Mlinovi odlaze u bankrot kad treba platiti pšenicu

PYC

Član
Učlanjen(a)
04.10.2009
Poruka
11.506
Paori još razmišljaju kome da predaju žito

Mlinovi odlaze u bankrot kad treba platiti pšenicu



Izvor: Blic Milan Laketić | 21. 07. 2011. - 00:02h

NOVI SAD - Proizvođači žita, u godini rekordnih prinosa, u velikoj su neodumici kome da prodaju hlebno zrno. Mnogi mlinovi i otkupljivači su im ostali dužni za lanjsku i preklanjsku pšenicu, a pitanje je koliko će ih ove godine ući u otkup i kome proizvođači mogu da veruju.

160489_vojmlin-1_f.jpg


Propao je i mlin u Gložnjanu

Situacija nije nimalo dobra, kaže poljoprivrednik Goran Simetić iz Žablja. Barem desetak vojvođanskih mlinova i otkupnih firmi nije isplatilo seljacima dug jer su bankrotirali. U problemu je nekada vodeća među kompanijma iz pekarske i mlinske branše subotička “Fidelinka”. Ovo preduzeće je kupila kompanija „Mineko”, čija je primarna delatnost bilo rudarstvo pa se moglo i pretpostaviti da će poljoprivreda biti zanemarena i da se ne piše dobro ni „Fidelinki”, ni radnicima, ni hiljadama hektara najbolje vojvođanske zemlje.

Ovih dana „drma” se tle pod nogama i rumskom „Vulin komercu”, kojem su godinama sremski seljaci predavali pšenicu. Za žito sremskih ratara ove godine nisu zainteresovane ni druge mlinarske firme, saznajemo iz razgovora s ovdašnjim proizvođačima. Jer prošle nedelje je uhapšen Dragan Vulin (44) iz Rume, direktora privrednog društva “Vulin komerc”. On je osumnjičen za zloupotrebu službenog položaja tešku više od 3,2 miliona evra. Pored Vulina, krivična prijave podnete su i protvi njegovih saradnika M. K. i D. D., ali i Lj. Lj. iz “Agro-mega-invest” iz Rume, B. S. iz “Silosa 1. maj” iz Rume, kao i R. I. iz “Silosa 1. maj”. Pre Vulinovog hpšenja Privredni sud u Zrenjaninu otvorio stečaj u Vulinovom industrijsko-poljoprivrednom preduzeću „Grmeč”, čime su banatski paori ostavljeni na vetrometinu i milost švercera.



Ninkovima mlin duguje dva miliona

Među onima koji su poslovali sa mlinom iz Žablja ranijih godina najgore je prošla porodica Ninkov iz Čuruga. - Moja porodica je poslednje dve godine predali mlinu, odnosno Dušanu Bundalu, 174.219 kilograma pšenice u ukupnoj vrednosti od 1.916.409 dinara - naglašava Siniša Ninkuv.
Mlin u Žablju takođe nije isplatio dugovanja poljoprivrednicima iz 2008, 2009, 2010. godine, a potraživanja su od 2.000 evra do nekoliko desetina hiljada.
- Brat i ja od žabaljskog mlina potražujemo 280 tona robe. Neshvatljivo je kako se pojedini vlasnici mlinova ponašaju prema poljoprivrednicima. Bili smo primorani da podnesemo tužbu protiv mlina u Žablju, a postupak je u februaru pokrenula Služba za privredni kriminal, međutim, Tužilaštvo još nije reagovalo - kaže u razgovoru za „Blic” Goranov brat Zoran Simetić, napominjući da je iz žabaljskog mlina prodata i njegova roba koja je bila na lageru, na čuvanju, za šta nije dobio pare.


Nekadašnji direktor žabaljskog mlina “Stevan Dukin” Bundalo je nakon što ga je kupio od Agencije za privatizaciji 2003. godine od poljoprivrednih proizvođača iz centralne Bačke i Banata otkupljivao žito, mlinske proizvode prodavao, a poveriocima pšenicu nije plaćao. Istovremeno, pored paora zadužio se kod mnogih poslovnih banaka i poljoprivrednih preduzeća pa su njegove obaveze prema poveriocima i državi zbog neplaćenih poreza narasle za više miliona evra.
Bundalo je kršeći zakonske propise i trgovačka pravila, saznaje “Blic” od istražnih organa, brašno od tuđeg žita prodavao mimo finansijskih tokova direktno, ali i preko posrednika za keš kupcima na Kosovo i Metohiju.


Spisak mlinova koji duguju seljacima je poduži. Proletos je bankrotstvo proglašeno u mlinu „Agro-miksa“ iz Gložana, koji je ostao poljoprivrednicima dužan za preuzeto žito. Novosadski mlin „Danubijus” posluje u sistemu „Delta agrara“ ima svoju pšenicu pa poljoprivrednici ne mogu na njega da računaju.


- Mnogi mlinovi su ostali dužni poljoprivrednicima, ali tu odgovornosti ima i država. Mora neko da stoji iza tih firmi jer se ne sme dozvoliti raznim „tašnama, mašnama i pečatima” da varaju paore i da im ne plaćaju robu mesecima, da se jedne firme zatvaraju, a otvaraju druge pod novim imenom, ali s istom „ekipom” - kaže Siniša Ninkov, poljoprivrednik iz Čuriba, uz ocenu da se rokovi plaćanja moraju zakonski ograničiti.


Međutim, Zoran Simetić ne misli da će poljoprivrednici imati problem s tim da li će imati ko da kupuje njihovo žito.
- U svakom slučaju, od države zavisi da li ćemo imati tržište - veli Simetić. - U svemu tome, značajnu bi ulogu mogla odigrati javna skladišta, ali trebaće još dugo da ovaj sistem zaživi.
 
Natrag
Top