Koristite zastareli pregledač. Možda neće pravilno prikazivati ove ili druge veb stranice. Trebali biste nadograditi ili koristiti alternativni pregledač.
[h=1]NATO okončao obuku vojnika u Iraku [/h] Izvor: Tanjug
Bagdad -- Svečanom ceremonijom u Zelenoj zoni u Bagdadu NATO je danas okončao misiju obuke iračkih vojnika i policajaca koja je trajala sedam godina.
Irački vojni komandanti pohvalili su ulogu NATO-a u obuci iračkih vojnika i pripadnika snaga bezbednosti, od početka programa obuke 2004. godine, preneo je AP. NATO je saopštio u ponedeljak da će prekinuti misiju obuke i povući sve svoje vojnike do 31. decembra zbog nepostizanja dogovora o produžetku njegovog mandata sa iračkim liderima.
Do zastoja u pregovorima je došlo zbog zahteva NATO da se vojnicima Alijanse garantuje imunitet od krivičnog gonjenja.
U okviru misije NATO u Iraku od 2004. godine obuku je, prema saopštenju NATO, prošlo više od 5.000 vojnika i preko 10.000 policajaca, preneo je AFP.
U Iraku je trenutno raspoređeno 6.000 američkih vojnika u tri baze.
BAGDAD - Poslednji konvoj američkih snaga napustio je jutros u zoru Irak, posle skoro devet godina rata u toj zemlji, koji je odneo živote skoro 4.500 Amerikanaca i desetina hiljada Iračana.
Poslednja kolona od stotinak američkih oklopnih vozila prošla je pustim autoputem jug Iraka i prešla granicu s Kuvajtom, gde su ih kraj puta dočekali saborci, mašući i pozdravljajući ih.
Vojna intervencija u Iraku, koju su predvodile SAD i čiji je cilj bilo svrgavanje Sadama Huseina uz obrazloženje da irački lider pokušava da nabavi oružje za masovno uništavanje, počela je u martu 2003. godine.
Vašington je već u maju iste godine zvanično proglasio okončanje većih borbenih sukoba. Sadam Husein je zarobljen sredinom decembra 2003, a obešen je tri godine kasnije pošto je proglašen krivim za zločine protiv čovečnosti, podsetile su agencije.
Sukobi u Iraku, međutim, nisu prestali pošto su irački pobunjenici nastavili da vrše gerilske napade na strane snage, nestabilnu zemlju su preplavili ektremisti iz inostranstva, među kojima članovi Al Kaide, a buknuo je i građanski rat između većinskih šiita i manjinskih sunita.
Podaci o broju civilnih žrtava u Iraku se razlikuju i kreću se od 100.000 do milion ljudi.
Takođe, veruje se da je, u periodima najžešćih sukoba, bilo nekoliko miliona izbeglica i raseljenih.
Bagdad i Vašington su 2008. godine potpisali sporazum o postepenom povlačenju američkih snaga iz Iraka, do kraja 2011. godine, a američki predsednik Barak Obama je prošlog leta zvanično proglasio okončanje borbenih operacija u Iraku.
U jeku rata, 2006-2007. godine, u Iraku je bilo razmešteno više od 170.000 američkih vojnika u više od 500 baza. Ta brojka je postepeno smanjena na 50.000, a juče ih je bilo manje od 3.000.
U toj zemlji je, pod okriljem američke ambasade, ostalo još 157 vojnika, koji će obučavati iračke snage, kao i grupa marinaca zaduženih za obezbeđenje diplomatske misije.
Irak ima oko 900.000 vojnika zaduženih za unutrašnju bezbednost, ali mnogi strahuju da neće biti u stanju da obezbede granice, vazdušni prostor i teritorijalne vode.
Pojedini analitičari upozoravaju i na opasnost od novih sukoba među šiitima, sunitima i Kurdima.
U zemlji i dalje povremeno ima samoubilačkih bombaških napada, kao i napada sunitskih pobunjenika na vladine snage.
Bezbednosna situacija u Iraku brine većinu Iračana, ali čini se da su u istoj tolikoj meri zabrinuti i zbog nezaposlenosti i nestašica.
"Ne razmišljamo o Americi... Razmišljamo o struji, poslu, nafti, svakodnevnim problemima", kazao je Abas Džaber, vladin službenik u Bagdadu.