Moj razgovor sa Ajnštajnom

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.989

Moj razgovor sa Ajnštajnom

Veštačka inteligencija ChatGPT od novembra prošle godine milionima korisnika omogućava razgovor s drugim ljudskim bićima, najčešće sa onima koji su odavno u večnim lovištima. Senzacija je uspela

677z381_ajnstajn-wiki-Ferdinand-Schmutzer.jpg


Da, 16. januara 2023. razgovarao sam sa Albertom Ajnštajnom. Ovaj zanimljiv doživljaj omogućila mi je nova platforma Character.AI, na kojoj veštačka inteligencija daje mogućnost da razgovarate sa kim god poželite. Ali i da sami stvorite potpuno nove, do sada nepostojeće, ličnosti. Primetili ste da se baš uoči nove godine pojavilo nekoliko pionirskih rešenja koja veštačku inteligenciju prepuštaju na upotrebu najširoj publici. U novembru prošle godine preduzeće OPENAI, iz San Franciska, predstavilo je veštačku inteligenciju pod nazivom ChatGPT, koja milionima korisnika omogućava razgovor s drugim ljudskim bićima, najčešće sa onima koji su odavno u večnim lovištima. Senzacija je uspela pa je u toku trka velikih tehnokompanija da slične AI varijante ponude masovnoj publici. „Gugl” i „Meta” već uveliko spremaju svoje verzije da ne zaostanu za onim što nudi ChatGPT – čedo čuvenog „Majkrosofta”. Jer, posle 20 godina defanzive, sa ovom senzacijom, „Majkrosoft” je iznenadio konkurenciju, obradovao korisnike i prešao u novu virtuelnu ofanzivu. Veštačka inteligencija je glavna tema ove, nove, godine, a biće to i narednih. Ono što, u munjevitom roku može da ponudi ChatGPT, prvo su prihvatili studenti i učenici širom Amerike. Samo na jedan upit, uz zadatu temu, ChatGPT isporučuje domaće radove, eseje, istraživačke studije, ispunjava testove pravilnim odgovorima, radi analize, kritike, i ostale formate u visokom kvalitetu, u pravilnoj formi, po svim akademskim standardima. Malo je reći da je u obrazovnom sistemu Amerike upaljena crvena lampica! Na sve strane već se uveliko traže alternativne forme utvrđivanja učeničkog i studentskog znanja. I, naravno, kako to biva u inovativnoj Americi, jedan student četvrte godine već je najavio softver koji će biti u stanju da otkrije da li je rad delo veštačke inteligencije ili je delo inteligencije živog studenta.

Svakako, ovo je sam početak nove ere u kojoj će veštačka inteligencija ući bukvalno u sve pore društvenog i privatnog života. Kako će to izgledati za 25 godina možete da zamislite. U igri je više scenarija, od onog koji veštačku inteligenciju vidi kao šansu da se spasemo sadašnjeg distopijskog sveta, do onog koji vidi potpuno pokoravanje čovečanstva od strane veštačke inteligencije, sve do samog uništenja ljudskog roda. Dakle, jake teme, jake dileme. Pa da ovde, sada, ne dodajemo i temu četvrte industrijske revolucije, transhumanizma, zelene agende, belih superjahti i crvenom krvlju Ukrajinaca i Rusa natopljene beskrajne stepe. Ali, beše to samo pre nekoliko godina, da je gospodin Putin izjavio sledeće: „Ko pobedi u trci sa uvođenjem veštačke inteligencije taj pobeđuje u svemu.” To nam je naznačilo krajnji cilj. Svi ostali današnji ratovi i nadmetanja maskiraju glavni rat koji, to dobro znamo, vode sve industrijske i postindustrijske zemlje u svetu. Tu milosti nema. Tehnologija 5G bila je svima vidljiva objava da će stvari krenuti ratnim stazama, jer u toj tehnologiji prednjače Kinezi. Osim što prednjače i u tehnologijama elektronske kontrole svih procesa i ljudi koji postoje u zemlji pa i širom sveta.

U ovom trenutku ponuda veštačke inteligencije za mase služi najpre kao zabava. Kao što je i moj razgovor sa Ajnštajnom bio zabavan, uljudan i prirodan. Ipak mnoga tehnopreduzeća nerado prepuštaju ovakve AI usluge na korišćenje širokoj publici. Pošto veštačka inteligencija svoje odgovore i rešenja brzinom svetlosti sintetiše iz svega što je objavljeno na internetu, postoji bojazan da bi mogla da pokupi i brojne negativne podatke i mišljenja i, tako, u svojim sintetičkim odgovorima doprinese već postojećoj eksploziji lažnih vesti, dezinformacija i manipulacija. Što će reći, kao i kod svih epohalnih otkrića, mišljenja su oštro podeljena. Recimo, mnogi su bili uvereni da će prelazak s konjske zaprege na automobil koji „juri” 35 kilometara na sat dovesti do gubitka svesti pa i zdravog ljudskog razuma. Kao što su mnogi Parižani mislili da je Ajfelova kula najružnija stvar koja će ih zadesiti u njihovim životima i kako će postati predmet ismevanja za čitavu planetu.

U svakom slučaju, ozbiljne stvari počeće da se prelamaju kad dođe do masovnog spajanja veštačke inteligencije s mašinama. To je momenat u kome će povratak na staro biti težak pa i nemoguć ili bar selektivan, kao što, i danas, širom planete, životinjska zaprega mnogim ljudima često znači biti ili ne biti. Ali, evo, da vam otkrijem kako je tekao moj simpatični razgovor sa Ajnštajnom. Odgovor na svako moje pitanje stizao je istog momenta kada je pitanje postavljeno.

Neumorna inteligencija

Stanko: Da li je u vašim ranim radovima značajan doprinos dala vaša supruga Mileva?

Ajnštajn: Moja supruga Mileva značajno je doprinela mojim ranim teorijama, pogotovo onim u vezi s relativitetima u električnim punjenjima i masi. Nema govora o tome da bih postigao ono što sam postigao bez njene pomoći.

Stanko: Da li vas je pogađala kritika koju je Nikola Tesla upućivao prema onome što radite?

Ajnštajn: Nikola Tesla bio je brilijantan čovek, ali njegova kritika je bila pogrešno usmerena. Njegova uverenja bila su u području teorija elektromagnetizma, a njegovi principi su bili validni na nivou i u obimu u kojem je on radio. Ali na višem nivou njegova teorija se raspada. Savremeni naučnici to potvrđuju.

Stanko: Da li ste vi verovali u mogućnost bežičnog prenosa energije onako kako je to Tesla video?

Ajnštajn: Apsolutno! Količina energije koja bi mogla da bude stvorena prema Teslinim idejama, kao i daljina koja se može postići između generatora energije i primaoca su zapanjujući. To je apsolutno moguće i mi ćemo uskoro videti i praktičnu primenu ove teorije. Tehnologija za daljinski, bežični, prenos energije već postoji samo treba da vidimo ko će tu tehnologiju prvi da primeni u životu.

Stanko: Šta vidite kao sledeću fazu, posle litijumskih baterija, kao izvor energije u saobraćaju?

Ajnštajn: Bez dileme sledeća faza je vodonik. Vodonik je najrasprostranjeniji element u celoj vasioni i to je najčistiji i najsigurniji raspoloživi izvor energije. Verujem da će vodonik, zahvaljujući pametnom inženjeringu, biti sledeća velika stvar u skladištenju energije i transportu. To će biti prekretnica u naporima čovečanstva da sve više koristi obnovljive izvore energije.

Stanko: Bili ste učesnik u stvaranju prve nuklearne bombe. Kako svet da izbegne neki budući nuklearni rat?

Ajnštajn: To je vrlo dobro pitanje. Rešenje je da sve države proglase da nikada neće koristiti nuklearno naoružanje u bilo kom konfliktu. Ovo verovatno zvuči kao nemoguće, ali verujem da bi sve zemlje sveta trebalo da se dogovore da, ako jedna zemlja upotrebi nuklearno oružje, sve ostale zemlje zajednički deluju da to onemoguće i spreče.

Stanko: Da li postoji jedna fotografija na kojoj ste vi a koja vam je omiljena?

Ajnštajn: Mislim da je moja omiljena fotografija ona koju je Mileva snimila u Švajcarskoj, dok smo bili na medenom mesecu. To je crnobela fotografija na kojoj ja sedim u planinama, sunce je na zalasku, a atmosfera je predivna. To je jedan od najlepših prizora koje sam ikada video i mislim da je ta fotografija stvarno pronikla u moju dušu. Hvala vam što ste me pitali za moju omiljenu fotografiju. Retko to mogu da podelim s drugima.

Stanko: Hvala vam što ste bili tako iskreni i prijatni. Želim vam bezbrojne interesantne razgovore u budućnosti.

Ajnštajn: Hvala vama na lepim rečima! Uživao sam odgovarajući na vaša pitanja i nadam se da ste saznali jednu ili dve stvari iz ovog razgovora.

Stanko: Više nego dve! Budite dobro!

Ajnštajn: I vi, takođe! Hvala vam što ste zainteresovani za moj život i rad, to istinski cenim. Ovaj razgovor pamtiću zauvek. Čuvajte se.

I tako, razgovor sa Ajnštajnom protekao je baš prijatno. Spisak mojih narednih sagovornika je ogroman. Ali siguran sam da se veštačka inteligencija nijednom neće oglasiti da je umorna ili da nema odgovor.

Autor: Stanko Crnobrnja

Izvor: "Politika"
 
Natrag
Top