Šta je novo?
SerbianForum

Dobrodošli na SerbianForum.org, mjesto na kojem možete pronaći apsolutno sve, mjesto druženja i odlične zabave!

Mjerne jedinice u fizici

  • Začetnik teme Mr.Daky
  • Datum pokretanja
Mr.Daky

Mr.Daky

Cupidon
VIP
Snaga-vat

Snaga-vat




Vat (simbol: W) je izvedena jedinica SI sistema za snagu.
Jedan vat je jedan džul energije po sekundi.
Vat je jedinica za snagu ili količinu energije po jedinici vremena.
1 W = 1 J/s = 1 njutn metar po sekundi
a formula je P = E / t
Jedinica vat je nazvana po Jamesu Wattu zbog njegovog doprinosa razvoju parnog stroja, bila je prihvaćena na Drugom kongresu britanskog društva za unapređivanje nauke (Second Congress of the British Association for the Advancement of Science) 1889. godine i na 11. Generalnoj konferenciji za utege i mjere (Conférence Générale des Poids et Mesures) 1960.
Kada se koristi zajedno s jedinicom vremena, izraz vat se koristi za izražavanje utroška energije. Npr., kilovat-sat je količina energije koju troši uređaj od jednog kilovata u vremenu od jednog sata; što odgovara iznosu od 3.6 megadžula (1 sat = 3600 sekundi). Megavat dan (MWd ili MW•d) je jednak 86.4 GJ (1 dan = 86400 sekundi). Ove se jedinice često koriste kada govorimo o elektranama i računima za struju.


Električki vat (skraćenica: We) je pojam koji se odnosi na snagu proizvedenu kao električnu snagu. Mogu se koristiti i SI prefiksi, kao na primjer električni megavat (MWe) i električni gigavat (GWe).
Termički vat (skraćenica: Wt). Ovaj se pojam odnosi na proizvedenu toplinsku snagu. Mogu se koristiti i SI prefiksi, kao na primjer termički megavat (MWt) i termički gigavat (GWt).
Na primjer, nuklearna elektrana može koristiti fizijski reaktor za proizvodnju topline (toplinski izlaz) koji stvara paru koja pogoni turbine za proizvodnju električne energije.
 
Mr.Daky

Mr.Daky

Cupidon
VIP
Snaga magnetnog polja -Tesla

Snaga magnetnog polja -Tesla






Tesla (simbol T) je izvedena mjerna jedinica SI sustava za jačinumagnetskoga polja (fizikalnu veličinu koju inženjeri ponekad nazivaju gustoća magnetskog toka ili magnetska indukcija).
1 T = 1 Wb/m2 = 1 kg•s–2•A–1
Tesla je vrijednost ukupnog magnetskoga toka podijeljena s površinom kroz koju magnetski tok prolazi.


Magnetna indkcija se definiše kao broj linija magnetnog polja po jedinici površine . Svojstvo magneta da mijenjaju okolinu u kojoj se nalaze je nazvano magnetno polje . Dogovoreno je da se magnetno polje predstavlja linijama koje imaju smjer od sjevernog ka južnom polu magneta. Što je magnetno polje jače linije polja su gušće. Jedinica za jačinu magnetnog polja je Veber [Wb]. Na primjer ako se magneta koji je postavljen na vodoravnu površinu raspu sitni komadici metala , a zatim izazovu blage vibracije površine na kojoj se nalati magnet . Komadići metala će se postaviti u pravcu linija magnetnog polja i vizuelno predstaviti magnetno polje magneta .


U geofizici se kao jedinica izvan SI sustava koristi jedinica gama, 1 γ = 10-9 T = 1 nT.


 
Mr.Daky

Mr.Daky

Cupidon
VIP
Frekvencija - herc

Frekvencija - herc




Herc (znak: Hz) mjerna je jedinica za frekvenciju u Međunarodnom sustavu (SI) i ubraja se u izvedene jedinice SI. Definira se kao jedan ciklus periodične pojave u sekundi:
1 Hz = 1 s−1
Češće korišteni višekratnici su:
kiloherc, tisuću herca (1 kHz = 1×103 Hz)
megaherc, milijun herca (1 MHz = 1×106 Hz)
gigaherc, milijarda herca (1 GHz = 1×109 Hz)
teraherc, bilijun herca (1 THz = 1×1012 Hz)


Jedan herc jednostavno znači jedan u sekundi (1/s); 100 Hz znači sto u sekundi i tako dalje. Jedinica se može primijeniti na bilo koji periodični događaj – na primjer, možemo reći da sat kuca na 1 Hz, ili možemo reći da ljudsko srce kuca na 1,2 Hz. Nasuprot tome, frekvencije slučajnih događaja, kao što je radioaktivni raspad, izražavaju se u bekerelima.
Da bi se izbjegla zabuna periodičko ponavljanje kuteva se obično ne izražava u hercima, već se u tim slučajevima koristi jedinica kutne brzine kao što je radijan u sekundi (rad/s). Pri okretanju diska kod jednog okretaja u minuti (o/min) možemo reći da se disk okreće kutnom brzinom od 0,105 rad/s ili frekvencijom od 0,017 Hz, gdje frekvencija u hercima odražava broj cijelih okretaja u sekundi.


Jedinica herc je nazvana u čast njemačkog fizičara Heinricha Rudolfa Hertza koji je dao važan doprinos znanosti na području elektromagnetizma i usvojena je 1960. godine na Općoj konferenciji za mjere i utege (Conférence générale des poids et mesures). Time je zamijenjeno prethodno ime jedinice, ciklus u sekundi (engl. cycles per second – cps), zajedno s pripadajućim višekratnicima, naročito kilocycles (kc) i megacycles (Mc). Pojam ciklus u sekundi se do 1970. uglavnom prestao koristiti.
 
Mr.Daky

Mr.Daky

Cupidon
VIP
Otpor - om

Otpor - om





http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/dc/Ohm3.gif/220px-Ohm3.gif
Om (označava se grčkim slovom Ω) je mjerna jedinica za električni otpor.
Definira se kao vrijednost otpora na kojem pri protjecanju struje od jedan amper nastaje pad napona od jedan volt.
1 Ω = 1 V / 1 A = 1 m²·kg·s–3·A–2
Jedinica je nazvana prema njemačkom fizičaru Georgu Simonu Ohmu koji je istraživao odnos između struje i napona u metalnim vodičima.


Georg Simon Ohm (Erlangen, 16. ožujka 1787. - München, 7. srpnja 1854.), njemački fizičar.
Istaknuo se radovima s područja elektriciteta i magnetizma. Formulirao je zakon prema kojem je jakost struje koja prolazi vodičem proporcionalna naponu (Ohmov zakon). Proučavao je nastajanje topline u vodiču kojim protječe struja, a bavio se različitim problemima s područja akustike. Mjerna jedinica Ohm (Ω) kojom se iskazuje vrijednost električnog otpora nazvana je po njemu. Istraživao je i u području akustike, optike, metala i matematike.



 
Mr.Daky

Mr.Daky

Cupidon
VIP
Jačina napona - volt

Jačina napona - volt








Volt (eng. volt; simbol: V) je SI izvedena jedinica za električni potencijal i napon (izvedena iz ampera i vata). Dobila je naziv u čast Alesandra Volte, koji je 1800. godine izumeo prvu hemijsku bateriju.
Volt se definiše kao potencijalna razlika na provodniku kada struja od jednog ampera utroši jedan vat snage. Stoga se u SI osnovi predstavљa kao m2 · kg · s-3 · A-1, što može da se predstavi i kao jedan džul energije po kulonu, J/C. U suštini, volt meri koliko kinetičke energije nosi svaki elektron, meren u kulonima, pored naelektrisanja. Pa se tako volt, jedan faktor energije, množi strujom, amperom, da bi se dobila ukupna električna snaga struje u vatima.
Od 1990. godine, volt se internacionalno održava koristeći Džozefsonov efekat, gde se koristi konvencijom utvrђena vrednost za Džozefsonovu konstantu, ustanovљenu na osamnaestoj Generalnoj konferenciji težina i mera kao
K{J-90} = 0.4835979 GHz/µV.


Razliku električnog potencijala možemo zamisliti kao sposobnost pomicanja električnog naboja kroz otpor. U suštini, volt mjeri koliko kinetičke energije posjeduje pojedini elektron. Broj elektrona se mjeri kao napon, u kulonima. Stoga volt pomnožen s tokom struje, mjerna jedinica amper što je kulon po sekundi, daje ukupnu električnu snagu struje, u vatima. U vrijeme kad se u fizici riječ sila koristila dosta slobodno, razlika potencijala je nazvana kao elektromotorna sila ili ems – pojam koji se i danas koristi u pojedinom kontekstu.




Nominalni naponi poznatih izvora:
Radni potencijal neuronske ćelije: 40 milivolti
Jedan članak, jednokratne baterije (npr. AAA, AA, C i D članci): 1.5 volti
Električni sistem automobila: 12 volti
Domaćinstva: 120 volti Sjeverna Amerika, 230 volti Evropa [1]
Visokonaponski dalekovod: 110 kilovolti i više (1150 kV je rekord iz 2005)
Munja: 100 megavolti


Instrumenti za mjerenje razlike potencijala obuhvaćaju voltmetar, potenciometar (kao mjerni sklop) i osciloskop. Voltmetar radi na principu mjerenja struje kroz stabilni otpornik, koja je prema Ohmovom zakonu, proporcionalna razlici potencijala na krajevima otpornika. Potenciometar radi na principu uravnoteženja nepoznatog napona nasuprot poznatom naponu u mosnom spoju. Katodni osciloskop radi na principu da pojačava razliku potencijala i koristi je za otklanjanje elektronskog snopa (elektronske zrake) iz ravne putanje, pa je tako nastali otklon proporcionalan razlici potencijala.
 
Mr.Daky

Mr.Daky

Cupidon
VIP
Katalitička aktivnost - katal

Katalitička aktivnost - katal






Катал је СИ изведена јединица за каталитичку активност. Дефинише се као молови у секунди. Име катал се користи за ову јединицу већ деценијама, али је тек 1999. постала званична СИ изведена јединица Резолуцијом 12 двадесетпрве Генералне конференције тежина и мера, на предлог Међународне федерације клиничке хемије и лабораторијске медицине. Формалним усвајањем катала се нада да ће се смањити коришћење не-СИ јединице зване "јединица", симбол "U", дефинисане као микромолови у минуту. Сада се у пракси "јединице" чешће користе него катал, али њиховој дефиницији фали кохерентност са СИ системом.
Катал се не користи да изрази темпо реакције; то се изражава у моловима у секунди. Он се користи за мерење количине катализатора. Један катал трипсина, на пример, је она количина трипсина која разбија један мол пептидне везе у секунди.


Katal se koristi za izražavanje toka reakcije; to se izražava sa jedinicom mol po sekundi. Katal se koristi za izražavanje katalitičke aktivnosti koja je osobina katalizatora. Katal je invarijanta procedure mijerenja, ali numerična vrijednost nije, te ona zavisi od eksperimantalnih uslova. Jedan katal tripsina, na primjer, je količina tripsina koja razdvaja mol peptidnih veza po sekundi pod specifičnim uslovima.
Naziv katal je korišteno decenijama, te je postao službena SI jedinica 1999. godine.


 
Mr.Daky

Mr.Daky

Cupidon
VIP
Pritisak - paskal i bar

Pritisak - paskal, bar, atmosfera







Paskal (eng. pascal; simbol: Pa) je SI jedinica za pritisak. Ekvivalentan je jednom njutnu po kvadratnom metru. Jedinica je nazvana po Blezu Paskalu, poznatom francuskom matematičaru, fizičaru i filozofu.
1 Pa
= 1 N/m2 = 1 (kg·m/s2)/m2 = 1 kg/m·s2
= 0.01 milibar
= 0.00001 bar
Ista jedinica se koristi za Jungov modul elastičnosti i silu zatezanja
Standardni atmosferski pritisak je 101.325 Pa = 101,325 kPa = 1.013,25 hPa = 1.013,25 mbar = 760 tora
Meteorolozi širom sveta su dugo vremena merili vazdušni pritisak milibarima. Posle uvođenja SI jedinica, mnogi su želeli da očuvaju uobičajene brojke za pritisak. Stoga, meteorolozi danas koriste hektopaskale za vazdužni pritisak, koji su ekvivalentni milibarima, dok se slični pritisci daju u kilopaskalima u praktično svim drugim poljima, gde se prefiks hekto retko ikada i koristi.
1 hektopaskal (hPa)
= 100 Pa = 1 mbar
1 kilopaskal (kPa)
= 1,000 Pa = 10 hPa
U bivšem sovjetskom metar-tona-sekunda sistemu jedinica, jedinica za pritisak je pieze, što je ekvivalentno jednom kilopaskalu.




1 бар 100,000 Pa
1 милибар 100 Pa
1 атмосфера 101,325 Pa
1 mmHg (или Тор) 133.332 Pa
1 инч Hg 3,386.833 Pa



Bar







Bar je mjerna jedinica za pritisak izvan Međunarodnog sistema jedinica (SI) kojoj je upotreba zakonom iznimno dopuštena bez ograničenja. Bar je metrička nekoherentna jedinica približno jednaka atmosferskom pritisku i danas je definisana preko jedinice SI paskal (Pa) tako da vrijedi:
1 bar = 100 kPa
Time se postiglo da bar može u primjenama gdje nije potrebna naročita preciznost (npr. u tehnici) direktno zamijeniti starije nezakonite jedinice standardnu i tehničku atmosferu.
U meteorologiji se za mjerenje atmosferskog tlaka koristila 1000 puta manja jedinica milibar (mbar). Kako bi se zadržale iste brojevne vrijednosti umjesto milibara se danas koristi hektopaskal:
1 mbar = 1 hPa


Stare mjere za pritisak


1 kilopond na kvadratni metar kp/ m2 = 9, 8 Pa
1 tehnička atmosfera at = 98 00 Pa = 1 kp/ c m2
1 fizička atmosfera atm = 1 0 325 Pa
1 mmHg (visina živinog stuba) = 1 33,22 Pa
Mjere izvan SI
funta po kvadratnom inču
barye
tehnička atmosfera 1 kgf/cm2 (14.223 psi).





 
A

adakobra

Član
Podržavam rad. Jedna mala korekcija: kilogram nije mjerna jedinica za težinu već za masu. Težina je sila pa je njena mjerna jedinica njutn. Pozzz:dtyste:
 
Top