Norveška

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Norveška: Fjordovi s pogledom

Večernji




Glavna atrakcija fjorda je Preikestolen ili “Propovjedaonica”, odnosno stijena koja je zbog svog mistična i neobična izgleda dobila ovo ime.

Iako dužina od 40 kilometara i nije neka posebnost kad su fjordovi u pitanju, ono što je impresivno kod Lysefjorda u blizini Stavangera u Norveškoj neobična su panoramska mjesta neukroćena šarma, koja će u vama pobuditi navalu adrenalina.

Glavna atrakcija fjorda je Preikestolen ili “Propovjedaonica”, odnosno stijena koja je zbog svog mistična i neobična izgleda dobila ovo ime. Stijena se nalazi 604 metra iznad samog fjorda, a da biste došli do ravne platforme morate pješačiti otprilike dva sata.

Uz Propovjedaonicu, druga atrakcija fjorda je ukliještena stijena Kneragbolten, s koje se također pruža nevjerojatna panorama na fjord.

Ako ne patite od vrtoglavice, ne propustite ovjekovječiti trenutak!


 
Poslednja izmena:
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Norveška - Zemlja 1.000 fjordova

Norveška - Zemlja 1.000 fjordova

COVER magazin 04.04.2010 09:40



Norveška je država na severu Evrope, na zapadnom delu Skandinavskog poluostrva. Graniči sa Švedskom, Finskom i Rusijom.

Naziva se još i „zemljom 1.000 fjordova“ zbog brojnih uskih, dubokih zaljeva strmih obala. Nije ni čudno što zbog toga ima najnepristupačniju i najrazvedeniju obalu na svetu, a zbog svoje lepote upravo ti fjordovi su jedno od najposećenijih mesta nordijskih zemalja. Ima čak oko 50.000 ostrva.

1615b11b900e6ed66dea1a5924647c8f.jpg


Glavna atrakcija je stena Preikestolen koja se nalazi 604 metra iznad samog fjorda, a da biste došli do ravne platforme očekuje vas pešačenje od 2 sata. Obavezno posetite i ukliještenu stenu Kneragbolten s koje se pruža panorama na fjord.

edade9f9737f50765ee4c9f724ad22ea.jpg

Na UNESCO-vom popisu posebno su izdvojena i ova dva fjorda: Geirangerfjord i Nærøyfjord.
Norveška ima oko 4.800.000 stanovnika te ima tendenciju rasta, a prosječna starost je 38 godina. Poznato je i kako je jedna od najbogatijih zemalja svijeta zbog proizvodnje nafte, prirodnog plina, drvne industrije te energetike. Podaci pokazuju i kako je Norveška jedna od najpoželjnijih destinacija za život.
Norveški jezik je službeni, no, budući da je stanovništvo 100% pismeno s većinom se možete sporazumijevati i na engleskom i nemačkom jeziku.


1328dd9c1b8367c32801d6d9554986af.jpg


Glavni grad je Oslo, a drugi veći gradovi su: Bergen, Trondheim, Harstad, Kristianstad, Dramen… Dan državnosti ove zemlje je 17. svibanj koji se posebno slavi svake godine u zanimljivim tradicionalnim kostimima stoga nije ni čudno da je u to vreme najzanimljivija posetiocima.

23def51e98464a3780d385a08fb0ff8a.jpg


Specifičnost njihove kuhinje je u žitaricama, ribi, mesu te mliječnim proizvodima. Od deserta svakako probajte tradicionalni rømmegrøt – vrstu kaše iz vrhnja, bløtkake – torte sa šumskim voćem te snøfriske – torta od mrkve.

 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Posetite Bergen

12. 12. 2010. 08:00h| Lisa rs


Posetite Bergen


Drugi po veličini grad u Norveškoj, nakon glavnog grada Osla, je Bergen ili kako ga Norvežani zovu “grad između sedam brda”. Poznat je po Ribljoj pijaci (Fisketorget), naučno-istraživačkom centru “Vilvite” i luci Bryggen koja je nebrojeno puta bila uništavana u raznim požarima.

115605_img05607big_if.jpg


Danas su 62 drvene zgrade pod zaštitom Unesca. Riblja pijaca s bogatom ponudom ribe i morskih plodova, cveća, rukotvorina i suvenira omiljen je motiv fotografa. Vilvite je naučno-istraživački centar u kojem na 1.700 m² možete da proučite 75 instalacija i mašina, da sami eksperimentišete sa strujom i sijalicama, te da sami pravite hemijske pokuse. U ovalnoj sobi nazvanoj “Ritam” možete da “doživite” Zemlju, Sunce i Mesec i njihove međusobne uticaje, a ujedno vidite i shvatite kako sile tih planeta deluju na ljude.


Centar je ponedeljkom zatvoren, a od utorka do petka radi od 9 do16 časova. Nalazi se blizu centra, u ulici Thormøhlensgate 51 (više na VilVite).
Neobične ulice: Dyvekegangen, sa svega 99 cm širine, najuža je ulica u Bergenu. Christiesgate je pak najšira ulica, s čak 16 m širine.


Izlasci

Tražite li bogat noćni život, Bergen ne bi trebalo da bude vaše odredište! Noćni se klubovi zatvaraju rano. Većina je kafića lepo sređena, s prijatnim ambijentom i atmo-sferom, ali cene pića (posebno piva i vina) prilično su visoke. U Ambrosia baru, u samom centru grada, uz kamin i vatricu možete da uživate u kafi Avec, koju mnogi opisuju kao najromantičniju vrstu. Ako tražite proveren gastronomski užitak, svakako otiđite u restoran Dicken's. Zimski vrt restorana jedno je od najpopularnijih okupljališta u Bergenu. Ljubitelji morske hrane u ovom restoranu hvale norvešku riblju čorbu i salatu od haringa s kiselim mlekom i biberom.

Da li ste znali da je riba, sirova, soljena i sušena, najpoznatija norveška namirnica? Većina norveških nacionalnih specijaliteta nastali su iz potrebe za produžavanjem postojanosti namirnica bez frižidera. Najbolje riblje specijalitete nudi mali riblji porodični restoran Fiskekrogen (u blizini Riblje pijace), otvoren 1989. godine. Ovaj nekoliko puta nagrađivan restoran nalazi se u bivšoj fabrici ribe, u srcu luke Henningsvær.

115604_img05610big_f.jpg


Smeštaj

Hotel Park, član norveške Saveza istorijskih hotela i restorana, u vlasništvu je porodice čije zanimanje za unutrašnji dizajn, antikvitete i dekoraciju odražava karakter hotela. Nalazi se nedaleko od centra grada, ima 33 prostrane sobe, od kojih su 22 sagrađene davne 1890. godine.


U Sandvikenu, pitoresknoj bergenskoj četvrti, možete da unajmite apartman ili stan. Uživaćete u potpuno opremljenom prostoru s terasom i najlepšim zalaskom sunca na svetu.

Grand Hotel Terminus nezaobilazna je turistička stanica od 1928. godine. Zanimljivom arhitekturom i elegantnim dizajnom interijera osvojio je stručnjake koji su ga 1995. proglasili najboljim hotelom u ovoj zemlji fjordova. Ako već ne odsednete u jednoj od 131 sobe hotela Grand Terminusa, onda bar nakon razgledavanja grada zavirite u njegovu unutrašnjost. Ovaj hotel možete virtualno da razgledate na Hotel Grand Terminus, Bergen sentrum.

115607_img05609big_f.jpg


Šoping

Većina trgovačkih centara nalazi se oko Riblje pijace. Bergen Storsenter je nekad bio autobusno stajalište, a danas je deo golemog trgovačkog centra sa 70 prodavnica. U njemu ćete zaista pronaći sve: porcelan, odeću, suvenire, pletivo, igračke, putni pribor (više o trgovačkom centru na Bergen Storsenter - Bergen Storsenter).


Bergen obiluje prodavnicama suvenira. Tradicionalne norveške rukotvorine (sobovi su najčešći motiv) i pletene pulovere potražite u pordavnici Audhild Vikens, u ulici Bredsgården 1. Ta je prodavnica na ovoj adresi od 1929. godine.
Ljubiteljima pletiva Audhild Vikens nudi širok izbor vunene odeće.


Ovde ćete pronaći i poznati norveški suvenir - figurice čovečuljaka trolova
(plastični su jeftiniji, a oni izrezbareni u drvetu mogu da vas koštaju i više od 10 hiljada dinara). Više o ovim malim bićima iz norveške mitologije saznajte na Troll Shop - Norway Shop .


Upoznajte grad... na biciklu! Unajmite ga u prodavnci Sykkelbutikken u centru grada na dan ili ga rezervišite za čitavu sedmicu (otvoren svaki dan od 10 do 20 h, subotom do 16 h).





 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Jorgovani u postojbini vikinga

BELEŠKE S PUTA: OSLO

Jorgovani u postojbini vikinga

Norvežani poštuju tradiciju i čuvaju sećanje na svoje daleke pretke, na svoje kraljeve i pomorske istraživače, ali još više brinu o dobrobiti običnih građana – što se odlično zapaža u prestonici

Stranden1.jpg
Stranden



Nekadašnji ambasador Norveške u Beogradu svoju domovinu je predstavio kao „zemlju siromašnih ribara i moreplovaca na hladnom severu Evrope… koji su imali sreću da pre pola veka otkriju naftu i obogate se“. Ovaj šturi opis, međutim, čak nije ni naznaka onoga što će radoznali posetilac tamo videti i doživeti među odlučnim potomcima vikinga, putujući uzanom, razvučenom kopnenom teritorijom nalik na punoglavca čije se telo desnom stranom oslanja na Švedsku, leva strana je uronjena u Atlantik i izreckana nebrojenim fjordovima, a rep se pruža uz drugog nordijskog suseda, Finsku, i dotiče Barencovo more.
Na mestu gde bi se nalazile oči ove džinovske kamene nemani obrasle četinarima smešten je glavni grad kraljevine – Oslo. Naselje koje je u širokom, uvučenom zalivu pre jednog milenijuma pod ovim imenom osnovao norveški kralj Harald Treći odavno je nestalo u požaru, da bi ga početkom 17. veka ponovo sagradio danski kralj Kristijan Četvrti – i nazvao po sebi. Staro ime Oslu je vraćeno tek 1925. godine, ali na mnogim hotelima, radnjama, brodovima… još je ispisano „Kristijanija”.

Visok standard, ali skromne palate

U skladu sa graditeljskom tradicijom, ali i urođenom skromnošću Norvežana, čak i kuće najbogatijih žitelja prestonice jednostavne su, neupadljive, uglavnom od drveta, ali uredno okrečene, okružene travnjacima, neočekivanim šarenilom cveća (s obzirom na to da je ovde prosečna temperatura u maju oko 15 stepeni) i – bez ograda. Veličinom i jedva nešto raskošnijim izgledom odudara tek nekoliko zdanja, među kojima je žuta kraljevska palata (Slotet), parlament (Stortinget) sa belom kamenom fasadom i Gradska kuća od smeđe cigle, sa dva tornja i satom okrenutim ka pristaništu, u kojoj se svake godine uručuje Nobelova nagrada.
I unutrašnjost potonje dve zgrade (obe su otvorene za turiste, za razliku od doma kraljevske porodice) podređena je principima kojih se Norvežani pridržavaju i u svom privatnom i u javnom životu: sve je tu prijatno na pogled, ali bez preteranog luksuza i razmetljivosti, lepo, ali praktično i udobno. Ovaj tihi i vredni narod, koji je demokratski glasao za ustavnu monarhiju u svojoj državi, a nezavisnost stekao pre manje od jednog veka, veoma je ponosan na vikinško nasleđe, ali još više na tekovine modernog doba za koje se izborio. U to spada i država blagostanja, ono što mi nazivamo „skandinavskim socijalnim modelom“.
Umesto u džepove pojedinaca, naime, zarada od izvoza norveške nafte velikim delom se sliva u državnu kasu i velikodušno troši, naravno pod strogim nadzorom i odgovorno, na očuvanje visokog društvenog standarda. Pored obezbeđene socijalne i zdravstvene zaštite sa zavidnim nivoom usluga, za žitelje Osla to znači i dovoljno dečjih vrtića (po jedna vaspitačica na svaka tri mališana!) i domova za stare (ima ih svaki kvart, liče na hotele, cene su dotirane). Zahvaljujući zdravom načinu života i visokom društvenom standardu, prosečni životni vek ovde je izuzetno visok (za muškarce 78,8 godina, a za žene 83,2), baš kao i natalitet, pa su trudnice i porodice sa više dece veoma čest prizor. Naročito za vreme proslave nacionalnog Dana državnosti, kad je običaj da žitelji prestonice – sve generacije zajedno – izađu na ulice odeveni u narodne nošnje, i ako je lepo vreme prošetaju se gradom mašući zastavicama povorci đaka iz 100 osnovnih i srednjih škola, koja se glavnom ulicom (Karl Johans gate) kreće ka Slotetu.

Narodne nošnje i crveni kombinezoni

Ovaj 17. maj je bio vedar i topao, pa je izgledalo da se pola miliona stanovnika Osla slilo u park ispred kraljevske palate. A odatle, sa balkona, učesnike parade i okupljene posmatrače pozdravljali su kralj Harald Peti, njegova supruga Sonja, sin Hakon, snaja Mete-Marit, sedmogodišnja unuka (princeza naslednica trona) Ingrid Aleksandra i petogodišnji unuk Sver Magnus, i oni u odgovarajućim nošnjama.
Ta tradicionalna nošnja koju Norvežani, od sasvim male dece do sedokosih starina, nose u svečanim prilikama, po detaljima se razlikuje od grada do grada, od sela do sela. Bogato je vezena, dopunjena odgovarajućim cipelama, kapama, maramama, čarapama, torbicama, kaiševima, nakitom… a sašivena po narudžbini u specijalizovanim krojačkim radnjama. Košta čitavo bogatstvo (i do osam hiljada evra, naravno, u norveškim krunama), pa se najčešće nasleđuje s kolena na koleno.
Među živopisne i elegantne narodne kostime u centru grada najednom su se umešali crveni „radnički” jednodelni kombinezoni sa mnoštvom našivenih drangulija. Otpor tradiciji? Ne, već druga vrsta novijih običaja: svi maturanti u Oslu svake godine od 1. do 17. maja oblače se u ovakva upadljiva, istovetna odela i u tom periodu, kako su nam objasnili, dok ne počnu završni ispiti, imaju prava da se „ludiraju”. Otkupe stari autobus, prefarbaju ga (svaka škola na svoj način) i voze po gradu, uz bučnu muziku i dobacivanje prolaznicima.
Svaki maturant štampa sopstvene šaljive vizitkarte, o koje se otimaju mlađi učenici, sakupljajući ih za svoje zbirke umesto poštanskih maraka, salveta ili autograma poznatih ličnosti. Možda se nadaju da će se neki od tih tinejdžera jednom proslaviti.
Inače, jedan od najslavnijih Norvežana je Gunar Sonstebi, legendarni „Kjakan” (filmski Maks Magnus), vođa nacionalnog pokreta otpora u vreme nacističke okupacije.
Nemci ga nikada nisu uhvatili, niti saznali kako zaista izgleda – imao je 40 lažnih identiteta! Danas je ovaj višestruko odlikovani 93-godišnjak ugledni biznismen u Oslu. Njegova bronzana statua („čovek sa naočarima”) jedna je od mnogih koje krase norvešku prestonicu, i draga turistima baš kao i „tigar“ ispred železničke stanice i „polarni medved” na trgu Aker Brige.
Vajari i baštovani su, reklo bi se, najtraženija zanimanja u Oslu: ceo grad je u parkovima, cveće je u žardinjerama ispred svakog ulaza, u maju svuda mirišu jorgovani, a svuda naokolo su skulpture. Najviše ih je, više od 200, u Vigeland parku. Barem milion posetilaca godišnje se divi kamenim i bronzanim nagim telima koje kao da je upravo zaustavio u pokretu čuveni norveški vajar Gustav Vigeland (1869–1943). Centralni spomenik „u slavu čovečanstva” je 17 metara visok monolit od 121 isprepletene ljudske figure.

U čast pomorcima i istraživačima

Oni koji, pak, prednost daju moru i moreplovcima, uputiće se u pristanište i među mnogobrojnim ukotvljenim jahtama, jedrilicama, ribarskim čamcima i turističkim brodovima potražiti prevoz do obližnjeg Bigdoja, gde su, usred šumovitog izletišta oivičenog peščanim plažama, smeštena četiri velika tematska muzeja. Prvi je „Kon Tiki“, posvećen putovanjima čuvenog norveškog istraživača Tora Hejerdala, našeg savremenika koji je primerom dokazao da su još drevni narodi mogli svojim drvenim splavovima i plovilima od slame i papirusa da savladaju nekoliko hiljada kilometara okeana i doplove do drugog kontinenta.
Pored ovog muzeja je „Fram“, koji pripoveda o osvajanju Zemljinih polova, o beskrajnim prostranstvima leda i hrabrim pustolovima u psećim zapregama, a upravo 2011. godine slavi dva jubileja – vek i po od čuvene Nansenove ekspedicije na Arktik i stogodišnjicu Amundsenovog pohoda na Antarktik.
Treći je muzej vikinških brodova: iz morskih dubina uskrsnule su lađe kojima je bilo namenjeno da „na onaj svet“ ponesu drevne ratnike. Najzad, tu je i nacionalni Muzej pomorstva, sa maketama starih parobroda, jedrenjaka, grdosija za prekookeanski prevoz putnika i robe, modernih luksuznih „plovećih hotela“…
„Osećaj za Oslo“ se, ipak, ne može steći u tami muzeja (pogotovo zato što su ulaznice veoma skupe, kao uostalom i sve drugo u Norveškoj), već panoramskim pogledom sa stare gradske tvrđave Akeršus (veoma slične beogradskom Kalemegdanu) ili sa brda Holmenkolen, gde je izgrađena i čudesna istoimena skijaška skakaonica. Tu su zimus osvajani novi rekordi na Svetskom šampionatu, a Oslo je bilo „zimska prestonica” sveta.

Aleksandra Mijalković
Objavljeno: 05.06.2011.
Izvor: Politika Magazin
 
LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Norveška: Carstvo fjordova i ledenih lepota


Novosti

Fjordovi su prava umetnička dela prirode, a kontrast leda, zelenih voda fjorda i planinskih vrhova ostavljaju bez daha. U ovoj zemlji ima više prirodnih lepota nego ljudi koji mogu da ih vide



Prvo što se pomisli kada se spomene Norveška su prijatan život, predivna priroda, gostoljubivi ljudi i neopisiva hladnoća. Smeštena na Skandinavskom poluostrvu, jedna je od najsevernijih zemalja na svetu gde žive ljudi.

Ali, srećom, ima klimu sličnu zapadnoevropskoj, zahvaljujući Golfskoj struji koja nosi toplu vodu iz Meksičkog zaliva preko Atlantskog okeana duž cele obale ove severnoevropske zemlje. Zbog mešanja toplih i hladnih okeanskih struja, Norveška je idealna za ribolov pa je po izvozu morske hrane druga zemlja na svetu, a među prvima po visini životnog standarda i poštovanja ljudskih prava.

Jedan od najčuvenijih Norvežana, pisac Henrik Ibzen, rekao je da ćemo i njegovu zemlju i njegove zemljake najbolje upoznati preko predivne netaknute prirode i svetski poznatih fjordova, ali i hladnoće, snega i ponoćnog sunca. I slikar Edvard Munk i kompozitor Edvard Grig, samo su neki od umetnika koji su širom sveta proneli slavu ove skandinavske zemlje.
Norveška, po veličini peta a po gustini naseljenosti među poslednjima u Evropi, zemlja je sa više prirodnih lepota nego ljudi koji mogu da ih vide i sa najvećim brojem biljnih i životinjskih vrsta na evropskom kontinentu.

30m%20%281%29.jpg


Ipak, najpoznatiji simboli Norveške su fjordovi, krivudavi morski zalivi smaragdnozelene boje, duboko usečeni u kopno sa rečicama koje se ulivaju u njih. Kao prava umetnička dela prirode našli su se i pod zaštitom Uneska. I sami Norvežani čuvaju lepote i blaga koja imaju, a država je uz to propisala i visoke poreze na sve vrste poroka ili bilo čega što nije u skladu s pravilima zdravog načina života ili što zagađuje okolinu.

Pre oko milion godina, probijajući se kroz planine, veliki lednici su se otapali, dubili kopno i odnoseći zarobljene stene, nastavljali svoj put prema moru. Tako su nastajali fjordovi, uzani i do 1.300 metara duboki morski rukavci, sa tri strane okruženi strmim i do 800 m visokim, stenovitim zidinama.

Oni se pružaju duboko ispod mora a izlaze na otvoreno more, a pošto je led u njihovoj unutrašnjosti bio najteži, fjordovi su u unutrašnjosti deblji nego u blizini mora. A visoko iznad njih protežu se impozantni glečeri i glečerske doline, pa taj kontrast leda, zelenih voda fjorda i planinskih vrhova ostavljaju bez daha. U Norveškoj se nalazi i najveći evropski lednik, Jostedalsbren.

Za nastanak nekih od najveličanstvenijih fjordova na svetu zaslužan je upravo položaj ove zemlje, odnosno neposredna blizina Atlantskog okeana i nekoliko okolnih mora. Takođe, oni su „krivci" i za razuđenost norveške obale.
Norveški fjordovi su prema legendama služili vikinškim napadačima kao skrovište prilikom vrebanja plena, bogatih trgovačkih brodova.
Danas turistički brodići vijugaju između veličanstvenih vodopada koji se ruše u more, probijajući se do napuštenih farmi i improvizovanih vikinških sela na zelenim planinskim obroncima, po kojima su kao dečije igračke razbacane drvene kućice nebeskoplave, rubincrvene i snežnobele boje.
Vikinzi, preci današnjih Norvežana, oduvek su bili poznati kao izuzetno vešti moreplovci koji su se neustrašivo upuštali u rizične avanture i teške plovidbe i u najtežim vremenskim uslovima. Zbog te njihove ljubavi prema moru i posvećenosti plovidbi, norveška trgovačka flota šesta je po veličini na svetu.

Dva najpoznatija fjorda, Geirangerfjord i Nerojfjord, međusobno udaljeni 120 km, nalaze se severoistočno od Bergena, po mnogima najlepšeg grada ove predivne zemlje. Voda 16 km dugačkog Geirangerfjorda je slana, pa se zato ne smrzava tokom dugih zimskih meseci. Pošto plime gotovo i da nema, u mirnoj vodi ogledaju se nebo, 2000 m visoki planinski vrhovi sa obe strane i stenovite zidine na ulasku u fjord. A visoko iznad njih impozantni glečeri i glečerske doline ostavljaju bez daha.

30m.jpg


Nerojfjord, najuži fjord na svetu, u stvari je rukavac najdužeg norveškog i jednog od tri najduža svetska fjorda, Sognefjorda koji Norvežani s ponosom nazivaju "kraljem fjordova" jer se širi 200 kilometara u unutrašnjost. U jednom delu uži je od 250 m, a njegove strme, kristalne planinske stene uzdižu se 1.500 metara iznad vode. Britanac Luis Gordon preplivao ga je 2004. godine i zasada je jedini čovek koji je to uradio. Za vreme zimskih meseci sunce nikada ne dopire do dna fjorda, ali se tada mogu videti foke kako se odmaraju ispružene na stenama ili koze koje pasu na strmim planinskim padinama.
Preko Nordalsfjorda i Geirangerfjorda, fjorda ukrašenog čuvenim slapovima Sedam sestara i Nevestin veo, put vodi do Bergena, grada s fantastičnom ribljom pijacom, čiji stanovnici, pola u šali a pola ozbiljno, znaju da kažu: "Ja nisam iz Norveške, ja sam iz Bergena". U njegovom gradskom akvarijumu možete da hranite pingvine i vidite gotovo sve morske životinje koje nastanjuju norvešku obalu.
Nezaboravna je i vožnja žičarom do najvišeg brda Urlikena. Do nešto nižeg vrha, Flojen, dolazi se uspinjačom Floibanen, remek-delom norveških inženjera. Na samo 150 metara od velelepne riblje pijace, u samom centru Bergena, započinje jedna od najpoznatijih norveških atrakcija, petominutna vožnja koja se završava na visini od 320 metara iznad mora. Tu su restoran i suvenirnica kojih u Norveškoj ima na svakom koraku, i, ono najlepše, savršen pogled na Bergen s prekrasno uređenog vidikovca u drvetu i staklu.

Iako su svi norveški gradovi zaista lepi, njihovi stanovnici uvek nešto rade kako bi oni bili još lepši, što se na svakom koraku može videti i u prestonici Oslu, Trondhajmu, Stavangeru, Dramenu, Kristijansandu, Lilehameru (mestu koje je postalo poznato po Zimskim olimpijskim igrama 1994. godine), Frederikštatu, Skjebergu i drugim.
Sa visoravni Hardangervid pruža se pogled na predeo sličan mesečevoj površini sa predivnim jezercima. Bezbroj fjordova vodi prema severu i najsevernijoj tački Evrope, rtu Nordkap.

Ali jedini put iz Geirangerfjorda prema severu je Trolstigen, Trolski put ili Trolove merdevine, u inostranim turističkim vodičima opisan kao "onaj od kojeg se diže kosa na glavi", zbog serpentina koje vode niz stenu koja se obrušava hiljadu metara u dubinu. Put je širok tek toliko da mogu da se mimoiđu dva automobila. Siva planina Trolvegen, Zid trolova, najviša je vertikalna stena u Evropi (1.100 m) na kojoj sa prekrasnih vidikovaca možete da se uživate u fantastičnom pogledu na fjordove, predivne vodopade, prirodne zidove od stena...
Zaobilazni ali glavni put vodi ka Trondhajmu, gradu sa drvenim starinskim kućama izgrađenim na vodi i zanimljivim starim mostom. Trondhajmska katedrala, prekrasno gotičko zdanje, po lepoti može da se meri sa mnogim poznatim evropskim sakralnim građevinama.

U najsevernijem univerzitetskom gradu na svetu, Tromsu, udaljenom oko 350 kilometara od arktičkog kruga, možete doživeti i ponoćno sunce i polarnu noć. Severno od Tromsa, nižu se stotine kilometara prostranstava bez većih naselja, rastinja gotovo da i nema, pa taj predeo podseća na površinu Meseca. Pošto više nije bilo šuma, tek ovde, prvi put mogu se videti losovi koji obično u manjim grupama lutaju okolo u potrazi za hranom.
Nakon celodnevne vožnje kroz ove neverovatne pejzaže konačno se stiže do najsevernije tačke Evrope, rta Nordkap, gde u julu sunce uopšte ne zalazi. Posle njega, dalje prema severnom polu, može se jedino brodom. Prava najsevernija tačka, u stvari, je rt Knivskjeloden, ali do tamo mora da se pešači. Možda, neki drugi put!

PONOĆNO SUNCE I AURORA BOREALIS

30m2.jpg


S obzirom na geografski položaj, Norveška je zemlja u kojoj se pojavljuju tri zanimljiva prirodna fenomena, polarna noć, polarni dan i polarna svetlost (aurora borealis), karakteristični za područja arktičkog kruga. Polarni dan ili ponoćno sunce je prirodni fenomen koji se pojavljuje severno od arktičkog kruga i južno od antarktičkog kruga, tokom kojeg je sunce vidljivo 24 sata na dan, odnosno uopšte ne zalazi. Vreme tokom kojeg sunce ne zalazi zavisi od geografskog položaja mesta, a varira od 20 sati na samim krugovima do 186 dana na polovima.
Broj dana godišnje s ponoćnim suncem, povećava se što se ide dalje od ekvatora prema polovima. Arktički krug je zamišljena linija povučena 66,5 stepeni severno od ekvatora, što je najjužnija granica područja gde se leti može videti ponoćno sunce. Ponoćno sunce javlja se između 21. maja i 21. jula. Pošto Antarktik nema stalnih stanovnika, u ovom fenomenu mogu redovno da uživaju jedino žitelji Aljaske, Grenlanda, Islanda i severnih delova Kanade, Švedske, Norveške, Finske i krajnjih delova Rusije, poput Nove zemlje i grada Murmanska. Suprotni fenomen, kada sunce uopšte ne izlazi, zove se polarna noć koja traje od novembra do februara.
Polarna svetlost, aurora borealis, neverovatan, nezaboravan i pomalo nestvaran doživljaj, vidljiva je zimi u određenim mestima na severu Norveške. Nastaje kada se čestice plazme sa Sunca zadrže u jonosferi iznad zemljine površine, stvarajući tako nestvarnu igru svetlosti koja leluja poput nebeskih zavesa koje pucketaju na noćnom nebu. U zavisnosti od visine, njihova boja varira od svetlozelene do tamnocrvene.

 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Norveška - spoj fjordova i planina

Norveška - spoj fjordova i planina

Fjordovi u Norveškoj su prava umetnička dela prirode, a kontrast leda, zelenih voda fjordova i planinskih vrhova ostavljaju bez daha. Zemlja naseljena sa 4,5 miliona stanovnika, čiji je najveći i glavni grad Oslo, nudi pravi odmor za dušu.

65813294.jpg


2.jpg

3.jpg

4.jpg

5.jpg

6.jpg

Prvo što se pomisli kada se spomene Norveška su prijatan život, predivna priroda, gostoljubivi ljudi i neopisiva hladnoća. Smeštena na Skandinavskom poluostrvu, jedna je od najsevernijih zemalja na svetu gde žive ljudi.

Srećom, ima klimu sličnu zapadnoevropskoj, zahvaljujući Golfskoj struji koja nosi toplu vodu iz Meksičkog zaliva preko Atlantskog okeana duž cele obale ove severnoevropske zemlje. Zbog mešanja toplih i hladnih okeanskih struja, Norveška je idealna za ribolov, pa je po izvozu morske hrane druga zemlja na svetu, a među prvima po visini životnog standarda i poštovanja ljudskih prava.

Norvežani jedu mariniranog, divljeg lososa pripremljenog na različite načine, sobovo meso, marmeladu od arktičkih bobica, haringe u sosu od senfa ili marinirane, različite riblje specijalitete. Odličan izbor slatkih jela i mlečnih proizvoda, a pogotovo poznati norveški sirevi biće vam sigurno interesantni. Običaj je da se umesto hleba jede kuvani krompir.

Izvor: Luxlife.rs

 
LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Veličanstveni fjordovi Norveške

Veličanstveni fjordovi Norveške


Blic



Norveška je prelepa nordijska zemlja, koja se nalazi na zapadnom delu Skandinavskog poluostrva. Širom sveta poznata je po fjordovima, pa se naziva i „Zemlja hiljadu fjordova“. Mi vam predstavljamo samo neke od njih.

98791_sogne-fjord------bods_af.jpg

Sogne fjord foto: Bods/flickr.com


Sogne fjord (Sognefjorden) je najveći fjord u Norveškoj, a drugi najduži u svetu. Ovaj fjord dugačak je 180 km, dubok je preko 1200 m, a njegove strane visoke su i do 1500 m. Ime fjorda potiče od tradicionalnog okruga Sogn. Sogne fjord nalazi se 70 km severno od Bergena (po veličini i značaju drugi grad u Norveškoj).

98792_naero-fjord-----nouhailler_af.jpg

Naero fjord foto: Nouhailler/flickr.com


Naero fjord (Nærøyfjorden) nalazi se u opštini Aurland, i zapravo je 18 km dug rukavac Sogne fjorda. Njegovo ime u prevodu znači „uski fjord“, a nazvan je tako jer njegova širina ne prelazi 500 m. Zajedno sa Geiranger fjordom čini prelep pejzaž sa strmim kristalnim stenama, koje se izdižu oko 1400 m iznad površine mora. Zbog prirodnih fenomena ovi fjordovi upisani su 2005. godine na spisak mesta Svetske baštine u Evropi.

98793_geiranger-fjord----doegox_af.jpg

Geiranger fjord foto: doegox/flickr.com


Geiranger fjord (Geirangerfjorden) jedan je od najposećenijih turističkih atrakcija Norveške. On je 15 km dug rukavac velikog Stor fjorda. Niz stene ovog fjorda sliva se nekoliko vodopada, zbog čega ovaj fjord mnogi smatraju najlepšim u Norveškoj. A zahvaljujući svojoj dubini, Geirange frojd rado biraju i obilaze zaljubljenici u krstarenje.

98794_lise-fjord-----tacker_af.jpg

Lise fjord foto: tacker/flickr.com


Lise fjord (Lysefjorden) nalazi se na jugo-zapadu Norveške; njegovo ime znači „svetli fjord“, zbog blago obojenih granitnih stena koje se nalaze duž njegove bočne strane. Teren oko ovog fjorda vrlo je nepristupačan, pa se ovde nalaze samo dva sela i to na suprotnim krajeva fjorda. Ali, i pored negostoljubivog terena, Lise fjord je popularna turistička atrakcija.

98795_hardanger-fjord---------victor-velez_af.jpg

Hardanger fjord foto: Victor Velez/flickr.com


Hardanger fjord (Hardangerfjorden) je drugi po veličini fjord u Norveškoj, a treći po veličini u svetu. Zbog lepote ovog fjorda, priliv turista u Norveškoj raste iz godine u godinu, a sve to zbog njegove spektakularne prirode, glečera i velikih vodopada. Hardanger fjord pruža vrlo dobre uslove za uzgoj ribe.
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Čudesna Norveška


Možda ste ikada razmišljali da odete na odmor u Norvešku. Ne zvuči baš jako toplo i sunčano, pa možda samim time i ne baš primamljivo, ali Norveška je stvarno čudesna zemlja puna prekrasnih prirodnih ljepota koje će vas ostaviti bez daha. Pogledajte kako to izgleda na prekrasnim fotkama Kiliana Schönbergera, možda vas inspiriraju na put u tu divlju i stjenovitu prirodu!


10.jpg

11.jpg

12.jpg

13.jpg

14.jpg

Izvor: Lifex.hr

 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Norvežani otvaraju prvi podvodni restoran u Evropi

Evropa će uskoro dobiti prvi podvodni restoran i to na najjužnijoj tački Norveške, na dubini od pet metara.

690965_restran_f3c526b6bf8d53f65.jpg

Restoran će moći da primi oko stotinu gostiju

Betonska građevina imaće panoramski prozor dužine deset metara, a svi debeli zidovi restorana projektovani su tako da izdrže najsurovije uslove. Očekuje se da će restoran po imenu "Under" biti spreman da primi prve goste u februaru 2018. godine.

Restoran je projektovala norveška arhitektonska firma "Snohetta" koja je poznata po fantastičnim građevinama kao što su Norveška nacionalna dvorana za operu i balet, kao i Aleksandrijska biblioteka u Egiptu.


"Under" će moći da primi oko stotinu gostiju i to u tri prostorije na tri nivoa - baru neposredno između obale i okeana, trpezariji na prvom nivou ispod vode i panoramskom delu iz velike prozore.

Norveški dizajneri ističu da im je najvažnije da se ljudi u ovom restoranu osećaju sigurno i neklaustrofobično. Kako bi to postigli, koristili su prirodne materijale poput hrastovine i dobro osmislili rasvetu restorana.

(Vestionline/B92)
 
Natrag
Top