Mozak najbolje radi u 50-ima

PYC

Član
Učlanjen(a)
04.10.2009
Poruka
11.506
Istraživanje


Mozak najbolje radi u 50-ima




Izvor: Blic B. Tasić | 26. 03. 2011. - 11:16h

Iako će češće nego mladi zaboraviti gde su ostavili ključeve od automobila ili po što su krenuli u kuhinju, ljudi srednjih godina mnogo bolje procenjuju druge ljude, donose korisnije poslovne odluke i bolji su u obavljanju finansijskih zadataka.

18656_menopauza0_f.jpg


Istraživači tvrde da mozak najbolje "radi" u srednjim godinama


Razlog tome je što mozak tokom života gradi mrežu povezanosti o činjenicama koje smo već usvojili i prema kojima uočavamo sličnosti sa već stečenim znanjem, utvrdili su stručnjaci. Služeći se uređajima za skeniranje mozga oni su otkrili da moždane ćelije ne nestaju u velikom broju tokom starenja, kako se prethodno mislilo.

U jednoj od najopsežnijih i najdugotrajnijih studija na temu moždane aktivnosti, stručnjaci iz Sijetla pratili su više od 6000 ljudi tokom 40 godina njihovog života. Analizirali su njihov vrečnik, verbalnu memoriju, matematičku logiku, prostornu orijentaciju i reflekse, i otkrili da su najbolje rezultate ljudi pokazivali od 40. do 60. godina života.

Prema rečima koautorke istraživanja Šeril Glejdi sa univerziteta u TOrontu ljudi u 50-ima imaju sposobnost bilateralizacije, odnosno boljeg korišćenja obe strane mozga pri razmišljanju što mladi najčešće ne mogu. Osim toga, oni su generalno zadovoljniji i srećniji nego mlađi ljudi, što takođe pozitivno utiče na moždane funkcije
 
Član
Učlanjen(a)
26.04.2011
Poruka
277
*
Njegov predivni um: unutar mozga idiot savanta krije se paralelni svet
Autorka: Rachel Dowd

U mislima Daniela Tammeta, srede su plave. Kao i broj 9, koji je, takođe, i visok i priziva osećaj veličine. Više voli množenje od bilo koje druge računske operacije, iako je u stanju da gotovo odmah podeli broj gotovo do stote decimale. Njegov omiljeni broj je 4, zato što je istovremeno i stidljiv i ćutljiv, 89 ga podseća na sneg koji pada, a 5 je glasan kao udar groma. Reč grom je narandžasta, kao što su i sve reči koje počinju slovom t, ali narandžasta je u stvari čista i sjajna kao led. Dovoljno je reći da mozak Daniela Tammeta ne funkcioniše kao vaš.

Kao prvo, on je savant, što, po definiciji, znači da poseduje izuzetnu inteligenciju ili talenat združen sa razvojnim poremećajem. Darold Treffert, profesor kliničke psihijatrije na University of Wisconsin – Madison Medical School-u i autor knjige Extraordinary People, *pojašnjava da postoje tri nivoa Savantovog sindroma: fragmentisane veštine (splinter skills) uključuju opsesivnu preokupaciju i memorisanje činjenica i raznoraznih informacija – što brzo i efikasno objašnjava fenomen onog momka kojeg smo svi videli i koji može da nabroji sve ikad napisane pesme Beatlesa, uključujući njihovu dužinu i album na kom se nalaze. Talentovani savant je neko ko je stručan za muziku, slikarstvo ili matematiku što je posebno impozantno, ako se ima u vidu njegov hendikep. Ali izuzetni savant (prodigious savant), a Tammet je jedan od pedeset takvih na celom svetu, poseduje veštine koje su toliko posebne da bi bile zapanjujuće čak i da nisu u kontrastu sa njegovim hendikepom.

„Ako zanemarimo hendikep, izuzetnog savanta bismo mogli nazvati genijem. To je veoma neobično stanje unutar drugog takođe neobičnog stanja.“ – rekao je Treffert, koji je bio konsultant na snimanju filma Rain Man.

Razvojni poremećaj karakterističan za Tammeta je Aspergerov sindrom, blaga, visoko funkcionalna forma autizma. Statistički podaci o tome koliko autističnih ljudi ima baš Aspergerov sindrom su neprecizni, ali ako se uzme u obzir da više od pola miliona ljudi u Ujedinjenom Kraljevstvu (gde Tammet živi) ima neki od oblika autizma, ovaj poremećaj je jedna od stvari po kojoj on nije toliko jedinstven. Jedan od deset ljudi, sa autističnim poremećajem, pokazuje neku vrstu naglašenog talenta. Oni koji imaju Aspergerov sindrom često imaju normalan ili visok koeficijent inteligencije i imaju odlične sposobnosti u pogledu jezika i učenja. Međutim, slično onima koji pate od drugih tipova autizma, oni koji imaju Aspergerov sindrom imaju poteškoća sa društvenim interakcijama, insistiraju na rutini i pokazuju sklonost ka opsesivnom ponašanju. U Tammetovom slučaju, to znači da on svako jutro meri svoju jutarnju porciju cerealija, dok ne izmeri tačno 45 grama i prebrojava sve delove odeće koje ima na sebi pre izlaska iz kuće. Prijatelji koji svrate bez prethodnog najavljivanja mogu da izazovu ’nuklearnu katastrofu’, kao i odlazak u gužvu u velikom supermarketu. U stvari, ako ove poslednje dve stvari posluže kao kriterijumi, može biti da smo svi pomalo autistični.

Što se tiče njegovog izuzetnog talenta, Tammet je u stanju da, dok trepneš, obavlja računske operacije. Napamet je izrecitovao više od 22.000 decimalnih mesta iracionalnog broja pi. Govori deset jezika, od kojih je jedan naučio za nedelju dana. Sve je to fenomenalno, naravno, ali način na koji on to radi je upravo ono što ga čini tako posebnim. Čak i u krugu izuzetnih, on se ističe.

Tammet vidi brojeve (a do izvesne mere i reči) kao oblike, boje, teksture, pokrete, pa čak i emocije. To stanje zove se sinestezija (synesthesia). On ima jedinstvenu reakciju na svaki broj do 10.000. Kada množi, on vidi dva različita oblika koji spontano oblikuju treći u sredini koji, onda, on prepoznaje kao novi broj. Množenje bilo kod broja sa 11 prati osećaj da se brojevi tumbaju na dole u njegovoj glavi. „To je kao da radite matematiku, a da ne morate da razmišljate.“ – piše on u svojim memoarima nazvanim Born on a Blue Day.

Daniel Bor, iz odeljenja za proučavanje kognitivnih i mozdanih funkcija (Cognition and Brain Sciences Unit) u okviru Medical Research Councila u Cambridge-u, u Engleskoj, zajedno sa svojim kolegom Jackom Billingtonom iz Autism Research Center-a na univerzitetu u Cambridge-u, proučavao je Tammetovu sposobnost da obrađuje nizove brojeva i pamti ih u tačno određenom redosledu. Tammet može da zapamti nizove od 12 cifara, u poređenju sa većinom ljudi koji su uglavnom u stanju da upamte šest.

„Danielova sposobnost da pamti brojeve, a verovatno i njegova sposobnost da radi proračune, iako je to mnogo veća misterija, nastale su zahvaljujući kombinaciji dva činioca. Kao prvo, njegov Aspergerov sindrom mu pruža mogućnost da se dublje koncentriše na jednu stvar i tako nadmašuje sve u onoj oblasti koju izabere da o njoj opsesivno misli. I kao drugo, smatramo da vrlo neobična forma Danielove sinestezije uzrokuje da on pretvara sve te brojeve u nešto što je još određenije i uređenije i time ih čini lakšim za pamćenje.“ – kaže Bor.

To je prilično lepo i neobično zavidno, kada malo bolje razmislite. Autizam je Tammeta mogao ostaviti izdvojenog i izolovanog, ali njegov jedinstven odnos sa brojevima obezbedio mu je dinamičnu zajednicu sačinjenu od ličnosti i zanimnjivosti koje možda i premašuju iskustva prosečnog čoveka. „Mnogi savanti se povlače u svoje rituale i veštine, kada su uznemireni i povređeni i u tom smislu njihove sposobnosti postaju potpora i uteha. Danielovo doživljaj je bogatiji. To je mesto na kojem on može da ispituje i istražuje, mesto koje boji um. Više je od potpore i utehe – obogaćivanje je.“ – objašnjava Treffert.

Dakle, pitanje ostaje: „Da li vaš mozak ima istu, samo uspavanu sposobnost, kakvu ima Tammetov?“ „I da i ne. Otkrivamo da neki skriveni potencijali čuče u svima nama, ali nismo svi neotkriveni umetnici poput Pikasa.“ – zaključuje Treffert.
 
Natrag
Top