Član
- Učlanjen(a)
- 25.10.2009
- Poruka
- 3.279
Na prodaju čak i Mikonos

Pritisnuta velikim dugovima, grčka vlada odlučila da (ras)proda zemlju u Sredozemnom moru. Prilika da kopnene zemlje dobiju svoj deo raja, poručuju duhoviti Evropljani.
PRITISNUTA milijardama duga i strogim okom Evropske unije i MMF-a, Grčka je poklekla: vlada Jorgosa Papandreua je, piše „Gardijan“ od petka, odlučila da se iz „bule“ vadi tako što će - prodavati svoja ostrva!
Na „tenderu“ se, tako, našao čak i deo čuvenog Mikonosa, a investitori iz Rusije i Kine sve češće pogleduju i prema Rodosu. Grci bi, čini se, najviše voleli kada bi njihova ostrva kupovali pripadnici svetskog džet-seta - poput Ričarda Brensona ili holivudskih glumaca - ali, ako je cena prava, neće gledati u pasoše i namere potencijalnih kupaca.
Evropljani su zato već počeli sa (ne)ozbiljnim savetima da je sada idealna prilika da države koje nemaju more - dobiju svoj deo obale.
- Šta bi falilo, recimo, Austrijancima, Švajcarcima, Česima ili Slovacima da pazare parče suncem okupanog raja? Eto pitanja za referendum, eto teme za izbornu kampanju - primećuje jedan duhoviti čitalac „Gardijana“.
Britanci se, možda, nisu setili Srbije, ali ova neobična ideja možda i nije toliko loša za nas. Ako bi svaki punoletni žitelj Srbije izdvojio samo jedan evro, moglo bi da se kupi na hiljade kvadratnih kilometara u najlepšem delu Evrope. A kada bismo umesto „tajkunskih mostova“ dobili i pokoje „tajkunsko ostrvo“, a na njemu i „tajkunski hotelčić“, eto celog arhipelaga za jeftin(iji) odmor. Da i ne pominjemo što država bi tako ostvarila vekovne težnje...
Šalu i sanjarenja na stranu, Grčka se ne odriče suvereniteta nad privatnim ostrvima, i teško da bi bilo koja država - pa i prijateljska Srbija - mogla da se upiše kao vlasnik. Ali, posle zajma od 110 milijardi evra od EU i MMF, kao da ih i ne ceni previše.
Na jednom sajtu koji sarađuje sa vladom u Atini može se videti da ostrvo Nafsika, u Jonskom moru, površine pet kvadratnih kilometara, staje oko 15 miliona evra. Ima, ipak, i mnogo jeftinijih - maleni Sveti Atanasije staje „svega“ 1,5 miliona evra, Vuvalos, oko kojeg neprestano plivaju delfini, 500.000 više...
- Cene nikada neće biti povoljnije. Ako ste ikada planirali da pazarite neko ostrvo, sada je trenutak - objašnjavaju ekonomisti.
I pre velike krize koja je zemlju odvela preko ruba haosa, vlada nije imala dovoljno sredstava da razvije čak ni osnovnu infrastrukturu na mnogim ostrvima. Sada se nadaju da će strani investitori uspeti da privuku novac i otvore nova radna mesta.
- Svi smo tužni, jer je prodaja onoga što pripada grčkom narodu poslednja opcija. Ipak, nemamo izbora - kaže Makis Perdikaris, jedan od „agenata“. - Poenta je da zemlja dobije što više novca. Bez ovakvih poteza, to se čini nemogućim.
NASELJENOST
GRČKA ima oko 6.000 ostrva, ostrvaca i grebena, od kojih je samo 227 koliko-toliko naseljeno, a svega 78 imaju više od stotinu stanovnika. Samo četiri grčka ostrva su površine veće od 1.000 kvadratnih kilometara: Krit, Eubeja, Lezbos i Rodos.
RAČUNICA
KADA se već igramo brojkama, evo još jedne teme za razmišljanje: ako bi svaki čitalac „Novosti“ - a ima ih oko milion svakog dana, i to ne računajući posetioce našeg sajta - izdvojio samo stotinu dinara, to bi bilo taman dovoljno da se kupi maleno ostrvo u Jonskom moru...
M. Prelević, novosti online 25.06.2010.
Pritisnuta velikim dugovima, grčka vlada odlučila da (ras)proda zemlju u Sredozemnom moru. Prilika da kopnene zemlje dobiju svoj deo raja, poručuju duhoviti Evropljani.
PRITISNUTA milijardama duga i strogim okom Evropske unije i MMF-a, Grčka je poklekla: vlada Jorgosa Papandreua je, piše „Gardijan“ od petka, odlučila da se iz „bule“ vadi tako što će - prodavati svoja ostrva!
Na „tenderu“ se, tako, našao čak i deo čuvenog Mikonosa, a investitori iz Rusije i Kine sve češće pogleduju i prema Rodosu. Grci bi, čini se, najviše voleli kada bi njihova ostrva kupovali pripadnici svetskog džet-seta - poput Ričarda Brensona ili holivudskih glumaca - ali, ako je cena prava, neće gledati u pasoše i namere potencijalnih kupaca.
Evropljani su zato već počeli sa (ne)ozbiljnim savetima da je sada idealna prilika da države koje nemaju more - dobiju svoj deo obale.
- Šta bi falilo, recimo, Austrijancima, Švajcarcima, Česima ili Slovacima da pazare parče suncem okupanog raja? Eto pitanja za referendum, eto teme za izbornu kampanju - primećuje jedan duhoviti čitalac „Gardijana“.
Britanci se, možda, nisu setili Srbije, ali ova neobična ideja možda i nije toliko loša za nas. Ako bi svaki punoletni žitelj Srbije izdvojio samo jedan evro, moglo bi da se kupi na hiljade kvadratnih kilometara u najlepšem delu Evrope. A kada bismo umesto „tajkunskih mostova“ dobili i pokoje „tajkunsko ostrvo“, a na njemu i „tajkunski hotelčić“, eto celog arhipelaga za jeftin(iji) odmor. Da i ne pominjemo što država bi tako ostvarila vekovne težnje...
Šalu i sanjarenja na stranu, Grčka se ne odriče suvereniteta nad privatnim ostrvima, i teško da bi bilo koja država - pa i prijateljska Srbija - mogla da se upiše kao vlasnik. Ali, posle zajma od 110 milijardi evra od EU i MMF, kao da ih i ne ceni previše.
Na jednom sajtu koji sarađuje sa vladom u Atini može se videti da ostrvo Nafsika, u Jonskom moru, površine pet kvadratnih kilometara, staje oko 15 miliona evra. Ima, ipak, i mnogo jeftinijih - maleni Sveti Atanasije staje „svega“ 1,5 miliona evra, Vuvalos, oko kojeg neprestano plivaju delfini, 500.000 više...
- Cene nikada neće biti povoljnije. Ako ste ikada planirali da pazarite neko ostrvo, sada je trenutak - objašnjavaju ekonomisti.
I pre velike krize koja je zemlju odvela preko ruba haosa, vlada nije imala dovoljno sredstava da razvije čak ni osnovnu infrastrukturu na mnogim ostrvima. Sada se nadaju da će strani investitori uspeti da privuku novac i otvore nova radna mesta.
- Svi smo tužni, jer je prodaja onoga što pripada grčkom narodu poslednja opcija. Ipak, nemamo izbora - kaže Makis Perdikaris, jedan od „agenata“. - Poenta je da zemlja dobije što više novca. Bez ovakvih poteza, to se čini nemogućim.
NASELJENOST
GRČKA ima oko 6.000 ostrva, ostrvaca i grebena, od kojih je samo 227 koliko-toliko naseljeno, a svega 78 imaju više od stotinu stanovnika. Samo četiri grčka ostrva su površine veće od 1.000 kvadratnih kilometara: Krit, Eubeja, Lezbos i Rodos.
RAČUNICA
KADA se već igramo brojkama, evo još jedne teme za razmišljanje: ako bi svaki čitalac „Novosti“ - a ima ih oko milion svakog dana, i to ne računajući posetioce našeg sajta - izdvojio samo stotinu dinara, to bi bilo taman dovoljno da se kupi maleno ostrvo u Jonskom moru...
M. Prelević, novosti online 25.06.2010.