirevi: mascarpone, ricotta,
Mekani sirevi: brie, mozzarella, quark, feta
Polutvrdi sirevi: cheddar, gauda, trapist
Tvrdi sirevi: parmezan, paški sir
Buđavi sir: Stilton, gorgonzola


Kultura jedenja sireva

Način uživanja u sirevima raznolik je, a posluživanje i sam odabir stvar je običaja, tradicije pojedinog naroda. Francuzi i Italijani, na primer, sir uzimaju nakon poslednjeg slanog jela, a pre dezerta kako bi mogli da nastave da piju vino koje su pili uz prethodno jelo.

Nemci i Englezi, s druge strane, vole sir kao poslednje jelo. U Istočnoj Evropi sir se vrlo često jede i kao predjelo ili samostalan obrok, dok su Amerikanci majstori u uklapanju sireva u razna jela, posebno ona iz kategorije fast fooda.

Upravo su Amerikanci i najveći proizvođači i potrošači sireva, a na jelovniku im se najčešće nalazi mocarela. U Evropi su najveći ljubitelji sireva Islanđani, Švajcarci, Francuzi, Grci i Italijani.

Izvor: Vesti online



 
Natrag
Top