Nemačka

Učlanjen(a)
08.02.2009
Poruka
5.533
Diseldorf: futurističke zgrade na Rajni

Najznačajniji ekonomski centar Nemačke posle Frankfurta, Diseldorf turistima nudi odličan šoping i dobro pivo.


9330290314ad6baf3352c2850194258_extreme.jpg


Diseldorf se velikim delom nalazi na desnoj obali Rajne, na mestu gde se u nju uliva reka Disel. Otuda i ime grada Düsseldorf ili ‘selo na reci Disel’.

Grad je podeljen Rajnom na dva dela, ali uz pomoć 5 mostova cirkulisanje sa jednog na drugi deo grada ne predstavlja nikakav problem. .

Primetna je multikulturalnost, naročito prisustvo Japanaca koji se u Diseldorfu bave trgovinom i drže veliki broj restorana. Ovaj mali grad je jaka industrijska baza i značajna luka Nemačke.

Centar grada nije veliki i sve je na dohvat ruke. Uskim ulicama dominiraju pivare, restorani i butici. Centrom najviše cirkulišu tramvaji, a do udaljenijih delova grada koristite metro kao opciju.

Diseldorf je slikovit grad u čijem starom delu Altstadt dominira neformalna atmosfera sa restoranima, kafeima, restauiranim crkvama, velikim parkovima i mnogobrojnim prodavnicama. Altštat je poznat i kao ‘najduži bar na svetu’ ili Längste Theke der Welt zbog lanca barova i pabova (oko 300) koji se nižu jedan za drugim.

8573941064ad6be0ca4142472520340_extreme.jpg


Potpuno druga krajnost u poređenju sa ovim istorijskim delom nalazi se na samo 15 minuta hoda od Altštata. To je Medienhafen ili luka Diseldorfa koja nekad nije izgledala tako privlačno kao danas. Od sive tmurne luke nikla je postmodernistička arhitektura. Veliki broj TV i radio kompanija, moda i dizajn, luksuzni barovi i klubovi, dominiraju ovim delom grada.

Moderne zgrade ovog dela grada odlikuju se originalnošću ili elegancijom. Nekadašnje stare radnje pretvorene su u futurističke sumanute oblakodere od stakla, čelika i betona, i to zahvaljujući poznatim arhitektama kao što je Frank Gehry.

S obe strane keja, gotovo zbrda-zdola, štrče razbacane zgrade. Levo obli beli tornjevi, jedni naspram drugih, desno nekoliko rogljastih od crvene cigle, a u sredini dve staklene zgrade koje se ogledaju jedna u drugoj.

Unutar zgrada restorani sa zanimljivim interijerom: stolice obložene crvenim platnom i teški stolovi, baš kao u starom delu grada. Ali dok u Altštatu služe Alt pivo, ovde je na meniju japanska miso-supa i salata od hobotnice.

12067898594ad6be0ce1157636565747_extreme.jpg


Grad je prepoznatljiv i po tornju Rheinturm na reci Rajni, odmah pored luke. Visok je 230 m, a na visini od 170 m nalazi se luksuzni restoran odakle se pruža vrtoglavi pogled na skockani grad. Ulaz je 3.5 €.

Rheinuferpromenade je šetalište koje se proteže duž obale Rajne i vodi do luke. Dugo je 1.5 km, sagrađeno 1995. godine, oslobođeno saobraćaja predstavlja idealno mesto za lagane šetnje ili vožnju bicikla. Kao i mnogi drugi veliki gradovi i Diseldorf je iskoristio odličan položaj na reci kao dobru podlogu za razvoj turizma.

Königsallee ili samo Kö kako ga lokalci nazivaju, predstavlja jedan od najprefinjenijih šoping bulevara na svetu. Prepoznatljiv je po baroknoj fontani Tritonengruppe. Nazivaju ga nemački Champs-Élysées.

Rathaus je gradska većnica, originalno sagrađena u 16. veku, restauirana 1958. na osnovu crteža iz 18.veka, zbog čega preovladava barokni stil.

18232825544ad6be0d09955900737952_extreme.jpg


Istočno od većnice nalazi se uska uličica Schneider-Wibbel Gasse nazvana po lokalnom junaku. Iznad jednog od restorana nalazi se sat iz koga Wibbel, isklesan u drvetu, najavljuje tačno vreme.

Kunst Palast je muzej u kojem je akcenat na modernoj svetskoj umetnosti. Ističe se kolekcija grafika sa nekoliko značajnih crteža iz doba italijanskog baroka. Zanimljiv je i Muzej filmske umetnosti (3 € ulaz) sa odličnim uvidom u razvoj filma, kako u Diseldorfu, tako i šire.

Lambertuskirche je najstarija crkva u gradu (13. vek) sa špicastim tornjem, dok je crkva St. Maximilianskirche poznata po impresivnim orguljama.

Hrana i piće

Diseldorf kao i drugi nemački gradovi neguje tradiciju ispijanja piva – napopularnije pivo je Altbier ili samo Alt. To je tamno pivo koje se služi u malim čašama. Ima ga u svakom pabu u Altštatu.

Pored piva, treba probati Rheinischer Sauerbraten, teleće meso iseckano na sitne komade sa slatkim sosom od suvog grožđa i badema. Reibekuchen su ukusne palačinke sa krompirom.

Killepitsch je lokalno alkoholno piće jarko crvene boje koje predstavlja kombinaciju 90 voćki, bobica, začina i bilja. U Diseldorfu se pravi različite vrste senfa koje možete naći u specijaliziranim prodavnicama u Altštatu. Čili ili senf od jagode, samo su neki od njih.

U Diseldorfu se održavaju poznate božićne pijace Kerstmarkt od 23. novembra do 23. decembra. Svake godine desetine hiljada posetilaca dolazi u Diseldorf kako bi se prošetali lepo uređenim ulicama sa božićnom dekoracijom.

Kako stići

Međunarodni aerodrom nalazi oko 15 km od železničke stanice, što je oko 20 minuta vožnje autobusom ili taksijem.

Glavna železnička stanica Düsseldorf Hauptbahnhof jedna od je usputnih i prometnih stanica kojom špartaju brzi vozovi nemačke železnice.

Smeštaj

Backpackers-Duesseldorf hostel udaljen je oko 10 minuta hoda od centra. Prenoćište od 23 €. Adresa: Fuerstenwall 180.

Jugendherberge Düsseldorf hostel nedaleko od centra. Prenoćište od 29 €. Adresa: Düsseldorfer Str. 1.

Hotel Flora, smešten u južnom delu grada i potrebno je oko 10 minuta vožnje tramvajem da bi se došlo do Altštata. Krevet 25 €. Adresa: Aufm Hennekamp 37.

Izvor: B92
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Doživite Berlin!

Doživite Berlin!

Ljepota.ba




U Berlinu apsolutno svako može naći nešto za sebe. Ne samo da grad ima preko 200 muzeja i galerija koje možete posjetiti, ima ih više nego kišnih dana tokom godine, već pruža i mogućnosti za rekreaciju i prvoklasnu zabavu – sve ono što možete pronaći u jednom glavnom gradu.

Olympia stadion je stadion namijenjen prvobitno kao ´izlog´ Hitlerovim ´master race´ sportašima. Ali, afroamerikanac Jesse Owens mu je na Olimpijskim igrama 1936. god., pobrkao planove, osvojivši četiri zlatne medalje. Danas, Berlin čak ima i ulicu nazvanu Jesse Owens.
Berlin je vrlo muzički svestran grad. Opere, simfonijski orkestri, horovi, te mnoštvo bendova i DJ-eva sa muzičkim rasponom od minimal house-a, doom metala, preko punka, pa do jazza, pa barovi, pubovi i klubovi u Berlinu su idealno mjesto za provod i ljude željne partyja. Pašu svim ukusima, jer je toliko različitih mjesta koje možete posjetiti i doživjeti.
Berlinski zoološki vrt je svjetski poznat i smješten u samom centru grada. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, ovaj Zoo je bio gotovo u potpunosti uništen, te su preživjele samo 93 životinje. Danas, u vrtu živi preko 14,ooo životinja, sa preko 1500 vrsta. Ovo je jedan od najvećih zooloških vrtova u svijetu.
Grad ima više od 2500 parkova i zelenih površina, pružajući tako svojim stanovnicima i posjetiocima mnoštvo zelenila i mjesta za relaksaciju i odmor. Tokom ljeta, možete uživati u suncu, igranju frizbija ili nogometa, ili pak uživati u vožnji biciklom. Tiergatren, Volkspark Friedrichshaun, Treptower Park, te Viktoriapark Kreuzberg, sve su to zanimljiva mjesta koja svakako morate posjetiti.
To je dom preko 150 pozorišta, te vam nudi mnoštvo predstava svake godine – dječije predstave i predstave za omladinu, poznati Berlinski Festival filma u februaru.
Berlin je ogroman! Ustvari, najveći je grad u Njemačkoj, te zauzima prostor 8 puta veći nego Pariz, sa populacijom preko 3,5 miliona.
Mnoštvo restorana će isto tako privući vašu pažnju i zagolicati nosnice. Ipak, kad ste već tamo, ne smijete propustiti priliku da probate Currywurst, koji je berlinska tradicija – izrezana kobasica, servirana uz gusti kečap sa curryjem.. mljac!
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Doživite i upoznajte magiju Berlina

Vestionline

Doživite i upoznajte magiju Berlina


U Berlinu apsolutno svako može naći nešto za sebe. Ne samo da grad ima preko 200 muzeja i galerija koje možete posetiti (ima ih više nego kišnih dana tokom godine) već pruža i mogućnosti za rekreaciju i prvoklasnu zabavu – sve ono što možete pronaći u jednom glavnom gradu.


Stadion Olimpija je namenjen prvobitno kao "izlog" Hitlerovim arijevskim sportistima. Ali, afroamerikanac Džesi Ovens mu je na Olimpijskim igrama 1936. godine, pobrkao planove, osvojivši četiri zlatne medalje.


10481_dzesi-ovens_if.jpg

Džesi Ovens je na Olimpijadi 1936. osvojio čak četiri medalje


Danas, Berlin čak ima i ulicu nazvanu Džesi Ovens.


Glavni grad Nemačke je vrlo muzički svestrana prestonica. Opere, simfonijski orkestri, horovi, mnoštvo bendova i DJ-eva sa muzičkim rasponom od minimal housa, doom metala, preko panka, pa do džeza, onda barovi, pabovi i klubovi u
Berlinu su idealno mesto za provod.

10484_zooloski-vrt-u-berlinu_f.jpg
Ulaz u berlinski zološki vrt


Berlinski zoološki vrt je svetski poznat a smešten je u samom centru grada. Za vreme Drugog svetskog rata, ovaj vrt je bio gotovo u potpunosti uništen. Ratna dešavanja su preživele samo 93 životinje.

10485_berlinski-zoloski-vrt_f.jpg
Beli vukovi su samo jedna od 1500 vrsta koje nastanjuju zološki vrt u Berlinu


Danas, u vrtu živi preko 14.000 životinja, sa preko 1500 vrsta. Ovo je jedan od najvećih zooloških vrtova u svetu.

Jedan od zanimljivijih načina kako možete obići grad je u trabantu. Bićete u prilici da se gradom provozate u legendarnom trabantu i da od vozača, koji je ujedno i turistički vodič, saznate zanimljive informacije o Berlinu.

Grad ima više od 2.500 parkova i zelenih površina, pružajući tako svojim stanovnicima i posetiocima mnoštvo zelenila i mesta za relaksaciju i odmor. Tokom leta, možete uživati u suncu, igranju fudbala ili ako vam se više dopada, možeteuživati u vožnji biciklom.

10482_jevrejski-muzej-u-berlinu_f.jpg
Jevrejski muzej u Berlinu


Tiergatren, Volkspark Friedrichshaun, Treptower Park, te Viktoriapark Kreuzberg, sve su to zanimljiva mesta koja svakako morate da posetite.

10483_nemacki-istorijski-muzej_if.jpg
Nemački istorijski muzej

Berlin je grad u kome se nalazi preko 150 pozorišta, tako da ćete biti u prilici da pogledate mnoštvo pozorišnih predstava. Za ljubitelje sedme umetnosti tu je i čuveni Berlinski Festival filma u februaru.

Jednom rečju - Berlin je ogroman! Ustvari, on je najveći grad u Nemačkoj, i zauzima prostor 8 puta veći nego Pariz, sa populacijom preko 3,5 miliona.

Mnoštvo restorana će isto tako privući vašu pažnju. Ipak, kad ste već tamo, ne smete propustiti priliku da probate takozvani Currywurst, koji je berlinska tradicija – izrezana kobasica, servirana uz gusti kečap sa karijem.


 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Белешке с пута: ДВОРЦИ БАВАРСКЕ

Краљ је волео да гради…

Лудвиг Други је богатство династије Вителсбах потрошио подижући дворце, док је његов деда радије правио колекцију слика својих љубавница

dvorci1.jpg
(Фото Петар Старчевић)

Дворац Нимфенбург је познат по томе што је у њему 1845. године рођенЛудвиг Други, краљ Немачке, и главна личност приче која следи. Њемује пошло за руком да осам векова стицано државно и породично богатство династије Вителсбах потроши за кратко време – подижући дворце. Због тога што је њихова изградња државу довела до банкротства, краљ је проглашен неурачунљивим и неспособним да влада. До данас су, кроз посете милион туриста годишње, дворци које је свргнути краљ саградио одавно вратили и отплатили државни дуг.
Нимфенбург је направљен у шуми и првобитно је служио као летњиковац. У њему је живео краљ Лудвиг Први, запамћен по изразитој склоности према женама. Имао је толико љубавница, да је њиховим сликама прекрио зидове једне од највећих просторија дворца и назвао је одајом лепотица. Једва се пробијамо кроз масу јапанских, америчких и европских туриста који су се као и ми устремили да виде прво ову собу. Са зида нас гледају црне очи Лоле Монтез, која је толико опчинила краља да је због ње абдицирао. А његов унук, поменути Лудвиг Други, определио се за „другу страну” – љубав је проналазио у истом полу!
– А јесте ли видели анђела у две позе? – на чистом српском језику пита нас чувар. – Кад га гледате са улаза он има вео преко бедара, а кад прођете са супротне стране го је, голцат ко од мајке рођен! Уметност велика, ал’ нигде не пише који шаљивџија га тако наслика!
За парк који окружује дворац кажу да је најлепши у граду. Дворски павиљони данас се изнајмљују за банкете и пријеме угледних гостију из земље и иностранства.

Све за музику


dvorci2.jpg


Са обале љупког рибарског месташца укрцавамо се на бродић и пристајемо на прво од два језерска острва. Зове се Херенкимзе (Мушко острво), баш као и дворац екстравагантног краља Лудвига Другог. Кроз шуму густих четинара стижемо до тог велелепног и раскошног здања. Водич нам прича да је, кад се у 12. веку Фридрих Барбароса вратио из крсташких ратова, свом војсковођи по имену Ото Вителсбах поверио управу над једном покрајином Баварске, за показану верност и храброст. Тада није могао наслутити да ће се потомци тог истог Вителсбаха задржати у овом делу Немачке наредних 300 година.
Како смо крочили у прву одају дочекао нас је портрет краља у природној величини.
Наочит, плавих очију, тамне косе, изузетно висок и витак, мами уздахе женских посетилаца. На свим сликама које смо касније видели уочљива је његова младост. Није чудо кад се зна да је са 18 година постао владар, а у 41. умро.
Краљ Лудвиг Други је био, благо речено, чудан. И сам свестан тога, још у раној младости говорио је да себе доживљава као необичну особу која не подноси друштво и највише воли да буде сам. Обожавао је оперу, позориште и архитектуру.
Уз прву љубав, оперу, везује се Лудвигово познанство са Рихардом Вагнером. Када је сусрео младог и изузетно надареног музичара, довео га је у двор, одредио му позамашан новчани приход и омогућио све услове да што више ствара и компонује. Уживајући у акордима свог пријатеља за које је тврдио да су лековити, јер су га опуштали и смиривали, наредио је 1871. да се уметнику сагради вила у Бајројту, а касније и позориште у којем су извођене Вагнерове опере и сва дела (овај традиционални фестивал се и данас одржава).

Имагинарни гости


dvorci3.jpg


Трећа љубав, архитектура, прославила је краља. Лудвиг Други је за кратко време земаљског живота успео да сагради три дворца – заправо три уметничка дела којима се и данас долази на поклоњење. Краљ је био и велики маштар и иноватор. У прилог томе говори фамозни трпезаријски сто који се специјалном техником са првог спрата спуштао у кухињу (зато што краљ није подносио присуство послуге). Тамо су га постављали и са храном у тањирима враћали. На ручак или вечеру Лудвиг је увек позивао угледне званице (музичаре, сликаре, песнике, цареве, глумце, војсковође...) које је видео само он – у својој разиграној машти! Са њима је за време обеда водио жив разговор, упуштао се у полемике. Обожавао је и шетње поред језера или кроз прелепо уређене паркове са безброј раскошних фонтана. Уз ексцентричног краља везана је и прича о спаваћим собама. Био је опседнут овом просторијом још од младости, а приликом изградње дворца Линдерхоф наредио је да се догради ново крило да би у њему сместио своју спаваћу собу! Кажу да је у њој често приређивао забаве и пријеме.
Никад се није оженио. Много времена је проводи на језеру Стамбек, ту упознао принца Пола фон Тутна и постаје нераздвојан са њим. Када се по двору почело шушкати о Половим љубавним везама са дворским дамама, Лудвиг то није могао да поднесе и веза се прекинула. Када се убрзо после тога Пол оженио Лудвиг се поново удаљио од људи.
Много се причало о његовим дневницима; у једном из 1869. писао је о великом напору који је уложио да се избори између своје хомосексуалности и католичког учења. Кривио је претке оптужујући их да су ради материјалног добра краљевства склапали бракове са најближим рођацима, па је долазило до стварања одређених деформација у потомству.
Лудвиг Други је правио богате вечере и костимиране забаве о којима се дуго причало, празнећи царску ризницу муњевитом брзином. И поред свега, Лудвиг је био омиљен у народу, пре свега зато што је стално зидао и тако запошљавао људе.

Мали Версај

dvorci4.jpg


У живописном месташцу Оберамергау позната је традиционална манифестација посвећена Христовом путу Голготе. У припреме које трају годину дана укључени су сви мештани. Место се чисти и уређује до беспрекорности. Освежавају се слике на фасадама сваке куће у месту, а све су верског садржаја, приказују Спаситеља и његов ход по мукама.

Пред нама је Линдерхоф. За овај драгуљ рококо стила домаћини кажу да јенајрепрезентативнији дворац Баварске. Првобитно је саграђен као палата која је служила за лов. Међутим, Лудвиг Други, исказујући сву своју екстраваганцију, потпуно га преуређује и готово сваку одају облаже златом. Пошто је млади краљ обожавао Луја 14. и био очаран његовим дворцем, наредио је да се сагради исти такав, почевши од соба, одаја, кухиње, па до бескрајног врта. Зато Линдерхоф често називају и „малим Версајем”.

Мила Старчевић
Политика магазин
 
Poslednja izmena:
LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Upoznajte pokrajinu Baden-Virtemberg

Tri živopisna univerzitetska grada Hajdelberg, Frajburg i Tibingen, osvojiće vas svojom toplinom. Iskoristite produžen vikend i istražite ih.
zocjys.jpg


Nemačka pokrajina Baden-Württemberg (Baden-Virtemberg) leži na jugozapadu zemlje. Atraktivna je zahvaljujući romantičnim gradovima, bajkovitim zamcima, zanimljivim lokalitetima, prestižnim univerzitetima i fenomenalnoj prirodi.

Pokrajina broji 10 miliona stanovnika, graniči se sa Švajcarskom na jugu i Francuskom na zapadu. Glavni grad ove pokrajine je Štutgart.

Hajdelberg (Heidelberg)

Romantični grad na reci Nekar, na pola puta između Frankfurta i Štutgarta, smešten je u sred prirode i predstavlja drugi po veličini grad ove pokrajine. Istorijski centar grada prepoznatljiv je po uskim stazama, vijugavim ulicama i lepim trgovima.

Iznad starog hajdelberškog grada uzdiže se veliki stari dvorac. Stil u kojem je izgrađen predstavlja mešavinu gotike i renesanse. Dvorac je okružen parkovima kojima je nekad šetao čuveni pesnik Johan Volfgang fon Gete. Preko dvorca prolazi i brdska žičara koja ide sa trga Kornmarkt u gradu, ka vrhu brda Kenigstul.

Na severnoj obali reke Nekar, nalaze se ostaci keltskog utvrđenja i Aleja filozofa. Veruje se da su filozofi i profesori koji su delovali na Univerzitetu, često šetali alejom i razgovarali. Iz nje se pruža neverovatan pogled na stari deo grada Altstadt i dvorac.

Hajdelberg je bio temelj i neiscrpna inspiracija mnogim nemačkim slikarima i pesnicima. Jedan i po vek pesnici, i slikari pravili su varijacije, kombinovali, improvizovali poznate slike Hajderberga.

Čak i oni koji su bili okoreli protivnici idiličnih slika, jedva su uspevali da se liše romantičnih predstava Hajderberga.

Gete je za Hajderberg i most Alte Brücke rekao: ovaj most na kojem stojim otvara mi vidik ka lepoti, koju možda nijedan drugi most na svetu nije u stanju da ponudi.

Ovaj hedonistički, boemski grad objedinio je muziku, vino i pesmu. U proleće se održava festival klasične muzike Hajdelberško proleće

Grad je poznat po uglednom Univerzitetu kroz čije odaje je svojevremeno prolazio i Fridrih Hegel.

oiysjp.jpg


Frajburg (Freiburg)

Frajburg, osunčani grad juga, najveći je i najjužniji grad Nemačke.

Stari centar grada sa uzanim stazama i idiličnim lokacijama, manje-više je četvrtast, presečen sa 2 glavna puta sa kojih tramvaji cirkulišu na sve strane grada. Za grad su tipični mali potoci (Bächle).

Starim jezgrom dominira impozantna katedrala Frajburški Minster (Münsterkathedraal), jedno od najvećih remek-dela gotske arhitekture.

Toranj je visok 116 m, ima 16 zvona od kojih najstarije datira iz 1258. i teži 3290 kilograma. U podnožju njenog unikatnog tornja , smešten je simpatični trg Minsterplac (Münsterplatz).

Njega krase istorijska zdanja među kojima su srednjovekovni Kaufhaus, barokna arhiepiskopska palata i postbarokna zgrada Wentzingerhaus.

Centru Frajburga je nakon bombardovanja 1944 vraćen stari sjaj, tako da turisti danas često imaju poteškoća ukoliko prtljag nose u koferima na točkiće: kamene ulice otežavaju hod i uzrokuju treskanje kofera.

Univerzitetska četvrt nije preterano atraktivna. Frajburg se može pohvaliti sa 22 hiljade studenata i zahvaljujući postojanju univerziteta, kulturna ponuda je bogata i šarolika s obzirom da je grad relativno mali.

Frajburg se smatra kapijom koja otvara put ka Švarcvaldu, tako da su staze za šetnju idealne.

Nalazi se blizu tromeđe Švajcarske Francuske i Nemačke. Francuska je udaljena oko 25 kilometara, a Švajcarska 60 kilometara. Iz grada je prilično lako doći do švajcarskog Bazela ili francuskog Strazbura.

3169g0n.jpg


Tibingen (Tübingen)

Nešto južnije od Štutgarta, prestonice pokrajine Baden-Virtemberg, nalazi se poznati univerzitetski grad Tibingen. Sliku ovog srednjovekovnog grada kroje strme stepenaste ulice, sićušne zanatske radnje i koloristične fasade.

Na pijačnom trgu nalazi se atraktivno zdanje Rathaus (gradska kuća), koje je zahvaljujući baroknoj fasadi jedna od najlepših gradskih većnica u Nemačkoj.

Reka Neker račva se na dva rukavca, formirajući tako1.500 km dugo ostrvo, poznato kao ostrvo visokih platana, među kojima ima i onih starih i preko 200 godina. Postoje stepenice pomoću kojih pešaci mogu doći do ostrva. Preko leta, ova oblast platana ugosti sijaset koncerata i sličnih kulturnih manifestacija.

Na desetak kilometara severno od Tibingena, smešten je prostrani park Schönbuch. Nekada su po ovoj prirodnoj oblasti lovili kraljevi Virtemberga, a danas je to oblast odličnih pešačkih i biciklističkih staza.

Izvor: B92



Dodato posle 9 Sati 58 minuta:
--------------------------------------------------------------------------

Manhajm i barokni dvorac

U blizini Rajne a na kraju Bizmarkove ulice u Manhajmu, raskošno se protegao veliki kompleks baroknog dvorca koji je u 18. veku podignut za potrebe nemačkih izbornih knezova i vojvoda pokrajine Baden-Virtenberg, dok danas predstavlja sedište Univerziteta ovog grada.

5xlugz.jpg


Urinut u ulicu i građevine koje ga okružuju, krije svoju monumentalnost iza fasade u terakot-žutoj boji. Obeležen je brojem jedan na mapi grada, pa ne može da promakni nijednom novajliji. Prilaz je svedenih formi, popločan granitom, bez mnogo zelenila sem ispred ograde, a svojim glavnim ulazom dvorac gleda na ulicu koja vodi u centar grada. U desnom krilu objekta smešten je muzej, potpuno renoviran 2007. godine povodom obeležavanja 290 godina od njegovog podizanja. U opremanje je uloženo dva miliona evra, a efekti osavremenjavanja postavke su evidentni.

Na ulazu u muzej, dežurni službenici nude prospekte, audio-vodič i upozoravaju da nema slikanja. Postavka o dvorcu zapravo je priča o nastanku Manhajma, osnovanog 1660. godine najpre kao vojno utvrđenje za potrebe vojvode Fridriha IV zbog čega se mesto formirano oko tvrđave prvobitno zvalo Fridrihsburg. U tridesetogodišnjim ratovima na teritoriji Nemačke, bolnoj istoriji verskih sukoba katolika i protestanata, tvrđava i mesto bivaju potpuno uništeni. Obnavljanje je, navodi se u podacima, pripalo knezu Karlu Vilhelmu, koji je podigao novu tvrđavu, ali je i ona stradala u nastavljenim ratnim razaranjima. Tek oko 1720. godine knez izbornik Karl Filip seli iz Hajdelberga svoje sedište i podriže sadašnje zdanje palate u Manhajmu.

hx97dg.jpg


U periodima preporoda, dvorac su obogaćivali i renovirali vladari Karl Teodor i njegova supruga Elizabeta Augusta krajem 18. veka i vojvoda Karl od Badena sa suprugom Stefani, do 1860. godine. Napoleonova usvojena ćerka Stefani renovirala je dvorac u ampir stilu i upravo postavka koja obuhvata ovaj deo manhajmske istorije govori o stalnom preplitanju francuske i nemačke kulture i istorije na ovom području. Neznatan detalj su i rode, zaštitni znak Alzasa, ali i Manhajma, ovekovečene na porcelanskim tanjirima. Palata je pripala gradu Manhajmu 1919. godine. Tokom svog postojanja, dvorac nije bio pošteđen ni teškog razaranja u Drugom svetskom ratu, kada je stradala i vredna biblioteka sa 100.000 raritetnih naslova. Upornošću, znanjem i trudom objekat je potpuno rekonstruisan. U njegovom suterenu, čiji su zidovi oguljeni, a cigla obrađena, izložena je foto panorama sa istorijskim presekom podizanja dvorca i razvoja grada. U prizemlju je smeštena zbirka porcelana, oružja, tapiserija i nakita, među kojima je najvredniji eksponat zlatna dijadema vojvotkinje Stefani, sa biserima i dijamantima. Ostala dva sprata organizovani su po svom originalnom sadržaju, a svaka sala i apartman predstavljaju riznice iz života nemačkih vojvoda. U središtu dvorskog muzeja je Viteška sala, Vojvodina dvorana, i sobe za audijenciju, koje sadrže brojne portrete vojvoda pokrajine Baden-Virtenberg. Pored velike sale su sobe vojvode i vojvotkinje, a na drugom spratu smešteni su Muzički i Stefanin plavi salon. Toliko o muzeju.

U centralnom delu palate je reprezentativna dvorana u kojoj je smeštena univerzitetska biblioteka, a pored nje nalazi se raskošna dvorana. Najveći deo palate koristi Univerzitet Manhajma za svoje kancelarije i dvorane u kojima se predaje. U jednom delu zdanja smeštena je prelepa dvorska crkva, a pored nje i Niži okružni sud, dok je u pozadini zgrade sačuvan i jedan bunker iz Drugog svetskog rata. Tokom svoje duge i burne istorije, u zdanju dvorca bila je smeštena i gradska uprava i svi fakulteti. Danas je u dvorcu smešteno sedište Univerziteta, u znak sećanja na činjenicu da je vojvoda Karl Teodor još 1763. osnovao Akademiju nauke koja će kasnije prerasti u univerzitet.

Autor: Miroslava Pudar
Izvor: Danas
 
Poslednja izmena:
LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Mala skijališta u Nemačkoj

Ova alternativna skijališta često nemaju najsavremenije liftove i ekskluzivan smeštaj, ali upravo to je deo njihovog šarma. I ne samo to, već i jeftin ski pas i mali redovi na žici, piše nemački list Local.



15x7iuv.jpg




Skijanje u Nemačkoj se obično povezuje sa Bavarskim Alpima i mestima kao što je Garmiš-Partenkirhen, a stranci često nisu svesni nekih manjih, ali vrlo privlačnih lokalnih skijališta.

Ova alternativna skijališta često nemaju najsavremenije ekstra-brze ski liftove i ekskluzivan smeštaj tipičan za velike alpske rizorte, ali u pravo to je deo njihovog šarma. Ali ne samo to, već i jeftin ski pas i mali redovi na žici.

Rhön

Planina Rhön smeštena je na tromeđi Hesena, Bavarske, i Tiringije. Ove relativno niske planine imaju blage padine, idealne za početnike. Celo područje obiluje srednjovekovnim građevinama, a zbog jedinstvenog ambijenta je 1991. proglašeno za Biosferu pod zaštitom Unesco.

Feuerberg ima najbolje održavane staze i može da se pohvali kao jedino skijalište u Bavarskoj koje ima sedežnicu. Feuerberg ima staze svih nivoa težine, ski školu za početnike, i nekoliko restorana i krčmi na stazi gde zarumeneli gosti mogu da se ugreju uz tipične specijalitete kao što je Germknödel, knedla od testa punjena džemom od šljiva, koja pliva u sosu od vanile.

Među manjim skijalištima je Wasserkuppe, gde postoji noćno skijanje, teren sa half-pipe skakonicama, i staza-tobogan, koja obećava nezaboravno spuštanje od 600 metara.

Ostala mala skijališta koja vredi obići su Arnsberg, Bischofsheim, and Zuckerfeld.

Švarcvald

Duboko na jugozapadu Nemačke u Badenu smeštena je bajkovita Crna šuma, na kojoj ima oko 200 ski liftova i više od 70 vrhova preko 1.000 metara.

Skijalište Liftverband Feldberg ima ukupno 28 liftova, i najveći je rizort na ovom najvišem nemačkom vrhu izvan Alpa.

Oni koji žele da kombinuju skijanje i obilazak gradova treba da odu u Stollenbach, koji je na samo 25 minuta vožnje od sunčanog i živopisnog univerzitetskog grada Frajburga. Smeštaj nije skup, a ukupno postoje tri lifta za plavim i crvenim stazama.

Za one koji su spremni da odu dublje u unutrašnjost regije u kojoj je izmišljen sat kukavica, postoji još oko 20 manjih skijališta, od kojih su najbolja Todtnau i Schauinslandbahn.

PRAVAC ISTOK!

Iako možda deluje iznenađujuće, dve države nekadašnje Istočne Nemačke, Saksonija i Tiringija imaju više sjajnih malih skijališta.

U Saksoniji postoje tri skijaške oblasti koje su razumno udaljene od Berlina, Dresdena, i Lajpciga.

Među najboljim je Fichtelberg na 1.206 metara, što je bio najviši vrh u nekadašnjoj Nemačkoj demokratskoj republici (DDR). U podnožnju planine Erzgebirge (Rudna gora) nalazi se tradicionalno selo i skijalište Oberwiesenthal. To je najveće skijalište u Saksoniji sa šest liftova, jednom velikom gondolom i dobrom ponudom smeštaja.

Dalje ka jugu duž češke granice su dva mala skijališta koja imaju po četiri ski lifta: Klingenthal i Schöneck, oba u sastavu Nacionalnog parka Erzgebirge/Vogtland. Posle skijanja možete se relaksirati obilaskom zanimljivih lokalnih muzeja.

Harz

U nemačkoj državi Donjoj Saksoniji nalazi se zapadna polovina planine Harz na kojoj postoji nekoliko skijališta.

Najviši vrh u Donjoj Saksoniji je Wurmberg na 971. metar, a tu je i najveće skijalište u regionu – Braunlage. To je popularno skijalište među Nemcima sa severa zemlje, a ukupno ima tri tanjira i jednu gondolu.

Severozapadno odatle nalazi se Bocksberg-Hahnenklee sa pet staza različitog nivoa težine i dva lifta.

Sauerland

Brdovita, šumovita oblast Sauerland u zapadnoj državi Severna Rajna-Vestfalija ima iznenađujuće dobru ponudu skijališta s obzirom da se nalazi samo 200 km od Kelna.

Najpopularnije skijalište u ovom delu Nemačke je Winterberg, sa šest sedežnica i 12 tanjira. Ukupno ima 17 staza različite težine, a postoji i ski škola. Gradić Winterbeg je zimski sportski centar savezne države Severna Rajna-Vestfalija.

Postoji čitav niz malih skijališta u blizini Winterberga. Najveće od njih je Willingen gde se održava svetsko takmičenje u ski skokovima. Ukupno postoji 25 staza, kao i noćno skijanje.

Skijanje na Baltiku

Država Šlezvig-Holštajn nije poznata po visokim vrhovima, čak ni po nižim brdima. Ali ako imate sreće sa snegom, privatni vlasnici skijališta Bundesberg sigurno će otvoriti mini lift na ovom jedinom usamljenom uzvišenju od 168 metara.

Garmisch-Partenkirchen

Ako želite pravo skijanje, naoštrite kantne, jer ovaj grad od 30,000 stanovnika ubedljivo je najbolje skijalište u Nemačkoj. Nalazi se na samom jugu zemlje, na Bavarskim Alpima u podnožju najviše nemačke planine Zugspitze, na samoj granici sa Austrijom.

Skijaški centar Garmisch-Partenkirchen sastoji se od 11 odvojenih vrhova koji su podeljeni u tri skijaška područja. Najlakše staze su bliže gradu, a na drugom kraju je vrlo strm i popularan glečer Zugspitze.

Postoji ukupno 131 žičara koje mogu da prevezu čitavih 50,000 skijaša na sat, ali gužve na pojedinim liftovima su prilično velike. Na vrhovima planine uopšte nema drveća, jer prestaju da rastu na toj visini, što omogućava sjajan pogled na Bavarsku, Austriju i Švajcarsku. Spremite se dobro, jer vazduh je gore prilično razređen, a temperatura često veoma niska.




Izvor: B92
 
LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Drezden, nemački feniks

„Ja, ja, Belgrade ist šene štat (shone stadt - lep grad), živahno je govorila i veselo se smeškala tipična Nemica, u centru Drezdena, dok nam je pripremala pravu domaću kobasicu. U malu zemičku stavila je kobasicu, koju je začinila senfom i pohvalila se da je odlična. Nije nas prevarila.


dccxes.jpg


Kobasica slična našim domaćim kobasicama, recimo u Banatu. Stvarno je ukusna. Dok jedemo gledamo duž velike, dugačke i široke ulice, pod imenom Prag štrase prema robnim kućama i prodavnicama ispred kojih su grozdovi kupaca. Prolaze dva dečkića i veselo skakuću, kao da jezde, a ne hodaju. Školarci sa plavim čupercima preko čela. Iza njih momak sa „čirokanom“, frizurom američkih Indijanaca. U nemačkoj verziji ta je instalacija ofarbana u duginim bojama. Mladić ima kožnu jaknu, a na leđima veliko „England“. Za to su vreme tri Drezdenke stale nedaleko od mene i poručile kobasice i kuvano vino. Veselo čavrljaju. Mnogi prolaznici u svojim mislima samo minu obližnjim trotoarom. Tipičan urbani grad u kojemu se malo ko osvrće na one oko sebe...

Krenuo sam prema palati Filipa Augusta Jakog, koji je po legendi imao dece ko dana u godini, navodno zahvaljujući pašteti koja mu je davala takvu snagu da je bio u vezi sa mnogim ženama te raspolagao ogromnom snagom zbog koje je „mogao lomiti srebrne tanjire i palac utisnuti u matal“! Naravno, recept pomenute paštete još nije nađen, pa je snaga moćnopga vlada za sada neprevaziđena. Naravno, dok se recept, moćniji od bilo kakvog afrodizijaka, ne pronađe. To su popularne priče koje lokalni turistički vodiči pričaju posetiocima Drezdena, dok razgledaju ogromne prostore dvorana moćnog vladara.

Mistična priča ispredena je i oko velikog hodnika koiji spaja dvorac Filipa Jakog i prostor crkve. Navodno je tim prolazom između građevina, potpuno sakriven od pogleda građana, odlazio do ispovednika, da olakša dušu...

Nedaleko je i spomenih najpoznatijem protestantskom reformatoru Martinu Luteru, isped kojega se turisti redovno slikaju i lepa, čuvena crkva posvećena Gospi. Izuzetan hram. A onda niz velikih. lepih zgrada iz srednjeg veka izgrađenih polovinom dvadesetog veka!? Ma kako to nemoguće izgledalo u nemačkoj pokrajini Saksoniji Drezden je nikao „stariji i lepši“ nego što je bio pre vazdušnog napada na Drezden bio je isplaniran kao trostruki vazdušni udar, 14. i 15. februara 1944. godine.

Udare teških bombardera na Drezden organizovali su Britanci i Amerikanci, kao deo uništavajuće strategije koju je lično provodio komandant britanskih bombardera Artur Haris. Njegova računica da će se za tri sata od prvog udara na Drezden pojedinačni požari do te mere proširiti da će to prerasti u ognjeni tornado - se ostvarila. Prvi je udar RAF-a na Drezden izvršen noću 13. februar 1945. od 22.13 do 22.21 sati sa 244 teška bombardera tipa Lanlaster. Stepen uništenja uporediv je jedino sa padom atomskih bombi na Hirošimu i Nagasaki. Leševi Drezdenaca bili su na sve strane, a oganj zgrada, građenih većim delom od drveta (posebno gornji nivoi) bio je toliki da su i avioni koji su nadletali grad morali ići na veće visine...

Niko sa sigurnošću ne može proniknuti u Čerčilove razloge za napad, ali se u analizama često pominju tri varijante. Naime, Čerčil je po jednoj od tih teorija hteo izbeći borbe na zemlji, poučen prvenstverno bitkom u Galipolju tokom Prvog svetskog rata, kada je tamo nastala jedna od najvećih ljudskih klanica. Nije bez logike ni pretpostavka da je Čerčil istovremeno Rusima hteo demonstrirati brzinu napredovanja zapadnih snaga, obzirom da je Drezden na istoku Nemačke. Kolika je nervoza i brzina tokom tog bombardovanja bila najbolje ilustruje činjenica da je jedan od bombardera četiri bombe bacio na strogi centar Praga, koji je od Drezdena udaljen 150 kilometara! Ima i onih koji smatraju da je to prosto bila osveta za bombardovanje Koventrija. Istoričari sve te teze uzimaju u obzir.

Danas su u Drezdenu vidljivi i murali na kojima dominiraju radnički motivi, čak ih ima i sa crvenom zvezdom petokrakom iz perioda postojanja Istočne Nemačke, DDR-a, kao socijalitstičke države pod snažnim uticajem SSSR-a.

No, ostavimo istoriju.

Drezden je danas lep grad sa ljubaznim stanovnicima, koji i te kako znaju šta je turizam. Bio sam sa prijateljima iz Beograda u jednoj od pivnica blizu reke Elbe ili, kako se ona slovenski zove, Labe i bilo je odlično. Usluga, ljubaznost, kvalitet ića i pića. Sa jednim od Drezdenaca sam pričao i o jednom od guvernera Saksonije Stanislavu Tilihu, inače Lužičkom Srbinu, pripadniku 14 vekova stare nacionalne manjine u ovom delu Nemačke. Bio je to susret sa neverovatnom i veličanstvenom istorijom centralne Evrope, srce danas postojeće Unije.

Autor: Boro Soleša
Izvor: Danas
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Nemačke banje: od soli do blata

23. jun 2010.

Nemačke banje: od soli do blata


Nemci često idu u banje i banjska lečilišta. Ponuda je bogata, ali boravak tamo nije jevtin. Ipak, zdravstvena osiguranja plaćaju veliki broj tretmana u banjama…

Izvor: Deutsche Welle


16747842404c21aabea933d162941462_extreme.jpg


Photo: Allie_Caulfield / Flickr


U Nemačkoj ima 400 banja, odnosno, banjskih lečilišta. Ona imaju srazmerno malo predznaka u vezi sa funkcijom ili geografskim položajem, na primer, vazdušna banja ta i ta, klimatska banja, morska banja i slično. Reč je o mestima koja se odlikuju prijatnom klimom i drugim osobinama potrebnim bolesnicima i/ili rekonvalescentima, ali i svima koji žele da provedu nekoliko dana u miru i tišini prirode, daleko od gradske vreve i stresa.

Zdravstvena osiguranja plaćaju veliki broj tretmana za rekonvalescente ili bolesnike u banjama, ali i boravak deci koja treba da budu uz majke dok se one leče na ovakvim mestima.

So i blato


Velike nemačke banje se diče svojim specifičnostima. Na primer, Bad Rajhenhal, na krajnjem jugu Nemačke, između Berhtesgadena i Minhena. U krajnje pitomoj prirodi, između alpskih vrhova, nude se ne samo odmor i vežbe za telo, već i srdačnost i filozofija, kako to kažu domaćini, na raspolaganju su Vam vođmnje žičarama i neverovatno prijatna planinska klima, a tu je i – alpska so. Ta so je glavno čudotvorno sredstvo Bad Rajhenhala.

Reč je o soli koja se nakupila na podzemnim slojevima kamenja a koja potiče iz pra-mora koje je tu bilo pre 250 miliona godina. Ona regeneriše disajne puteve, dezinfikuje organizam i jača njegove odbrambene sposobnosti. Pomešana sa tamošnjom izvorskom vodom, ona može da se inhalira, grglja, pije, ali u nju možete i da se potopite, odnosno, da se odmarate na površini kupke od te soli.

„600 litara takve vode se zagreje na 38 stepeni celzijusa. Moramo da naglasim da ovo nije samo slana voda, već ova tečnost sadrži minerale iz naših brda, i na pomenutoj temperaturi deluje direktno na telo i procese u njemu“, kaže upravnik banje Helmutr Caher.

Ima i banja kakva je Bad Pirmont u Donjoj Saksoniji, dakle, na severu Nemačke, u kojima je blato – „sve i svja“. Nemci se diče svojim lekovitim blatištima. Još dalje na severu, na Severnom moru, banje na obali otvorene su tokom čitave godine. One onda kombinuju sdvoje prednosti sa raznim manifestacijama kao što su u samom Bad Pirmontu međunarodni turnir profesionalaca u letinoameričkim i modernim igrama, ili festival kamerne muzike, sve za svote između 700 i 3000 evra nedeljno.

Autor: Saša Bojić





 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Berlin

Berlin

Gloria 18.08.2010 23:33



Nikola Vukomanović, novinar TV Avala, u nekad podeljenom gradu uživao je na obali reke Špreje u ligenštulu, uz odličan espreso, gledajući u Ostrvo muzeja, mirisom su ga omamile lipe u ulici Unter den Linden a od gastronomskih specijaliteta najviše su mu se svideli kolači, koje je svakodnevno tamanio

Berlin, jedan od najuzbudljivijih gradova Evrope, posetio sam drugi put, zajedno sa sto najboljih studenata Beogradskog univerziteta, koje je ‘Evropski pokret za Srbiju’ poslao na tronedeljno putovanje po Evropi, koje su započeli baš u tom gradu. Išli smo vozom, preko Budimpešte, a kad smo tamo preseli u ‘Evrodžet lajner’, imao sam utisak kao da sam u avionu, a ne u vozu. Putovanje je trajalo dvadeset četiri sata, s kratkim pauzama, i uopšte se nisam umorio. Jedva sam čekao da stignemo, kako bih, po drugi put za godinu dana, obišao neka svoja već omiljena mesta, ali i ostale zanimljive sadržaje kojima taj grad obiluje.

Umrežavanje mladih

Prvi dan proveli smo na prijemima i koktelima koje su sponzori putovanja pripremili za naše najbolje akademce, s prosekom ocena većim od 8,5, a učestvovali smo i na panel diskusiji o regionalnom umrežavanju mladih iz Evrope.

8267d510b0648c3687f11b7b664f9c80.jpg


Sve lepote grada

Jedna od stvari koja me je i tokom prošlog boravka u Berlinu prilično razočarala, bila je čuvena Brandenburška kapija. Iako je na fotografijama impresivna, zapravo je vrlo mala i uz nju su sad priljubljene druge građevine, brojne ambasade i banke, pa deluje prilično stešnjeno.
I Kajzerova katedrala, koja takođe izgleda odlično na fotografijama, ostavila me je prilično ravnodušnim, ali sam se zato oduševio zdanjem Rajhstaga, nemačkog parlamenta. Veliki je i baš deluje moćno, vidi se sa razdaljine od dva kilometra. Ipak, iako su sad dozvolili posete turista, nisam imao strpljenja da četiri-pet sati u stojim redu kako bih obišao unutrašnjost. To zadovoljstvo ostavio sam za neki naredni put, baš kao i posetu Hitlerovom bunkeru, a sada sam stigao da posetim čuveni spomenik holokaustu.

Ostrvo muzeja

Najomiljenije mesto u Berlinu za mene je Ostrvo muzeja. Okružuje ga kanal reke Špreje, a najviše volim da sedim u bašti kafića koji se nalazi preko puta, na obali, ili da zavaljen u ligenštul ispijam espreso, koji je ovde bolji nego u Italiji, i posmatram turiste koji Berlin obilaze brodićima. Taj kafić, koji ima i podijum za igru i gde se uveče prave sjajne žurke s divnim svetlosnim efektima, mnogo me podseća na Mediteran, sa onim brojnim palmama i drugim ‘morskim rastinjem’ deluje neverovatno toplo i prisno, pa nikad ne bih pomislio da sam na severu Evrope.





 
Član
Učlanjen(a)
25.01.2010
Poruka
2.174
Bremen: muzikanti i pivo

Bremen: muzikanti i pivo

Bremen ćete pamtiti po bronzanoj statui Četiri bremenska muzikanta, ukusnim slatkišima kluten, Beck's pivu i arhitekturi koju prožimaju savršeno usklađena gotika, renesansa i rokoko




Glavne atrakcije Bremena smeštene se u Aldštatu, starom delu grada, na severoistočnoj obali reke Weser, od glavnog trga Marktplatz do kvarta Schnoor.

U pokrajini se govori bremenskim dijalektom, koji je u stvari najknjiževniji nemački govor, takozvani hoch Deutsch.

Renesansna gradska većnica Rathaus (1410) je jedna od malobrojnih građevina koja je preživela bombardovanje iz Drugog svetskog rata, kada je više od polovine grada razoreno. UNESCO je ovu zgradu uvrstio na listu svetske baštine.

Ranogotska katedrala Dom St Petri stara je preko 1.200 godina i svojom upadljivom fasadom dominira glavnim gradskim trgom. Unutrašnjost karakteriše detaljno oslikan plafon. Ulaz u katedralu se ne plaća, a za 1 € možete da se popnete na kulu i iz ptičije perspektive bacite pogled na grad.

U neposrednoj blizini je najveća atrakcija grada, bronzana statua Die Bremer Stadtmusikanten, koja prikazuje najfamoznije stanovnike Bremena- gradske svirače! Pevac, mačka, pas i magarac - heroji bajke Braće Grim - prikazani su u prirodnoj veličini.

Bajka se ukratko temelji na sledećem: isluženi magarac, osećajući da mu se bliži kraj, odlučuje da pođe u Bremen i tamo postane gradski muzičar. Usput mu se pridružuju pas, mačka i petao, koji žive u sličnim okolnostima u svojim domaćinstvima.

U potrazi za prenoćištem stižu su do jedne kuće u šumi gde sreću bandu razbojnika. Kako bi se domogli kuće, pas se popenje na magarca, mačka na psa, petao na mačku i tako skupa krenu da njište, laju, mjauču i kukuriču iz sve snage, od čega se razbojnici preplaše i pobegnu.

Simbolika odlaska u Bremen (filter za slobodu) reflektuje se u tome što je ovo bio slobodan trgovački grad u kojem se nije živelo pod feudalnom vlašću.

Iako je Hanza (savez baltičkih trgovačkih cehova) prestala da deluje još u 17. veku, skoro svaki stanovnik Bremena će pomenuti da je njihov grad još uvek slobodni hanzeatski grad; uostalom, to stoji i u punom nazivu grada.

Na glavnom trgu je i statua Roland (1404), viteza Rolanda, zaštitnika trgovine i samog grada, koja je karakteristična za mnoge evropske gradove, naročito hanzeatske.

Böttcherstrasse je jedna od najlepših ulica koja se proteže od glavnog trga do reke. Interesantne fasade i detalji u stilu secesije čine ovu ulicu posebno privlačnom za turiste.

Na kraju ulice, na obali reke, smeštena je crkva Martinikirche iz 1229, rekonstruisana 1960. nakon rata.

Najstariji bremenski kvart je Schnoor gde su nekada živeli ribari i zanatlije. Svoju autentičnost zadržale su uske ulice koje se nadovezuju jedna na drugu. Ovaj deo grada je idealan za besciljno tumaranje po prodavnicama suvenira, umetničkim galerijama i sličnim prodavnicama. U ulici Wüste Stätte smešten je najmanji hotel na svetu - Hochzeitshaus-Bremen.

Grad nauke

U Bremenu se godinama vodi intezivan dijalog između naučnika i lokalnih vlasti, pa je 2005. godine jednom delu grada pripojen naziv 'grad nauke'. Jedinstveni projekti u oblasti prirodnih nauka bude radoznalost posetilaca i lokalaca.

Universum Bremen (naučni centar) prevazilazi sva očekivanja: 2000. je zvanično otvoren, a svakoga dana skoro 1.500 posetilaca zakorači u ovu neobično dizajniranu zgradu, kako bi zavirili u svet nauke. Posetioci mogu saznati sve što ih zanima u vezi sa Zemljom, ljudima i kosmosom zahvaljujući interaktivnih muzejskim eksponatima i video-instalacijama.

Zgrada je smeštena u severnom delu grada, a da biste do nje došli opcija je da koristite tramvaj ili hodate oko sat vremena od glavne stanice kroz park Der Bürgerpark.

Zeleni grad

Bremen je zelen, zelena boja je zaštitna boja grada što potvrđuju fudbalski klub Werder Bremen i tradicionalna pivara Beck & Co koji su u znaku ove boje.

Profil grada karakterišu javne bašte i idilični parkovi. Na periferiji grada nalazi se park biljke rododendron gde se može videtu oko 700 njenih podvrsta.

Posetite i Blockland na reci Wümme. Ovo parče prirode poznato je po zelenim livadama, kravama i farmama koje prodaju organsku hranu, a najbolja opcija je da ga istražite na biciklu.

Kuhinja Bremena

Pored Beck's piva koje se proizvodi u Bremenu, probajte lokalne specijalitete kao što su kluten - kupasti slatkiši od peperminta delom prekriveni čokoladom koje možete kupiti i u prestižnoj prodavnici čokolada Hachez u blizini gradske većnice.

Probajte i lokalni specijalitet Labskaus - mornarsko jelo napravljeno od mlevene govedine, haringi, prženih jaja, izgnječenog krompira i cvekle.

Butterkuchen je voćni žele kolač sa kvascem i dosta putera, šećera i badema.

Zbog blizine Severnog mora, Bremen je poznat po ribljim specijalitetima. Probajte i mlade haringe, kojima je april udarna sezona. Najbolji riblji restorani su u ulici Böttcherstrasse.

Kako stići?

Bremenski aerodrom je smešten na jugozapadnom delu grada i povezan je sa najvećim nemačkim gradovima. Tramvajska linija 6 odvešće vas do centra grada za 15 minuta.

Opcija je i da koristite voz jer je Bremen dobro povezan sa ostatkom Nemačke. Na svakih sat vremena saobraćaju 2 voza do Hamburga, Minstera, Rurske oblasti i Hanovera. Postoje i vozovi koji cirkulišu na relaciji centar Bremena - periferija Bremena.

Smeštaj

GastHaus Bremer Backpacker Hostel (adresa: Emil-Waldmann-Strasse 5-6, tel: +49(421)2238057). Dvokrevetna soba 23 €,krevet u grupnoj spavaonici 18 €.

Hotel Deutsche Eiche Bremen *** (adresa: Lillienthaler Heerstraße 174, 28357 Bremen, tel: +49(421) 25 10 11). Dvokrevetna soba 90 €.

Hochzeitshaus-Bremen (adresa: Wüste Stätte 5, 28195 Bremen, Tel: +49 (0162) 19 25 24 4). Ovaj hotel važi za najmanji hotel na svetu. Ima samo jednu sobu, pa ukoliko je rezervišete, imaćete ceo hotel za sebe. Lokacija je idealna, smešten je u već pomenutom distriktu Schnoor. Dvokrevetna soba je 350 € za prvu noć, i 250 € za svaku narednu.


Izvor: B92
 
Natrag
Top