Šta je novo?
SerbianForum

Dobrodošli na SerbianForum.org, mjesto na kojem možete pronaći apsolutno sve, mjesto druženja i odlične zabave!

Niko ne vodi računa šta nam deca jedu u školi

  • Začetnik teme crvendac_011
  • Datum pokretanja
crvendac_011

crvendac_011

Always a lady
MODERATOR
GOJAZNO 15% NAJMLAĐE POPULACIJE

Niko ne vodi računa šta nam deca jedu u školi




Deca u srpskim školama prepuštena su sama sebi i lošim navikama u ishrani. Njihova omiljena hrana su hamburgeri, slatkiši, gazirana pića i peciva iz pekara koje niču svuda oko škola, a posledica je - svako sedmo dete u Srbiji ima višak kilograma, odnosno 15 odsto od ukupnog broja najmlađe populacije.


Đacima najdostupnije pekare i fast fud kiosci

Većina škola uopšte nema uslove da priprema hranu za učenike. U Beogradu izvestan broj škola ima kantine u kojima spremaju hranu za đake nižih razreda, dok su oni malo stariji prepušteni kioscima brze hrane. U unutrašnjosti je situacija još gora, jer veoma mali broj obrazovnih ustanova ima menze. To je osnovni razlog, kako ističu pedijatri, što su nam osnovci sve deblji, a zdravlje im je sve ugroženije.

Problem je i što u školama gde postoji organizovana ishrana za đake u ponudi su najčešće samo peciva. U Subotici većina osnovnih škola zbog nemogućnosti da priprema hranu u školskim ustanovama dostavljanje užine prepustila je nekoj od privatnih pekara iz Subotice, koje svako jutro donose sveže pecivo i napitke, čaj, jogurt, sok.

Subotičanka Marina Vojnić, tetka učenika sedmog razreda, kaže da joj se ne dopada što u blizini svih školskih ustanova postoje samo pekare i prodavnice fast fud.

- Sin moje sestre nije pretplaćen na užinu u školi jer za manje novca može da kupi isto pecivo u obližnjoj pekari što smatram lošim izborom. Nažalost, od džeparca kupuje hot-dog, sendvič ili hamburger. Nije lako ni školskim ustanovama, ali bi o ishrani koja je osnova za dobro zdravlje trebalo povesti više računa. Kao što je maloletnicima zabranjeno da kupuju cigarete, zabranila bih im i kupovinu brze hrane - kaže Vojnićeva.

U Zaječaru u svim osnovnim školama postoji mogućnost prijavljivanja učenika za užinu koja se svuda sastoji od peciva. Užina košta 18,5 dinara po danu. Pre podne učenici dobijaju slano, a u popodnevnoj smeni slatko pecivo.

Da situacija nije sjajna kada je reč o ishrani osnovaca pokazuje i primer iz Užica, gde od pet osnovnih škola, samo dve imaju svoje kuhinje. Osnovci iz škola „Dušan Jerković”, „Kralj Petar Drugi” i „Nada Matić” upućeni su na kioske brze hrane kojih u okolini ima u izobilju.

Velika većina dece niških vrtića i osnovnih škola hrane se obrocima iz kuhinje Dečje ustanove „Pčelica”, koja dnevno isporuči 16.000 obroka i 10.000 komada peciva za 19 obdaništa i 35 osnovnih škola.

Žaklina Nikolić svojoj ćerki Tijani koja pohađa Osnovnu školu „Stefan Nemanja” u Nišu obrok priprema kod kuće.

- Ćerka mi je rekla da joj se ne sviđa hrana koju dobija u školi, tako da joj pravim sendviče. Nekada želi da proba ono što druga deca jedu, pa kupi sebi nešto i u kantini - kaže Nikolićeva.

U odnosu na škole, situacija u beogradskim vrtićima je mnogo bolja, jer deca jedu obroke koje su osmislili nutricionisti i gde su zastupljene sve namirnice neophodne da deca napreduju.

I pored naoko dobre situacije kada je reč o ishrani dece u obdaništima, pedijatar prof. dr Neđa Radlović iz Dečje klinike u Tiršovoj upozorava za „Blic” da iz godine u godinu raste procenat gojazne dece. Ima manje neuhranjene dece, svega oko pet odsto, dok je gojazne dece oko 15 odsto. Ovo je bila tema i kongresa pedijatara sa međunarodnim učešćem koji se ove nedelje održava u Beogradu.

- Ovi parametri su i dalje bolji od onih u razvijenoj Evropi, gde ima oko 25 odsto gojazne dece u ukupnoj populaciji. U SAD je taj procenat dostigao 30 odsto, što je zaista zabrinjavajuće. Decu treba stimulisati da se bave sportom, da manje sede pred kompjuterima i TV ekranima, a više da borave na otvorenom i sportskim terenima, jer je to najbolja prevencija za mnoge bolesti - ukazao je prof. dr Radlović.

Dr Vera Vujović, pedijatar u Domu zdravlja „Dr Simo Milošević” na Čukarici, kaže da gojaznu decu kod koje taj problem ne nestane do puberteta i punoletstva u kasnijem životu sasvim sigurno čeka povišen krvni pritisak, bolesti srca i krvnih sudova, dok će gojazne devojke imati problem sa menstruacijom i teže će zatrudneti...

Predlog za zdravu ishranu u toku dana
(savetuje nutricionista dr Ljubomir Pfaf)


Za predškolce

Doručak
- parče hleba 50-100 grama
- 100-150 grama mladog sira
- 300 grama mleka ili jogurta masnoće do 2,8 odsto
- jedna pileća viršla

Prva užina
- sezonsko voće 200-250 grama

Ručak
- tanjir supe ili čorbe
- 150-250 grama nemasnog mesa
- salata od povrća 200 grama
- 200 grama voća

Druga užina
- voće do 250 grama

Večera
- parče hleba
- mleko ili jogurt
- kajgana od jednog jajeta
- šunka do 100 grama

Meni za školarce
Isti kao za predškolce, s tim što umesto voćnih užina mogu da pojedu jednu kiflu i 200 grama jogurta

Kako to radi Džejmi Oliver
Svetski poznati kuvar Džejmi Oliver pokrenuo je pre šest godina kampanju u Britaniji da poboljša ishranu dece u tamošnjim školama. Njegovi napori su zabeleženi u seriji „Džejmijevi školski obroci”, u kojoj je uspeo da dokaže da je moguće pripremiti zdravu, ukusnu hranu u kojoj deca uživaju, a ne košta mnogo. „Goli kuvar” je uspeo da promeni meni u mnogim školama u Britaniji. Od tadašnjeg premijera Tonija Blera je dobio obećanja da će vlada u bolju ishranu u školama uložiti 280 miliona funti za tri godine. Džejmijevu peticiju „Nahrani me bolje” potpisalo je više od 270.000 ljudi.

Ishrana zavisi od navika stečenih kod kuće

Koliko i kako deca jedu u vrtićima umnogome zavisi od stečenih navika kod kuće. Tako se dešava da mališani koji mrljave i sa maminom kuhinjom isto to rade i u vrtićima.

- Moj sin ni kod kuće ne jede gulaš i sličnu hranu, a kamoli u vrtiću, pa vaspitačice muku muče sa njim - iskren je Nikola S., otac petogodišnjeg dečaka koji ide u obdanište u Zemunu. Sa druge strane, mališani koji lepo jedu kod kuće i nisu mnogo probirljivi, dolaze kući siti.

- Devojčica nam je krenula u vrtić ovog septembra. Malo smo se pribojavali oko njene ishrane tamo, jer je veoma aktivna i mnogo jede. Vaspitačice mi kažu da odbija samo restovanu šargarepu, ali ostalo pojede. U vrtiću, do 15 časova ima doručak, užinu i ručak, a kod kuće pojede još jednu užinu i večeru - navodi Tanja V., mama bebe od 14 meseci koja ide u vrtić „Bubamara” na Zvezdari.


Izvor: Blic Online



 
edinos

edinos

Prehrana školske djece
Piše: Mirjana Žagar-Petrović, dr.med.spec.epidemiolog

Nakon ljetnih praznika roditelje školaraca dočekala je nova školska godina s novim izazovima. Uz nabavu potrebnih knjiga i školskog pribora, te novih radnih i školskih obaveza, većina roditelja zabrinuta je i zbog prehrane svoje djece. Prehrana ima značajnu ulogu i utjecaj na zdravlje svakog pojednica tijekom cijelog života, a osobito kod djece predškolskog i školskog uzrasta jer osim zadovoljavanja osnovnih energetskih potreba i hranjivih tvari, dobro uravnotežena i pravilna prehrana osigurava njihov pravilan rast i razvoj.
Za dobre školske rezultate i uspješan rad “malih sivih stanica mozga” koje tijekom školske godine trebaju pohranite brojne informacije potrebna je zdrava i pravilna prehrana koja mora zadovoljiti tjelesne potrebe za različitim hranjivim tvarima, odonosno mora sadržavati dovoljno kalorija, bjelančevina, ugljikohidrata, masti, vitamina i minerala. Lijepo teoretski rečeno, no što to u praksi zapravo znači.

Doručkom do petica

Djeca školske dobi trebala bi uzimati pet obroka dnevno u pravilnim vremenskim razmacima. No, najčešće su prehrambene navike naših školaraca nepravilne i u pogledu pravilne raspodjele obroka, ali i u pogledu kvalitete hrane. Većina djece odlazi u školu bez doručka. Uslijed toga u školi su pospana, slabije koncentrirana i otežano prate nastavu. Dokazano je da doručak pozitivno utječe na učenje i pamćenje kod školske djece. Istraživanja provedena u Sjedinjenim Američkim Državama potvrdila su povezanost između uhranjenosti i psihosocijalnih funkcija sa školskim uspjehom. Slabije uhranjenja djeca imala su lošije ocjene u školi, manje su bila zainteresirana za nastavu, te su imala više psiholoških problema od djece koja su se hranila pravilno. Nakon šest mjeseci učenici koji su redovno konzumirali doručak pokazali su bolju sposobnost koncentracije, imali su bolje ocjene i ponašanje im je bilo primjerenije.
Stoga u jutarnjoj žurbi pronađite malo vremena za brz i jednostavan doručak, prvo za sebe (jer svojim primjerom učite djecu), a zatim i za svoje školarce. Najprikladnije su žitarice od cjelovitog zrna (muesli, zobena kaša, kukuruzne ili žitne pahuljice) s mlijekom ili jogurtom, zatim kruh ili tost od cjelovitog zrna s margarinskim ili mliječnim namazom uz šalicu toplog mlijeka ili čašu prirodnog soka.

Školska užina

Slijedeći kamen spoticanja između roditelja i školske djece, osobito tinejdžera i adolescenata je školska užina. Većina djece radije će za užinu konzumirati nezdravu tzv.”brzu hranu”, razne grickalice i slatkiše, te gazirane sokove umjesto maminog sendviča. Ako dijete nema organiziranu užinu u školi tad je bolje da od kuće nosi sendvič nego da pribjegava brzim gotovim obrocima koji su visoke kalorijske vrijednosti, a male nutritivne. Sendvič od kuće napravljen od cjelozrnatog peciva s šunkom ili sirom uz dodatak svježe sezonske salate zadovoljit će dnevne potrebe školarca do završetka školskog dana.

Raznovrsnošću do kvalitete i zdravlja

Prehrane školske djece mora biti raznovrsna i temeljena na piramidi zdrave hrane u kojoj su zastupljenje sve važne namirnice, a to znači da:
• proizvodi od žitarica moraju biti zastupljeni u svakom obroku (crni ili integralni kruh, riža, integralna tjestenina),
• povrća treba jesti svakodnevno i u izobilju, osobito mahunarke, zeleno lisnato povrće, dok voće treba biti zastupljeno 2-3 puta dnevno,
• riba, perad i jaja također trebaju biti zastupljeni svakodnevno do dva puta dnevno,
• mlijeko i mliječni proizvodi 1-2 puta dnevno,
• nezdrave, nezasićene masne kiseline potrebno je zamijeniti nezasićenim biljnim uljima,
• crveno meso, krumpir, rafinirane žitarice, poput bijelog kruha i rafinirani bijeli šećer (slatkiše) konzumirati samo povremeno.

Što je prehrana raznolikija to je manja vjerojatnost nastanka debljine ili obratno pomanjkanja
pojedinih životno važnih hranjivih sastojaka. Da bi se to izbjeglo nove smjernice piramide zdrave prehrane preporučuju dnevno uzimanje multivitaminskih preparata koji će zadovoljiti potrebe za vitaminima i mineralima. Zbog intenzivnog rasta i razvoja djeca imaju dodatne potrebe za kalcijem, a djevojčice u pubertetu tijekom mjesečnice gube krv pa imaju dodatne potrebe za željezom.
Svakodnevno vježbanje i kontrola tjelesne težine neophodno je u i školskoj dobi. Gledanje televizije, sjedenje za kompjuterom i nepravilna prehrana pridonijeli su porastu pretilosti kod djece u brojnim, a osobito visokorazvijenim zemljama svijeta. Osim brojnih zdravstvenih rizika (nastanaka povišenog krvnogi tlaka, srčano-žilnih bolesti, šećerne bolesti itd.) pretilost je povezana i s psihološkim problemima djece. S druge strane sve je više školarki koje pate zbog anoreksije i/ili bulimije te pribjegavaju drastičnim dijetama i ozbiljno ugrožavaju svoje zdravlje.
 
Top