Nagrada ”Momo Kapor” Peteru Handkeu

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Nagrada ”Momo Kapor” Peteru Handkeu

Druga po redu nagrada “Momo Kapor” za književnost, pripala je Peteru Handkeu, za knjigu “Moravska noć”, u izdanju Srpske književne zadruge

1.jpg
Peter Handke

DRUGA po redu nagrada “Momo Kapor” za književnost, pripala je Peteru Handkeu, za knjigu “Moravska noć”, u izdanju Srpske književne zadruge.

Ovo priznanje koje dodeljuje Zadužbina “Momčilo Momo Kapor”, Handkeu će svečano biti uručeno na Kaporov rođendan, 8. aprila, u Skupštini grada, a žiri u sastavu Jovan Delić, Branko Stojanović i Rajko Petrov Nogo (predsednik), u četvrtak je u SKZ obrazložio odluku.
Delić je rekao da mi nemamo danas u svetu pisca koji nas je zadužio koliko Handke, a o “Moravskoj noći” je istakao:

- Nije li to sve blisko Kaporu: borba za samostalnost - ličnu, umetničku, nacionalnu, državnu - i traganje za nekim svojim prostorom na vodi, brodu, bilo da je to Morava ili Ada. Istovremeno koračanje po opasnim predelima, po rupicama i kraterima od bombi iz triju bombardovanja u 20. stoleću, da bi se bilo uz narod, da bi se posvedočila istina o njemu, da bi se potvrdio svoj identitet.

Nagrada “Momo Kapor” je, po Nogovim rečima, malo uzdarje za veliki Handkeov dar, naša makar i mala “pravda za Handkea”.

- Zbog sapatništva sa onima koji oklevetani pate, Handke je imao samo nevolje. Sa nevoljama, njegovo “osećanje pravde” bivalo je sve postojanije. Moravska noć je zgodno ime za prekodirane arhajske priče, “za srpsku hiljadu i jednu noć samoće” - rekao je Nogo.


2.jpg

Žiri odlučuje o dobitniku

Estetska poruka svega onoga što su Handke i Kapor napisali o Srbiji i Srbima, nerazdvojiva od morala kao (nezaobilazne) komponente književnog dela, dragocena je u vremenu u kojem nas na sve strane horski i papagajski poučavaju da je “sila isto što i pravda, a moć isto što i istina” - ocenio je Stojanović.
Nagrada “Momo Kapor” dodeljuje se jednom godišnje, naizmenično za književnost i likovnu umetnost, a do sada su je dobili Emir Kusturica za knjigu “Smrt je neprovjerena glasina” u izdanju Kompanije “Novosti” i slikar Vladimir Dunjić.

FANTASTIČAN CRTAČ


VEST o nagradi koja nosi ime pisca i slikara Mome Kapora, Handkeu je prenela Ljiljana Kapor, osnivač i direktor Zadužbine. Na pitanje da li poznaje Kaporovo delo, veliki pisac je odgovorio:
- O, kako da ne! Žao mi je što se nismo upoznali, ali kad god sam dolazio u Beograd, čitao sam njegove tekstove u “Jatovoj reviji”, i primetio da fantastično crta.

(Večernje novosti)
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Handke: Svet je utamničio Srbe

Handke: Svet je utamničio Srbe

Srbi su tragičan narod. Ali ja volim tragične narode, kaže za "Vesti" austrijski pisac Peter Handke, koga je juče odlikovao predsednik Srbije Tomislav Nikolić, a uručena mu je i nagrada za književnost "Momo Kapor".

1.jpg
Peter Handke, austrijski pisac

Dok su ga sa svih strana saletali obožavaoci tražeći autogram na primerku nagrađene "Moravske noći", Handke za naš list kaže da je "veoma zahvalan" što je dobitnik, kao i da se nada da će na jesen posetiti Veliku Hoču.

Kako komentarišete nagradu i to što je ovoliko ljudi došlo?
- Veoma sam zahvalan.


Kolege novinari sa Kosova pitaju kada ćete ponovo tamo?
- Voleo bih da odem u Veliku Hoču i da ostanem tamo nekoliko nedelja i da živim sa ljudima. Nadam se da će to biti u vreme berbe, na jesen, narednog septembra i oktobra.


Da li očekujete da će ono što ćete tamo zateći biti drugačije od onoga o čemu ste ranije pisali?
- Ne želim da pišem. Možda nešto pribeležim o mačkama, lisicama...


Ne mogu a da vas ne pitam o politici. Kako komentarišete ovaj izbor pred kojim se Srbija nalazi?
- Nadam se da nije tragičan dan za vas. Nadam se, zaista. To je sve što mogu da kažem.


Šta mislite da će odlučiti srpska vlada?
- Nisam političar. Ne želim da govorim o tome, ali se nadam da neće biti tragičan dan za vas. Vi ste tragična nacija. Ali ja volim tragične nacije.


Vi ste pisac, a mi živimo ovde. Da li mislite da će se to u budućnosti promeniti? Da ćemo imati manje tragedije?
- Ali vi nemate slobodnu volju. Vas je uhapsio svet koji nema vrednosti. Vi ste zatvorenici.


Da li će se to promeniti?

- Ne znam. Nisam prorok, ja sam pisac.


Za pisce kažu da mogu biti i proroci?
- Ne. Nikada. Pisci su proroci ptica na nebu, sadašnjosti, a ne budućnosti. Mi smo proroci današnjosti.
Kapor od jezika stvarao muziku

U punoj svečanoj sali Skupštine grada Beograda, Handkeu, koji je 90-ih izazvao velike kontroverze esejom "Pravda za Srbiju" kada je optužio zapadne medije i intelektualce za neobjektivan stav prema ratovima na području bivše Jugoslavije, a na uštrb Srba, nagradu je uručio književnik Matija Bećković.
Preuzimajući plaketu Handke je pročitao tekst posvećen Momi Kaporu, podsećajući da je reč o čoveku koji je "stvarao od jezika muziku".

Izvor: Vesti Online

 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Peter Handke: Čistota još diše u Srbiji

Peter Handke: Čistota još diše u Srbiji

Veliki austrijski pisac govori o ljubavi prema našoj zemlji, duhovnim autoritetima, moći književnosti. Handke prihvatio predlog da u izdanju "Novosti" objavi knjigu sa izborom tekstova o Srbiji

1.jpg

- ZA mene ova zemlja nije u budžaku Evrope, kako se kaže. Balkan je, u suštini, mnogo više u centru nego što su to Nemačka, Španija ili Belgija. Osećam da je u Srbiji centar - izjavljuje Peter Handke, veliki austrijski i evropski pisac, za “Novosti”.

Iscrpljen od prehlade, kaže da nije umoran od silnih susreta i svečanosti koje su ga dočekale u Beogradu - primio je zlatni orden za zasluge od Tomislava Nikolića, predsednika Srbije, nagradu “Momo Kapor” za roman “Moravska noć”, znamenje Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske.
- Premalo je to bilo za mene. Mogao bih da podnesem još tri medalje - kaže nam veliki pisac.
Prihvata, ipak, predlog da razgovor vodimo u još nepostavljenoj bašti hotela “Moskva” u kom je odseo sa suprugom Sofi, da uhvati malo okrepljujućeg aprilskog sunca.
Neumorni putnik i istraživač, često je bio na licu mesta i uvek na strani stradalnika, poniženih i uvređenih. Njegov odnos prema Srbima je oživotvorenje njegove opsesivne poetike i životne ideje, a u svetu danas nemamo pisca koji nas je zadužio koliko on.

* Platili ste visoku cenu za “zabranjenu” ljubav prema Srbiji?
- Nisam platio, nisam trpeo ništa. U najboljem slučaju sam se čudio. Moć nije nešto dobro i ugrožen je onaj koji je ima. Utoliko se ja nisam napatio.

* Mogu li da se razdvoje piščeva javna i književna reč?

- U stvari, ja i nemam svoje mišljenje. Sve što kažem - to je moj književni jezik. Ono što pišem i ono što govorim - ne može da se razdvoji. Nisam novinar, nisam ni političar. Ali ako pisac jezik uzme ozbiljno, onda ima poseban autoritet, i mislim da ga ja imam. Nažalost, danas pisci sve više pišu kao novinari, a to nije dobro.

* Ima li danas Evropa dovoljan broj duhovnih i moralnih autoriteta u javnom životu, može li pojedinac da utiče na stvari?

- Sa tim je gotovo. Sve je razbijeno, i jedan pisac ne može da utiče, nema tu moć. Oni koji sebe zovu piscima i filozofima nemaju više takav autoritet, jednostavno su ga izigrali. Sve je to postala neka vrsta negativne odrednice. Samo oni koji su već umrli, zadržali su takvo dejstvo. I to je dobro.

* Rekli ste da još samo u Srbiji i Republici Srpskoj istinska Evropa živi i dalje.

- Tu postoji tradicija od Platona, Sokrata, Sofokla, Homera, i ta tradicija se voli. Ne samo u Srbiji nego i u Republici Srpskoj postoji neka čistota koja ima trajanje od dve hiljade godina. Takva čistota ne postoji u Francuskoj ili Nemačkoj. Ima je, doduše, ali ona ne živi, ne diše.

* Sa takvim mišljenjem ste, ipak, u evropskoj manjini?

- Nisam većina, ali nikada nisam ni hteo da budem u većini. Većina je u suštini nešto glupo, možda je u fudbalu ili u crkvi ona bitna, inače nije potrebna. Na neki način gadim se većine. Ali nisam mizantrop.

* Vidite li rešenje problema sa Kosovom?

- Dogodiće se ono što je pakao odlučio. Današnji demoni čak i ne znaju da su to. Svi su kao humani, predstavljaju se kao dobročinitelji, ali su u stvari istinski đavoli današnjice. Želeo bih još jedanput da odem u Orahovac i Veliku Hoču, da ostanem tamo mesec ili dva, da tamo živim, berem pečurke, kuvam, peglam, ako ima struje.

* U Beogradu ste bili svedok donošenja značajne odluke u vezi sa Kosovom.
- Da, baš je moja žena rekla da se oseća na ulicama neka posebna emocija. Videli smo ljude koji protestuju. U Francuskoj su demonstracije više nalik pozorištu. Ovde je drugačije, oseća se bes, ozlojeđenost, tuga, na zapadu je to uvek neka vrsta šoua. U tome je razlika.

* Kako je evropska publika primila povest “Moravska noć”?

- Kažu da je u Nemačkoj primljena najpozitivnije, kao velika knjiga, remek-delo. Počelo je veoma dobro sa čitaocima, tokom prvog meseca od objavljivanja. A onda je u novinama objavljena vest i fotografija da sam se sastao sa Tomislavom Nikolićem, koji je tada bio šef stranke, i tada sam bio označen kao ultranacionalista. Odjedanput, neke knjižare nisu više htele da prodaju moju knjigu. Već se roman nalazio na bestseler-listama, i tada je kao giljotinom sve presečeno. Može da se kaže da knjige imaju svoje sudbine. To je bila njena. U Francuskoj je takođe jako dobro primljena, bila je čak i knjiga godine.

* Kod nas ljudi kupuju knjige i čitaju, ali uglavnom “lakše”štivo. Kako stvari stoje na zapadu?

- Ista je situacija i sve je gore. Danas se čita Paulo Koeljo, Stefani Majer, u novinama dnevna kritika uopšte ne pravi razliku između dobre i šund literature, sve im je isto, knjiga je knjiga. A čitanje je, u stvari, najlepša avantura koja postoji. Prava književnost traži da se čovek usredsredi, a ne da se rasplinjava. A čitanje nije nešto tek tako jednostavno. Ono je druga vrsta disanja, dubokog disanja...

HANDKE U IZDANjU “NOVOSTI”
HANDKE je u utorak bez razmišljanja prihvatio predlog Manojla Vukotića, generalnog direktora i glavnog urednika Kompanije “Novosti”, da mu naša kuća objavi knjigu sa izborom tekstova o Srbiji. Slavni pisac ima posebnu naklonost i poštovanje prema “Večernjim novostima”, a u srdačnom razgovoru sa Vukotićem pozdravio je velike tiraže i kvalitet naših naslova. Uz stisak ruke, dogovoreno je da se Handkeova knjiga u izdanju “Novosti” pojavi do beogradskog sajma knjiga, uz nadu da će se to delo pridružiti rekordima naših dosadašnjih izdanja.

POVELjA SANU
U UTORAK, pred odlazak iz Beograda, Handkea je u SANU primio akademik Dimitrije Stefanović, generalni sekretar Akademije. Sastanku su prisustvovali Predrag Piper, sekretar odeljenja jezika i književnosti, Slobodan Grubačić, zamenik sekretara odeljenja, akademik Matija Bećković i pisac Milovan Danojlić. Gostu je uručena Povelja o izboru za inostranog člana SANU, za kog je izabran u novembru prošle godine.

(Večernje novosti)
 
Natrag
Top