Nemačka

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Burna istorija Berlina

Burna istorija Berlina

Glavni grad Nemačke Berlin, koji je do 1990. bio podeljen zidom, prava je atrakcija za sve koji vole da vide nešto novo i moderno, ali sa primesama pređašnjih, burnih vremena

1.jpg


U samom gradu obavezno treba videti Memorijalnu crkva, trg Potsdam, Gradsku većnicu, Brandenburšku kapiju sa boginjom pobede, ostatke Berlinskog zida, zgradu parlamenta koja je smeštena u zgradi Rajhstaga, TV kulu, katedralu, trg Aleksander, letnju palatu kraljice Sofije Šarlote, ulicu Unter den Linden... Šetnja prelepim parkom Tirgarten je izuzetan doživljaj, a ne treba propustiti ni obilazak zoo-vrta i boemske četvrti Nikolaj na reci Špre.
Tu je Ostrvo muzeja sa muzejem Pergamon koji je poznat po izuzetno bogatoj kolekciji antikviteta iz perioda antičke Grčke, Bliskog istoka i islamske kulture. Biser kolekcije je Ištarina kapija, koja je krasila ulaz grada Vavilona, a koja datira iz 580. godine pre nove ere. U muzeju se još nalaze neki od najznačajnijih eksponata drevnih civilizacija Vavilona, Persije i Asirije.
Izlet za Potsdam je posebna atrakcija. Gradić je smešten u blizini Berlina, a čuven je po letnjoj rezidenciji kralja Frederika Velikog. Zdanje je izgrađeno sredinom 18. veka kao pandan čuvenom francuskom dvorcu Versaju, u pokušaju da tadašnjem kralju obezbedi bekstvo od vreve i formalnosti berlinskog dvora. I samo njegovo ime Sansusi znači bezbrižan. Palatu, koja ima 12 glamuroznih soba, okružuje prelep park koji se kaskadno spušta od svečane koncertne dvorane u dužini više od kilometra, a krase ga brojne fontane i mermerne statue. U aranžmanu „Kon Tikija" možete da boravite u Berlinu pet dana po ceni od 425 evra. Polasci su 13. oktobra i 10. novembra.


Izvor: Press



 
Član
Učlanjen(a)
25.01.2010
Poruka
2.174
29. novembar 2010.

Berlin: Neodoljiv šarm podeljenog grada

Svako jutro biciklom odlazi na posao. Nekad u ispeglanom odelu, uredno podšišan i obrijan, a katkad raščupane kose, u uskim pantalonama, šarenoj majici i sa minđušom u nosu. Na dvotočkašu juri u kancelariju gde svoj posao radi bolje od svih, pravi najveći profit i kolegama postaje uzor.

Izvor: Blic



620780654cf3ae5728d40716809689_extreme.jpg


Na pauzi za ručak popije dva-tri piva u lokalnom kafiću, a kad završi s obavezama, farbom oslikava svoje misli na fasadi neke zgrade ili sa prijateljima u parku peva karaoke. Uveče odlazi u bar gde satima puši nargilu ili se s flašom piva u ruci tetura po metrou nakon višesatnog igranja uz elektronsku muziku. Kada svane, ponovo biciklom, uredno podšišan i obrijan ili u šarenoj majici sa minđušom u nosu, odlazi u kancelariju gde još jednom pravi najveći profit i još jednom postaje uzor drugima i gde je još jednom najbolji. To je Berlin, glavni grad Nemačke. Barem bi tako izgledao da je, kojim slučajem, čovek.

Poznat po Brandenburškoj kapiji, velikom zidu koji je tokom hladnog rata razdvajao Istok i Zapad, kao i po Ostrvu muzeja, ovaj grad od 3,5 miliona stanovnika svake godine privuče oko 7,5 miliona turista. Međutim, osim ovih nekoliko pojedinosti, Berlin vizuelno podseća na svaki drugi evropski grad. Njegove ulice nisu najšire, zgrade nisu najlepše, spomenici nisu najveći. Čak je vašem reporteru hladna novembarska kiša prilikom prvog susreta sa Berlinom odmah sprala predubeđenje da je ovaj grad tipičan predstavnik Nemačke gde je sve uređeno “pod konac”. I njihove ulice imaju rupe, neonske reklame svetle poput osmeha krezavog deteta, dok se komadi zgužvane, odbačene hartije kotrljaju između nogu šetača. Šta je onda to što motiviše da se toliko ljudi, kojih ima koliko stanovnika Srbije, svake godine zaputi u nemačku prestonicu? To su sloboda, ljubaznost, opuštenost, optimizam koji se osećaju na svakom koraku. Jednom rečju, Berlin poseduje šarm koji ima malo koji grad na svetu. U Berlin se ne odlazi zbog prošlosti, već zbog sadašnjosti.

Svaki deo Berlina poseduje posebnu atmosferu. Zato što je tokom istorije mnogo puta rušen i zato što je do pre dve decenije bio podeljen, arhitektura ovog grada je veoma raznovrsna. U Berlinu je moguće u jednoj ulici videti moderne zgrade od stakla i čelika kako stoje odmah pored betonskih objekata. Jedan od dobrih primera kako živi arhitektura ove metropole je čuveni Rajhstag koji, iza fasade s kraja 19. veka, ima veoma modernu građevinu.

Kada se krene dalje od centra, gradsko okruženje postaje drugačije. Od savremenih, novih i osvetljenih zgrada, one na periferiji se polako pretvaraju u sive, betonske stambene blokove, namenjene velikom broju stanovnika.

Iako je Berlinski zid srušen pre dve decenije, podela koju je napravio i dalje se oseća u glavnom gradu Nemačke. Mnogi studenti vole da žive u istočnom delu koji je poznat po niskim cenama kirije, sa jeftinim prodavnicama i restoranima. Ovde savremena umetnost, stare, napuštene zgrade pretvorene u skvotove gde umetnici žive i prodaju svoje radove, kao i noćni klubovi, pozivaju sve one slobodnijeg duha da uživaju u dobrom provodu.

Zato svako ko poseti opštinu Mite, odnosno Oranienburger ulicu, treba da svrati barem do kluba “Zapata” i do skvota koji se nalazi tik do njega. Za razliku od istočnog dela, zapadni je pre svega centar poslovanja i stvaralaštva umetnika za koje se može reći da su već potvrđeni u društvu. Naravno, ovde takođe ima dobrih restorana, kafića i noćnih klubova, poput karaoke bara “Green mango” u opštini Tempelhof-Šeneberg gde možete pevati do jutra svoje omiljene pesme u veselom društvu Nemaca i drugih turista. Ko provede nekoliko dana u Berlinu moći će organizovanim turama da poseti sve znamenitosti ovog grada, ali pravu sliku nemačke prestonice otkriće samo oni koji ostanu malo duže. Skvotovi obojeni grafitima, ulična umetnost, mračni barovi, ljudi sa svih strana sveta, muzika, ukusna hrana i dobro pivo... Berlin može još mnogo više da ponudi i predstavlja obaveznu destinaciju za svakog ko napušta granice Srbije.
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Šta treba da znate o Drezdenu

10. 12. 2010. 08:00h| Vestionline


Šta treba da znate o Drezdenu


Drugi naziv Drezdena je Firenca na Labi (Elbe). Barokni centar grada podseća na zlatna vremena vladavine Avgusta Snažnog u 18. veku. U 2. svetskom ratu bio je potpuno uništen, no danas su građevine obnovljene u starom ruhu. Crkva "Frauenkirhe“ s impresivnim orguljama, posvećena Devici Mariji, simbol je grada. Njena kupola iz 18. veka dominira gradom.

115242_dresden_f.jpg


"Cvinger palata“ u Drezdenu bila je deo odbrambenog zida. Osmislio je arhitekta Mateus Danijel Pepelman 1711, a njeni vrtovi protezali su se sve do reke Labe. Danas je tamo veliki broj galerija, među njima i „Galerija starih majstora“, u kojoj možete da razgledate Rubensove, Rafaelove, Botičelijeve slike. Otvorena je od 10 do 18 sati.

Posetite i Nemački muzej higijene koji je otvoren od utorka do nedelje, od 10 do 18 sati, a ulaznica košta šest evra (više na www. dhmd.de). Zeleni trezor (Grünes Gewölbe) još se obnavlja, ali u njemu možete da vidite blago Saske monarhije.

Dvorac Rezidencšlos je najstarija građevina u Drezdenu. Originalan dvorac izgrađen je u 13. veku, ali je tokom godina stalno nadograđivan.


115244_dresdenfrauenkirche_f.jpg


Šoping

GLAVNA šoping ulica s robnim kućama u Drezdenu je Praška ulica. Manje prodavnice, većinom „autleti“, u kojima po sniženim cenama možete da kupite odeću, nakit, suvenire, nalaze se na Altmarktu. Tamo je i Štricelmarkt, najstariji Božićni sajam (počinje 27. novembra), gde možete da kupite ukrase, čipku, drvene odžačare koji donose sreću... Barokni deo grada, oko Kraljevske ulice, prepun je restorana i butika, te je odlično mesto za šetnju i šoping. Drezden je kolevka evropskog porcelana koji se i danas izrađuje ručno. To „belo zlato” upravo se odavde od 1708. godine počelo da širi po Evropi. Idealno mesto za ljubitelje slatkih i slanih poslastica je poslastičarnica „Konditorei Bäckerei Richter“. Ova poslastičarnica već je stotinu godina u vlasništvu porodice Rihter.


Ako putujete u Drezden, svakako kupite i Drezden Card. Za dvadesetak evra, moći ćete 48 sati da koristite gradski prevoz, uđete u sve muzeje i umetničke galerije u gradu i dobijete popust za razgledanje gradskih znamenitosti uz vodiča. Inače, obilazak grada s vodičem košta osam evra. Više o svemu tome na www. igeltour-dresden.de).


115241_dresdensemperoper1257_f.jpg


Smeštaj

LJUBITELJI LUKSUZA odabraće „Radisson SAS Gewandhaus Hotel“ s pet zvezdica u baroknom centru Drezdena, s 94 luksuzno uređene sobe s mermernim kupatilima, unutrašnjim bazenom, saunom, solarijumom i fitnes salom. „Dorint Hotel Dresden“, s četiri zvezdice, moderan je hotel u centru grada, u kojem je udobnost gostiju na prvom mestu. Idealan je za poslovne ljude (više na Dorint Hotels & Resorts - Genießen Sie Ihren Aufenthalt!). Za one nešto plićeg džepa preporučujemo „Pension an den Schlössern“, mali hotel sa zelenom fasadom, smešten uz Labu. Izgledom podseća na dvorac, a noćenje stoji 40 evra.


U blizini dvorca su brojne znamenitosti, do kojih možete i da prošetate. Ako želite da se smestite u Nojštatu, najluksuznijoj drezdenskoj četvrti, odaberite „Mark hotel Alpha“, s tri zvezdice. Noćenje je 57 evra, a u blizini je mnogo restorana i kafića za lep noćni provod.


115243_dresdentop500x246_kf.jpg


Izlasci

RESTORAN „Schillgarten“ iz 17. veka (ime je dobio po književniku Fridrihu Šileru) obavezno je mesto za gurmane. Smešten je u blizini Blaues Vundera (Plavog čuda), što je lokalni naziv za Most Lošvic iznad reke Labe. Dnevni meni možete dobiti već za šest evra, a u ponudi je uglavnom tradicionalna nemačka kuhinja. Ljubitelji opere svakako će svratiti u drezdensku opersku kuću "Die Semperoper“.


Naziv Semper dolazi od prezimena Gotfrida Sempera, koji je dizajnirao zgradu (više na www. semperoper.de). Scenefirtel Nojštat je gradska četvrt s više od sto pivnica u kojima možete da probate sve vrste piva. Sredinom decembra održava se veliki "Pyramide“ festival, takmičenje u pevanju božićnih pesama oko 14 m visoke "Ercgebirge“ božićne piramide, najviše na svetu. Božićne piramide su osvetljene drvene konstrukcije, preteče božićnih jelki. Tradicija ovih piramida počela je u 18. veku.

ROMANTIČNO
Ako planirate putovanje u Drezden, ne propustite vožnju parobrodom po reci Labi do Pilnica, starog letnjikovca saske kraljevske porodice. Ulaznica je dva evra.



 
Poslednja izmena:

PYC

Član
Učlanjen(a)
04.10.2009
Poruka
11.506
Kako ponuditi uslugu više: Hotel Schindlerhof, Boxdorf kraj Nürnberga



Izvor: Danas.hr

0229007.48.jpg

Hotel Schindlerhof pravi je primjer kako ugoditi gostu da se on osjeća najvažnijim na svijetu. Bezbroj sitnica na svakom koraku govori više od riječi. 'Usluga više' ovdje je dovedena do nivoa savršenstva. Najbolje je to što su to sitnice koje se mogu uvesti u svaki hotel ili ugostiteljski objekt.
1958400.jpg

Kaže se da uvijek treba učiti od najboljih. Evo prilike da Vam pokažemo kako to rade najbolji. Hotel Schindlerhof vlasnika Klausa Kobjolla nalazi se u blizini Nürnberga i ove je godine proglašen najboljim kongresnim hotelom u Njemačkoj i to 8. put za redom!


Nije stvar u lokaciji


Zanimljiva je činjenica da kada govorimo o turizmu uvijek govorimo kako je bitna lokacija. Klaus Kobjoll kategorički pobija tu činjenicu, tvrdeći kako je turizam isključivo stvar usluge više i kvalitete. Na prvu, rekli bismo da je u krivu. Ali... Bili smo u Schindlerhofu koji se nalazi u malom mjestu Boxdorf i u okolici toga hotela zaista nema ničega. Ljudi odista dolaze jedino zbog - kvalitete i usluge više.

Hotel Schindlerhof Klaus otvara 1984. godine. To je bila zaštićena, stara gospodarska zgrada koju Kobjoll pretvara u hotel baziran na dobroj restoranskoj ponudi, konferencijskom centru te banketima i vjenčanjima. Hotel već u početku postiže veliki uspjeh pa se tijekom godina dograđuje japanski Ryokan vrt, proširuje se konferencijski centar, uvode se inovacije.

Danas Schindlerhof raspolaže sa 92 sobe. 24 se sobe nalaze u iznimno zanimljivom Ryokanu, uređene su minimalistički i okružene njegovanim vrtom sa jezercem u centru.
Dio soba je tematski dizajniran i to kao country house sobe i sobe na temu automobila. Tako postoji Ferrari, Smart, Mini, Jaguar i Horch soba. Što to znači? Sve je u stilu navedenih vozila uključujući i krevet. Zauzetost nekog je 68 posto, a cijena dvokrevetne sobe po danu iznosu 156 eura.
4603_hotel_schindlerhof_1960766.jpg

Hotel raspolaže i sa deset konferencijskih dvorana koje su rasprodane godinu dana unaprijed.

Prava filozofija pristupa turizmu i gostu očitava se na svakom koraku i na bezbroj malih stvari koje ne očekujete a koje često uljepšaju boravak. Pripremili smo za Vas nekoliko sitnica koje zaista ne iziskuju nikakva specijalna ulaganja, mogu popraviti sliku o hotelu a možete i dodatno zaraditi.

0659007.48.jpg


0662007.48.jpg


5 sitnica za kvalitetniju uslugu


Hotel Schindlerhof poznat je po sitnicama koje mijenjaju poimanje usluge u hotelijerstvu. Među velikim brojem onih koje izazivaju oduševljenje odabrali smo pet za koje smo smatrali da su nešto što svatko može primijeniti u svom objektu...


Cosmetics Bar

Odličnoooo. Koliko ste samo puta i sami kao gost došli u hotel i sjetili se da ste zaboravili pastu za zube, konac za zube, pribor za brijanje ili neku drugu sitnicu iz kozmetičke torbice! Ili ste krenuli na jednodnevni poslovni put pa se večera odužila i trebalo je ostati u hotelu a sa sobom nemate ništa. Rješenje - CosmeticsBar - samo se poslužite. Sve je unutra. I cijene. I drugi dan na recepciji javite što ste iskoristili ... isto kao i iz MiniBar-a.


Mali anketni list

Na svakom koraku u hotelu nalazi se mali anketni list. Bez previše filozofije i pitanja. U sobi, u restoranu, na recepciji. Tu gosti mogu iskazati čime su zadovoljni a čime nisu i mogu dati svoj prijedlog, sugestiju kako da se to popravi. Naravno, još jedan originalan detalj – na svakom koraku u hotelu, ispred recepcije, na hodniku, kraj toaleta u restoranu nalaze se mali pretinci u koje se može ubaciti ispunjeni anketni list.


Oprema za uživanje u kadi

Tri patkice, svijeća, šibice i pjena za kupanje. Može li se poželjeti više? Nakon napornog dana možete leći u kadu i uživati. Kao kod kuće!


Obavijest za čišćenje Kraj vrata

Gdje je? Kamo su je stavili? Sakrili? ... Nema jednostavnijeg rješenja! Na maloj kukici kraj vrata visi obavijest. Tu je, odmah gdje gostu treba, samo je premjesti s vanjske strane vrata i sobu će osoblje očistiti ili pustiti gosta na miru.


Krema za ruke, dezodorans...

Sve to u muškom toaletu u restoranu. Možda će nekom biti smiješno, ali zašto ne? U ženskom toaletu, u posebnoj se posudi nalaze higijenski ulošci i tamponi. Fenomenalno rješenje... A tako lako izvedivo i jeftino, a gostu znači tako puno.
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Beleške s puta: Drezden

Beleške s puta: Drezden

Svaka cigla – jedna priča


Milioni turista iz celog sveta godišnje prošetaju gradom u dolini reke Elbe, uživajući u opuštenoj atmosferi koja više priliči nekom italijanskom gradu na obali Mediterana nego istoku Nemačke

drezden.jpg

Kad smo se prvi put našli u Drezdenu, prestonici nemačke savezne države Saksonija, koju nazivaju „Firenca na Elbi”, istovremeno nas je ispunio osećaj samilosti i divljenja. Nad tim prelepim gradom u dolini reke Elbe, na samo dvadesetak kilometara od nevidljive granice sa Češkom, prošlost i sad lebdi kao teški crni oblak. Ali, lice njegove sadašnjosti ipak je vedro. Taj upečatljiv utisak stvara sve što je u njemu nastavilo da živi posle velikih tragedija koje su ga ranije zadesile.
Kao i svi slični gradovi Evrope, i Drezden se može obići dvospratnim autobusima, koji turiste vode kroz najatraktivnije delove grada. Postoji mogućnost i da se krene u konvoju ili da se samostalno iznajmi trabant kabriolet, a kad vremenske prilike dozvoljavaju, vine balonom iznad kvartova sa vilama i kroz dolinu reke Elbe. Neki će ipak poći pešice, sa lokalnim vodičem. Mi smo se odlučili za tu varijantu.

Krenuli smo sa širokog šetališta koje nosi naziv „Terasa Evrope”, odakle se pruža pogled na reku i život koji vrvi. Sa jedne strane odvija se drumski saobraćaj, a sa druge funkcioniše živahna rečna plovidba. Svi će vam reći da je Drezden baza najstarije i najveće flote parobroda na svetu, tvrdeći da je starija i od one što krstari Misisipijem. Svaki dan, od marta do oktobra (i oko božićnih praznika), devet parobroda vozikaju turiste po Elbi i Labi.


Značajan doprinos natalitetu


Centar grada je pun kontrasta, a drezdenska prošlost duga osamsto godina, upisana je u svakom kamenu i cigli njegovih velelepnih građevina. Prema rečima istoričara, zlatno doba Drezdena je period za vreme vladavine kontroverznog kralja Saksonije i Poljske, krajem 17. i početkom 18. veka, Avgusta Silnog. Nadimak Silni nije dobio samo zbog neverovatne fizičke snage (pričalo se da je golim rukama savijao konjske potkovice), već i zbog toga što je, bar kako legenda kaže, iza sebe ostavio oko 390 sinova i kćeri rođenih iz veza sa mnogobrojnim ljubavnicama. Dok je njegova žena čuvala jedino priznato dete u dvorcu u Drezdenu, on je putovao po Starom kontinentu i provodio se. Osim što je lično doprineo porastu nataliteta Saksonije i Poljske, Avgustus je do kraja vladavine 1733. godine izgradio jedan od najimpresivnijih gradova u Nemačkoj, sa palatama i crkvama kakvih do tada nije bilo u tom delu sveta, po uzoru na one koje je video u Francuskoj i Italiji. Zahvaljujući njemu, Drezden je danas dragulj barokne arhitekture.

Tašenberg palatu Avgust Silni je sagradio kako bi se u njoj sastajao sa svojom metresom, Anom Konstancom, ženom koja je pripadala drugom čoveku. Palata je završena 1715. godine, ali je tada njihova ljubavna afera već davno bila okončana. Danas je u njoj hotel „Kempinski”.

Najstarija građevina u Drezdenu je dvorac Rezidencšlos. Izgrađen je u 13. veku, ali je tokom godina stalno dograđivan. Posetioci bez daha ostaju kada posete najveću riznicu blaga u Evropi, poznatu pod imenom „Zeleni trezor”. U njemu je fascinantna kolekcija dragocenog kamenja, zlata, nakita i mnogobrojnih ukrasa, smeštena u desetak galerijskih soba. Naročito su interesantne srebrna i ćilibarska soba.

Jedan od simbola saksonske prestonice je i Bogorodičina crkva, koju je daleke 1726. godine lično otvorio Johan Sebastijan Bah. Mogla je istovremeno da primi 3.500 vernika. Uništena je u toku dva februarska dana tokom bombardovanja. Zanimljivo je da su izvođači radova očistili originalni materijal i do poslednje cigle i kamenčića, koji se prepoznaju po tamnijoj boji, ugradili u zidove crkve.

Tu je i palata Cvinger iz 1711. godine, delo ruku čuvenog arhitekte Mateusa Danijela. Bila je sastavni deo odbrambenog zida, a njeni vrtovi protezali su se sve do obala reke Labe. Poštovaoci umetnosti u njoj mogu da svrate u mnoge galerije, između ostalih i Galeriju starih majstora u kojoj se nalaze čuvena dela Rubensa, Rafaela, Botičelija...

Prava poslastica za ljubitelje operskih arija svakako je velelepno zdanje „Die Semperoper”, sagrađeno u stilu italijanske visoke renesanse. Zgrada nosi ime po arhitekti Gotfridu Semperu. Vrlo skupe ulaznice rasprodate su nedeljama unapred.

Ukoliko se teško obuzdavate od kupovine, uputite se ka Praškoj ulici koja je prava šoping zona. Po manjim autletima na „Altmarktu” možete pazariti po znatno nižim cenama suvenire, nakit, odeću...


Grad goreo sedam dana i noći


Tragična sudbina zadesila je Drezden u februaru 1945. godine. Tokom bombardovanja, 13. i 14. februara, poginulo je više od 25.000 ljudi, a oko 80 odsto zgrada u istorijskom jezgru sravnjeno je sa zemljom.

Ovako brutalan napad ostao je zagonetka za istoričare, pošto sa vojnog gledišta nije imao nikakvog smisla. Po nekima, ovakvo stravično bombardovanje zahtevala je Crvena armija, a po drugima grad su razrušili američki i engleski bombarderi, jer je već bilo poznato da će se naći u ruskoj zoni. Bombardovan je napalm bombama i kažu da je grad goreo punih sedam dana i sedam noći. A onda su kao „oslobodioci” ušli sovjetski tenkovi.

Dani komunizma odavno su prošli. Ali, tek posle 1990. godine i ujedinjenja Istočne i Zapadne Nemačke stvari su se sasvim promenile nabolje. Danas je Drezden, kao i mnogi gradovi bivše istočne države, veliko gradilište. Transformacija u poslednjih nekoliko godina je neverovatna. Gradske vlasti, koje ne štede kad ulažu u estetiku i infrastrukturu, odlučile su da se otarase socijalističkog realizma iz centra grada. Umesto depresivnih betonskih konstrukcija, zgrade su danas veselih boja.

Šetajući ulicama nailazimo na kafiće, restorane, butike i luksuzne hotele, ulične štandove sa poslasticama poput karamelizovanih badema i lešnika sa ukusom cimeta, sa kobasicama i pivom, kao i suvenirima i tradicijom koja seže u ranije vekove. Ispred Opere ulični umetnici razvlače harmoniku i pevaju setne ruske romanse. Među milionima ljudi iz celog sveta koji godišnje prošetaju Drezdenom uživajući u arhitekturi i opuštenoj atmosferi kakva više priliči nekom italijanskom gradu na obali Mediterana nego istoku Nemačke, ima dosta ruskih turista, ali ne može da se nasluti ni trunčica neprijateljstva prema dojučerašnjim okupatorima.


Dana Stanković

Foto: Milan Janković


--------------------------------


Fabrika u staklu


Ako umetnost i skupoceni nakit nisu dovoljni da vas očaraju u Drezdenu, zaljubljenici u automobile i mehaniku, za samo nekoliko stanica tramvajem od centra grada mogu stići do super moderne fabrike VW automobila, u staklu. Samo stanete sa strane i posmatrate kako radnici u belim kombinezonima, koji više liče na doktore, nego na mehaničare, ručno sklapaju Folksvagenove najluksuznije modele, kao i neke delove šasije za bentli. Ako više volite porcelan, posetite fabriku prestižnog porcelana majsen. Za oko sat vremena i oko desetak evra, obići ćete radionicu gde se ručno pravi najskuplji porcelan na svetu. Samo jedna obična šoljica za kafu može da košta oko hiljadu evra. Za cenu celog seta bolje i da ne pitate.


Objavljeno: 02.04.2011.
Izvor: Politika magazin

 
LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Upoznajte Berlinski zoološki vrt

Upoznajte Berlinski zoološki vrt


Blic


Berlinski zoološki vrt jedan je od najvećih zooloških vrtova u Nemačkoj, i najstariji. Nalazi se u centru Berlina, u opštini Tirgartena, a zauzima površinu od 34 ha. Zoološki vrt u Berlinu otvoren je 1. avgusta 1844. godine, jedan je od glavnih gradskih turističkih atrakcija i simbol grada.

93778_sivi-vuk------contemplicity_af.jpg

Sivi vuk foto: contemplicity/flickr.com


Berlinski zoološki vrt nastao je tako što je kralj Fridrih Vilhelm IV iz svoje kraljevske kolekcije premestio preko 800 životinja u novu baštu. Kasnije, tokom jednog i po veka postao je vodeći u svetu, jedan od najvećih, sa oko 15.000 životinja od oko 1.400 različitih vrsta. Takođe, jedan je od najpopularnijih, jer ga godišnje poseti oko 3.000.000 posetilaca.

93779_dvogrba-kamila-----asw909_af.jpg

Dvogrba kamila foto: asw909/flickr.com


Tokom Drugog svetskog rata zoološki vrt je kompletno uništen, a od 3.175 životinja, koliko se tada u vrtu nalazilo, preživele su samo 90. Nakon toga, vrt je obnovljen, ojačan sa kulama. Tada je rekonstruisan i akvarijum, koji je izgrađen 1913. godine. Od dana kada je otvoren, akvarijum važi za jedan od javnih akvarijuma sa najvećim biodiverzitetom na svetu.

93780_mungos----dalbera_af.jpg

Mungos foto: dalbera/flickr.com


Ukupan kapacitet akvarijuma je 25.000 l, a preko 9.000 životinja prikazano je na tri sprata. Ovde se nalaze tropske ribe, meduze, širok spektar vodozemaca i gmizavaca; tu je i Komodski zmaj, najveći živi gmizavac iz reda guštera, brojne interesantne ajkule.

93781_dzinovska-panda----asw909_af.jpg

Džinovska panda Bao Bao foto: asw909/flickr.com


Berlinski zoološki vrt krase istorijske životinjske kuće i veliki broj starog drveća. Ali, ono što je primarno jesu njegovi stanovnici - preko 15.000 životinja smešteno je u kućicama koje su specijalno dizajnirane i napravljene da liče na njihovo prirodno stanište. Atrakcija vrta ja džinovska panda Bao Bao, vrsta koja se može videti u još samo nekoliko zooloških vrtova u svetu. Džinovska panda pripada grupi ugroženih, procenjuje se da se u divljini nalazi još samo 2.000 pandi (sreća, broj je u porastu) i preko 180 koje žive u zatočeništvu u Kini.

93785_africki-divlji-pas-----contemplicity_af.jpg

Afrički divlji pas foto: contemplicity/flickr.com


Ovde se nalaze gauri, nilski konji, lavovi, žirafe, azijski slonovi, crni i indijski nosorog, retki jeleni i svinje, pingvini, crveni kengur, dvogrba kamila, sivi vuk... U karnivoj kući nalaze se sve velike mačke i brojni retki mali predatori, interesantni madagaskarski mungosi, a u podrumu možete videti svet noćnih životinja.

93786_slon-kapija-----dalbera_af.jpg

Slon kapija foto: dalbera/flickr.com


U kući za ptice nalazi se nekoliko vrsti kljunorošaca, papagaja, tu su smeštene čaplje, primorske ptice... Berlinski zoološki vrt je jedan od retkih u kojima se izlaže tuatara.
Berlinski zoološki vrt otvoren je tokom cele godine, i do njega se lako može doći javnim prevozom. Možete ući kroz simpatičnu „Slon kapiju“ koja se nalazi pored akvarijuma u Budimpeštanskoj ulici, ili kroz „Lavlju kapiju“ iz Hardenbergplaca.
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Plutajuća crkva nova atrakcija u Lajpcigu

Plutajuća crkva nova atrakcija u Lajpcigu

Lajpcig je dobio novu atrakciju - plutajuću crkvu "Vineta" na obližnjem jezeru - koja bi trebalo da posluži svima onima koji bi da se venčaju ili krste na neobičnom i zanimljivom mestu.

226199_plutajuca-crkva-nemacka_f.jpg

Plutajuća crkva, poslednji radovi u toku

Plutajuća srkva je deo umetničkog projekta na jezeru Štormtal blizu Lajpciga. Crkva je vrlo brzo postala prava turistička atrakcija, a sve je veći broj onih koji bi tu da se venčaju i naprave nezaboravne fotografije.

Građevina je smeštena na betonskom pontonu i usidrena u veštačkom jezeru koje je nastalo miniranjem zemljišta zbog ruda.

Izvor: Vestionline





 
LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Nemački grad Jena – centar idealističke filozofije

Nemački grad Jena – centar idealističke filozofije


Blic


Jena je grad koji se nalazi u Nemačkoj, u saveznoj državi Tiringija. Ovaj grad smešten je na nadmorskoj visini od 155 m, a prostire se na površini od 114 km2. U Jeni se nalazi jedan od deset najstarijih univerziteta Nemačke – Univerzitet Fridrih Šiler.

98552_silerova-statua-----froutes_af.jpg

U Jeni se nalazi jedan od najstarijih univerziteta Nemačke: Univerzitet Fridrih Šiler foto: froutes/flickr.com


Jena je univerzitetski grad koji leži na reci Zale; ima populaciju od preko 100.000 stanovnika, a više od 20.000 su studenti koji pohađaju popularni Univerzitet Fridrih Šiler. Ovaj univerzitet je osnovan 1558. godine, a krajem 18. veka postao je jedan od najvećih i najpoznatijih univerziteta u Nemačkoj. Profesori na ovom univerzitetu bili su Fihte, Hegel, Šiler, Šeling, koji su učinili da Jena postane centar idealističke filozofije.

98553_znamenitost-----froutes_af.jpg

Ostaci srednjovekovnih utvrđenja nalaze se duž grada foto: froutes/flickr.com


Prvi podaci o Jeni datiraju iz 1182. godine; velika oštećenja pretrpela je u Drugom svetskom ratu, ali je obnovljena. Danas se gradsko područje Jene nalazi među 50 najbrže rastućih nemačkih regiona, sa brojnim međunarodnim renomiranim istraživačkim institutima i preduzećima. 2008. godine Jena je proglašena „Gradom nauke“ od strane Nemačke naučne asocijacije.

98554_trg-----ariaski_af.jpg

Trg u Jeni foto: Ariaski/flickr.com


Istaknuta znamenitost Jene je Univerzitetska kula, koja je visoka 122 m, pa važi i za orijentir grada. Značajne su i stare univerzitetske zgrade iz 14. veka, Gradska kuća iz 13. veka, na kojoj se nalazi astronomski sat, i crkva Sv. Mihaila na kojoj se nalazi bronzana grobna ploča Martina Lutera.

98556_oblakoder-----renes_af.jpg

Oblakoder Jen-Kula foto: ReneS/flickr.com


U gradu se nalaze brojne kule, koje predstavljaju ostatke srednjovekovnih utvrđenja, a ističe se Prah kula iz 13/14. veka. Pažnju privlači i oblakoder Jen-Kula. Botanička bašta Jene je drugi najstariji botanički vrt u Nemačkoj, a osnovan je 1580. godine. U ovom vrtu nalazi se oko 12.000 biljaka.

98557_silerova-kuca-----froutes_af.jpg

Šilerova kuća u Jeni foto: froutes/flickr.com


U Jeni se nalazi Optički muzej, u kojem su prikazani optički instrumenti i tehnički i kulturno-istorijski pregled razvoja optičkih instrumenata. Ovaj naučno-tehnološki muzej jedini je muzej takve vrste u Nemačkoj. Izložbeni prostor muzeja proteže se na 1200 m2 i na tri sprata, a ono što se može videti je: istorija naočara, istorijski razvoj mikroskopije, istorija fotografije, oftalmološki instrumenti, oprema za planetarijum...
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Srednjevekovni šarm bavarskih gradova

Srednjevekovni šarm bavarskih gradova

Srednjevekovni gradovi, živopisna sela, raskošni dvorci, manastiri i tvrđave pod zaštitom UNESCO-a, ali i fantastična priroda su samo neke od stvari koje posetioce nemačke države Bavarske sasvim sigurno neće ostaviti ravnodušnim. Bavarska ima više od 100.000 spomenika, 1.200 muzeja i zbirki, ali i više od 40 prvoklasnih pozorišta i operskih scena.

1.jpg
Jedan od minhenskih parkova

Njena prestonica je Minhen, grad svetskog glasa kako po čuvenom “Oktoberfestu”, tako i po tome što je “rodni grad” još čuvenijeg BMW. Turisti iz godine u godinu Bavarsku posećuju u sve većem broju, uživajući u prirodnim lepotama, kulturnoj raznolikosti, odličnoj ponudi u oblasti velnesa, živopisnim gradovima i, naravno, čuvenom bavarskom pivu. Osim Minhena, ono što sasvim sigurno u Bavarskoj vredi posetiti su i gradovi Regensburg, Nirnberg, Virzburg i Rothenburg ob der Tauber


Regensburg

2.jpg
Kameni most

Jedan od najlepših srednjevekovnih gradova Nemačke, sa istorijom dugom više od 2.000 godina. Stari grad Regensburga je pod zaštitom UNESCO-a, i najbolje ga je obilaziti peške. Neke od atrakcija su i Kameni most iz 13. veka (dug 310 i širok sedam metara), Katedrala svetog Petra, kraljevska palata, Zlatna kula, gradska skupština, Pretorijanska kapija...

Nirnberg

3.jpg
Trg u centru grada

Grad najčuveniji po tome što je u njemu vođen čuveni međunarodni sudski proces protiv nacističkih vođa. Ono što je najznačajnije videti je istorisjski centar grada sa srednjevekovnim bedemima i kraljevskim dvorcem iz 12. veka, brojne crkve, trgovi sa prelepim fontanama poput Fontane vrlina (16. vek), zatim zgrade vina, kukuruza, carine, kao i zgrada suda gde se održavao Nirnberški proces. Ovo je i grad u kome je rođen najveći slikar nemačke renesanse Albert Direr, kao i mesto gde je počela i izrada prvih džepnih satova (16. vek).

Virsburg

4.jpg
Barokni grad na Majni

Očuvani, barokni grad na Majni koji postoji već 13 vekova. Ovaj grad je danas važan centar Bavarske, gde proizvodnja vina i piva zauzimaju važno mesto. Ako se kratko zadržavate u gradu, trebalo bi posetiti katedralu, crkvu Svete Marije, stari kamenog most (15. vek), dvorac Marijenberg, Vircburšku rezidenciju ( biskupski dvorac koji je pod zaštitom UNESCO-a).


Rothenburg ob der Tauber

5.jpg
Bajkoviti grad

Grad smešten na reci Tauber sa očuvanim starim delom iz srednjeg veka, okruženim zidinama sa uskim popločanim ulicama i zgradama sa drvenim fasadnim ukrasima. U starom delu nalazi se gradska kapija i skupština sa zvonikom (15. vek), srednjevekovni trg gde je smešteno nekoliko crkvi starih po nekoliko vekova.

Izvor: Super Odmor




 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Drezden: Šarm ocvalog lepotana

Drezden: Šarm ocvalog lepotana

240697.jpg

Ulaskom u Altštat, staro jezgro Drezdena, srećemo se sa Umetničkom akademijom, čija kupola podseća na cediljku za limun. Osetimo dah prohujalih vremena, u vodenici osmovekovnog mlina.

Nailazimo na kombinacija baroka i socrealističkih arhitektonskih siročadi. Bogorodična crkva, čije orgulje i danas imaju isto sazvučje kao na promociji pre tri veka, kada ih je pomazio lično Johan Sebastijan Bah, dominira svojom lepotom i visinom.
U restoranu Kurfurstenšanke, osnovanom 1708. godine, doživljavamo prelepe trenutke uz valcere sa ozvučenja. Pun antikviteta i sjajnih murala, sa osobljem u narodnoj nošnji, a gosti su uglavnom meštani. Lokalno pivo Radeberg u kriglama podseća na nektar.
Umetnici koje je kralj Saksonije i Poljske Avgust Snažni, inače veliki esteta, slao u Firencu na usavršavanje, uneli su umetnost na velika vrata u ovaj grad. Italijanska škola oseća se na svakom koraku. Slučajni turista bude u haosu pored toliko istorijskih spomenika i ponuda savremenog nemačkog okruženja. Opera „Die Semperoper“, muzeji svih tipova, fabrika porcelana „Meissen“, samo su deo ponude.

Novi deo liči na mnoge metropole, sa buketom piva i kobasica. Robne kuće staklenih odora prkose vekovima koji egzistiraju u blizini. Lutamo u potrazi za ispunjenjem svojih kupoholičarskih potreba. Šoping je povoljan, ali dao sam sebi reč da se neću ponašati kao pomahnitali svaštoljub. Nema gužve, radni je dan, tako da se preko milion stanovnika ne primećuje. Turisti u formaciji grozdova trče za nekim zastavicama i kišobranima raznih boja.

Izvor: Gdestinacija




 
Natrag
Top