Metode umnožavanja pčela: Paketni rojevi, rojenje sa proizvodnjom matičnjaka, mladom pčelom, podjela

LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
PAKETNI ROJEVI

Prodaje se kao paketni roj, koga čine samo pčele i matica, bez ramova. Paketni roj se formira trešenjem pčela sa ramova u posebne kutije. Paketni roj se prodaje obično u težini 1,2 kg. Poželjno je roj kupiti što ranije u sezoni, najbolje već krajem maja ili početkom juna, da bi se do kraja ljeta razvio u društvo. Preporučuje se ići po roj kada je sunčano i lijepo vrijeme, najbolje u podne jer će tada biti najviše mlade pčele u košnici kod istresanja, a izletnice će biti napolju. Ne odlazite po roj u večernje časove jer je starija pčela u košnicu, te ćete tada dobiti dosta stare pčele. Paketne rojeve ne treba kupovati poslije juna, osim ako im obezbijedimo izgrađeno saće i rezerve meda. Početnicima se skreće pažnja da ne kupuju rojeve sa pčelinjaka bližih od 3-4 km, zbog mogućnosti vraćanja izletnica na staro mjesto, niti sa pčelinjaka koji su zaraženi bolestima i u propadanju.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Paketni rojevi zahtijevaju nešto veću i pažljiviju njegu. U prvo vrijeme, malo se sporije razvijaju od rojeva na ramovima, ali zato imaju i niz prednosti. Cijena im je niža, izgrađuju prvoklasno mlado saće, siguri smo da preko saća nećemo prenijeti bolesti te da možemo efikasno tretirati protiv varoe. Paketni rojevi se naseljavaju isključivo pred sumrak, jer se pčele inače mogu razletjeti po drugim košnicama. Kavez sa maticom se izvadi i okači među ramove, pčele stresu iz kutije i košnica zatvori. Da im se 200-300 g sirupa . Prvi izlet pčela sutradan je vrlo intenzivan, dosta lutaju i nalijeću u druge košnice. Dva-tri dana ćemo ih ostaviti na miru (uz večernje prihranjivanje), a zatim pogledati. Skoro uvijek prime maticu. Ako se useljava više paketnih rojeva bilo bi poželjno da košnice sa useljenim rojevima nisu blizu jedna pored druge radi orijentacije pčela i ulaska pčela u svoje košnice (može se desiti da jedno društvo ojača a drugo oslabi). Smanjiti leto na 2- 3cm.
Po naseljavanju paketnog roja ne smijemo da propustimo priliku da izvršimo efikasno tretiranje protiv varoe, dok u košnici nema zatvorenog legla, dakle - prvih 6 do 7 dana. Ako smo u mogućnosti da ih svakodnevno prihranjujemo (300-500 g sirupa), ili ima dobre paše, najbolje je da ih naselimo isključivo na satne osnove. Pri tome na 1,2 kg pčela se stavlja 5 DB ramova ili 7 Lr ili 10 RV. Tako ćemo, za kratko vrijeme dobiti mlado, zdravo i ispravno izgrađeno saće. Ukoliko ih ne možemo hraniti baš svakog dana u početku, a nema paše, poželjno je gnijezdo formirati sa 3-4 satne osnove, kraj kojih se stavlja po 1 ram sa medom i polenom sa obje strane.
Za desetak- petnaestak dana, paketni roj će potpuno izgraditi 5-6 satnih osnova i matica zaleći 3-4 rama. Kritičan period nastaje već poslije desetak dana jer nema dovoljno pčela da hrane leglo, stare izumiru a nove se još ne rađaju. Najidealnije ih je tada pojačati sa 200-300 g mladih pčela, ali i bez toga, roj će se uspješno razviti. Dalje se njeguje isto kao i roj na ramovima i do jeseni postiže snagu društva. Sada smo sigurni da nema varoe
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
ROJENJE SA PROIZVODNJOM MATIČNJAKA

Košnicu u kojoj smo pratili pčelinju zajednicu i imamo uvida o kvalitetu matice, iskoristićemo za rojenje i proizvodnju matičnjaka.

Maticu vadimo u nukleus sa 2 rama starog legla, jedan meda, jedan perge i 2 prazna urađena mlada gdje je bar jedno leglo izašlo - sve to stavljamo u nukleus, istresemo malo pčele, sipamo vodu u skrajnji ram . Pčele starke vratiće se u svoju košnicu kojoj ćemo skinuti medište (Praktičan primjer dugogodišnjeg pčelara Slobodana Jevtića: na 20 rama ostavlja plodište sa 10). Pčele će odmah izvući matičnjake, a matica u nukleus početi će da leži, a u slučaju da nemamo nekog unosa možemo dodati stimulativno u zbijeg jedan poluram sa medom radi stimulacije i pokretanja matice da počne sa zaleganjem, ili sipati šećerni sirup.

Peti dan pokidaćemo matičnjake u košnicu iz koje smo uzeli maticu, zatim izvadimo ona dva rama iz nukleusa koji su ubačeni kao novi, a da je iz njih izašla bar jedna tura legla i ubacimo u centar legla, u pčelinju zajednicu na ta dva rama mladog legla izvući će odmah kvalitetne matičnjake u velikom broju. A u nukleus matica nastavlja da polaže jaja. Deseti dan od stavljanja mladog legla ocijenimo koliko možemo izvaditi matičnjaka, i toliko izvadimo iz jakih pčelinjih zajednica ramove (bez matice koja ostaje uz pčelinju zajednicu) sa zatvorenim leglom, medom i pergom u nukleuse. Pčele starke vratiće se u svoje zajednice, iz nukleusa obavezno na skrajnim ramovima sipati vodu u prazne ćelije. Jedanaesti dan mnogo tankim a i uzanim nožem pažljivo opkrajamo matičnjake i stavljamo u nukleuse na leglo uz pomoć čačkalica. Ostavimo i u pčelinju zajednicu iz koje vadimo matičnjake. Dokle god se ovo radi – hrana, prihrana mora biti u izobilju. Čekamo da se vrate matice sa opolodnje. Kod vraćanja sa oplodnje bitno je da tada ima unosa da mlade počnu što prije zaležanje, a da li ćemo nositi van pčelinjaka ili u vaš pčelinjak - na vama je da odlučite
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
ROJENJE MLADOM PČELOM

Pri ovom načinu stvaranja novog društva (nukleusa), treba staviti praznu košnicu ili nucleus na neko prazno mjesto u pčelinjak, zatim se uzmu ramovi sa leglom po mogućnosti što više otvoreno ali mora biti pokriveno pčelama, te se prenesu u nukleus koji smo spremili. To je najbolje uraditi kada zabijeli bagrem, jer svima je jasno da ako želimo dosta meda - pčele trebamo osloboditi od hranjenjea legla. U slučaju bagrema – 'što jače društvo a što manje legla' - daje najbolje rezultate.
Kod prebacivanja, pčele izletnice vratiće se u svoju košnicu, a preostale mlade pčele obrazovaće novo društvo, kojem se dodaje sparena matica ili zreo matičnjak od predhodne operacije stvaranja matičnjaka.
Ramovi za obrazovanje novih nukleusa uzimaju se samo iz jakih pčelinjih zajednica koja imaju 8-9 rama sa leglom 15-16 ulica sa pčelom.

Slobodan Jevtić, dugogodišnji pčelar, navodi svoje iskustvo: Ovaj posao se obavlja po lijepom i toplom vremenu, kada su pčele vrlo aktivne. Društvo od koga ću obrazovati drugo novo društvo pregledam da utvrdim njegovo stanje. Pošto pronađem maticu obilježim ramove koje ću premjestiti, a zatim stavljam u košnicu koju sam prije toga stavio u pčelinjak tamo gdje je imalo prazno mjesto, uzmu se ramovi sa otvorenim leglom - 2 rama meda, 1 ram perge - sve sa pčelom. Osim toga, uzmu se još dva-tri rama sa pčelom i stresu se u košnicu iz drugih pčelinjih zajednica, pčele se pospu sa šećerom u prahu. Dobro je što imam i okrugla leta tako da mi se pčele ne zadržavaju na poletaljci. Tuče i tuđice nema jer toga u bagremu nema!

Leto se suzi toliko da mogu proći po jedna ili dvije pčele, u skrajnji ram stavi se voda ili u hranilicu. Do večeri stare pčele se vrate svom matičnom društvu, a nukleusu se doda u večernje sate sparena matica u matični kavez ili zreo matičnjak. Društvu od kojeg se obrazuje nukleus, umjesto oduzetih ramova daju se ramovi sa satnim osnovama za gradnju ili već izgrađene osnove.
Nekoliko dana nakon obrazovanja izdvajanja isti se ojača jednim ramom legla različite starosti, uzme se opet iz neke jake pčelinje zajednice ali bez pčele. Taj postupak se ponavlja nekoliko puta dok se roj ne razvije u normalnu pčelinju zajednicu koja će biti spremna za pašu. Ovakvi rojevi obrazuju se po završetku jače prve proljećne paše , ili prije bagrema, kada se očekuje druga glavna paša, koja počinje krajem juna i početkom jula. Na ovaj način mogu se obrazovati i društva korišćenjem nukleusa sa prezimljenim maticama. Dokle god je razvitak pčelinje zajednice, nove i stare, ako su u njoj ubačeno satne osnove u iste - mora imati unosa iz prirode ili davati stimulativnu prihranu.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
PODJELA NA POLA

Kada smo iscijedili med, društva su dostigla maksimum razvoja, imamo prazne košnice ili nukleuse, trebamo uraditi podjelu pčelinje zajednice na pola. Za podjelu se odaberu najjača društva, koja imaju po 8-9-10 rama legla od 15 do 20 kg meda, 15do 17 ulice pčele, 2, 3, 4 rama perge. Podjela se izvodi poslijepodne, kada postoji intezivan let pčela. Do košnice čija se podjela društva izvodi postavlja se prazna košnica iste boje. Prema iskustvu Slobodana Jevtića, čije su košnice istih svijetlih boja – kod istih boja ne dolazi do pometnje pčela.

Na nosačima se stavi prazna košnica pored košnice koja će se dijeliti na pola. Iz gnijezda se vadi i premješta polovina ramova sa leglom, medom, pergom i pčelama koje su na njima. Predhodno se odluči kojem će društvu pripasti matica.
Gnijezda zatim treba ograničiti na po jedno tijelo i obje pomaknuti lijevo-desno za po otprilike 50- 60cm od mjesta gdje je stajala osnovna. Na taj način pčele koje su bile napolju pri povratku ne nalaze svoju košnicu na mjestu, pa ulaze lijevo i desno u obje ali ipak veći je ulazak u košnicu u kojoj je matica. Ujutru treba dodati društvu bez matice sparenu maticu u matični kavez ili matičnjak. Ako ima mjesta, sutra mogu košnice da se razmaknu za još ali i ne mora.
Primjenom ovog metoda doprinosi se očuvanju biološke cjelovitosti svakog od društava. Ona imaju dovoljno pčela i leglo različitih starosti, te se ne narušava njihov normalan život.
Do jeseni oba društva se dobro razviju i blagodareći tome uspješno prezime. Sljedeće godine u novoj sezone ona su ravnopravni učesnici u glavnoj paši.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
FORMIRANJE ROJA IZ VIŠE PČELINJIH ZAJEDNICA

Ovaj način uvećavanja je brz razvitak pčelinjih novostvorenih zajednica, a da se ne gubi ništa od zajednica od kojih hoćemo da stvorimo novu.

Kada smo proizveli matičnjake i kada znamo koliko imamo, treba uraditi sljedeće:
Po lijepom i vedrom vremenu bez vjetra, danju u popodnevnim časovima, iz nekoliko društava uzmemo po jedan-dva rama sa zrelim leglom i pčelom i stavimo u jednu košnicu ili nukleus u zavisnosti šta nam treba. Tu dodamo jedan ram sa medom i pergom, istu pčelu koju smo ubacili posolimo sitnim mljevenim šećerom i odozgo poprskamo rakijom ili povidonom razrijeđenim sa vodom, da bi pčela bila smirena i da ne dolazi do tuče iste.
Vodimo računa da ne uzmemo maticu ni iz jedne zajednice. Kada smo formirali brojčano pčelinjih zajednica prema broju matičnjaka koliko imamo, i ako radimo na istom pčelinjaku, izletnice će se vratiti u svoje košnice, ostaće samo mlade pčele kojima sutradan dodamo po jedan matičnjak koji ćemo prikačiti čačkalicom u središte legla i ne mnogo nisko zbog temperature. Opet voda u krajnji ram, čekamo da izađe matica na oplodnju, po povratku krećemo sa stimulacijom da bi što prije počela polagati jajašca.
Uspjeh se najbolje postiže kada se takav roj ili pčelinja zajednica odnese dalje od pčelinjaka tako da se pčela ne može vrati u svoja matična društva. Sutradan se izvrši pregled novostvorene zajednice, ubaci se kavez sa sparenom maticom, ali obavezno doda ram u zbijeg sa medom da bi se izazvao unos meda radi lakšeg prijema matice, jer imamo stariju pčelu. Takvom stimulacijom matica koja je ubačena počeće ranije zaliježanje i sigurnost prijema je veća.
Ako neko ima strah od prijema, može maticu držati u kavezu tri dana pa da se provjeri kako se pčela ponaša, ako se ustanovi da je sve u redu istu se može pustiti, ako pčela ne sklupčava maticu - sve je u redu.
Ovaj način je najbrši i najbezbolniji i ne ostavlja posljedice na zajednice iz kojih se uzima leglo. U te iste zajednice iz kojih se uzme leglo dodaje se po ram-dva, ili urađeni ramovi ili ramovi sa satnim osnovama. Ovakvim radom smanjuje se u znatnoj mjeri nagon za rojenjem.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
TARANOVA DASKA

Prema ovom metodu, provjeri se da li ima matičnjaka u košnici kao i matica, maticu se spusti sa ramom na dasku, istrese drugi pa matica lagano skine na stalak, koji se namjesti ispred košnice tako da je udaljen od leta 10cm.
Nakon toga stresu se na podnožje stalka sve pčele iz košnice, zajedno sa maticom. Starije pčele će se podići i u letu vratiti natrag u košnicu. Mlade pčele, pa i one aktivno rojevne, puzat će po stalku prema košnici, ali će ih razmak do leta zaustaviti i one će se pomalo skupljati u hrpu ispod stalka gdje će i ostati da vise. Tako će se za dan i pol do dva izvršiti dijeljenje,i gotov će roj mirovati kao i svaki prirodni roj. Pred veče sam, navodi Jevtić, istresao u drugu košnicu na dva urađena ostalo satne, kako stoje stvari košnica se može postaviti upravo kraj one iz koje je istresen, jer se pčele roja neće vraćeti.

Rojevne pčele starosti su do dvadeset i jedan dan, dok su fiziološki to pčele koje ne luče vosak niti održavaju leglo. Taranov je osmislio vrstu 'rampe' za pčele koja se sastojala od dvije daske međusobno spojene na način da simuliraju uzletno-sletnu stazu. Dio koji se stavlja 10 cm do košnice je razdvojen dok je suprotan međusobno spojen. Tako rampa dobija oblik slova V. Na donjem se kraju rampe, na mjestu gdje je spojena, lagano ometu sve pčele ukljućujući i maticu. Stare pčele vratit će se u košnicu dok će se mlade pčele, uključujući i one aktivno rojevne, po stalku takođe penjati prema košnici, ali ih sam razmak (10cm) do leta zaustavlja i one se malo pomalo sakupljaju u klupko ispod stalka gdje ostaju mirno visiti poput roja. Takav se roj predvečer jednostavno otrese u novo pripremljenu košnicu. Ako je u zajednici iz koje je istresen roj bila matica koja je zalijegala, takva matica mora biti i u istresenom roju. Ako je bila nesparena, roj će biti zadovoljan i s takvom maticom
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
PELETOV NAČIN ROJENJA

Postoji jedan način vještačkog razrojavanja kod kojeg se ne okrnji osnovna snaga pčelinjeg društva od kojeg se pravi roj. Od osnovnog društva se ne uzimaju ni pčele ni leglo za novi roj nego samo med. Osim toga, nikakav rizik ne postoji kod pravljenja roja na njegov način. Pelet je to opisao u svojoj knjizi 'A Living from Bees' - Kad je društvo dovoljno razvijeno, premjesti se ram sa maticom u jedan prazan nastavak na podnjaču i sa strane se dodaju izgrađeni ramovi. Iznad tog plodišta stavi se matična rešetka, zatim jedan nastavak sa praznim izgrađenim ramovima a na njega staro plodište sa cijelim sadržajem uz dodatak jednog rama koji nedostaje... Na tom gornjem plodištu otvori se leto i cio nastavak okrene za 180stepeni. Nakon 24 sata umetne se u to gornje plodište zatvoreni matičnjak u jedan središnji ram u kom ima zatvorenog legla. Ili, ako ima matičnjaka u košnici samo se vrši podizanje sa okretanjem. Kad se izlegne matica može kroz to gornje leto izaći na oplodnju. Kad se matica oplodi, počeće sa leženjem u tom gornjem plodištu, dok stara matica u donjem plodištu nije ni prekidala leženje. Za tri nedjelje će se u gornjem plodištu izleći svo leglo od stare matice. Novonastalo leglo od mlade matice biće novi dodatak snazi društva. Kada bude većina okvira u gornjem plodištu zalećena, može se ono prenijeti na novo mjesto, jer je u njemu kompletan roj. Većina pčela koje potiču od stare matice vratiće se na staro mjesto tako da snaga osnovnog društva neće biti okrnjena. Navedenim postupkom je otklonjeno rojenje jer je stara matica dobila dovoljno prostora za leženje, prinos meda kod osnovnog društva nije smanjen a broj društava je uvećan za 100%. Ukoliko rojevi nisu poželjni plodisti društva se mogu spojiti, ostaviti mlada matica i povećati prinos na narednoj paši.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
ROŠFUSOVA METODA

Kako navodi Slobodan Jevtić, radio je u 10 pčelinjih zajednica na način sličan Rošfusovom metodom, samo što je u njegovom slučaju gornji dio podijeljen na pola a ne kao kod Rošfusove metode na tri dijela. Sve je urađeno po pravilu i u pravom vremenu u snazi punoj pčelinjih zajednica i u pašnom periodu.

Kako navodi ovaj dugogodišnji pčelar, probao je jednu turu u 10, trebalo je imati 20 mladih i 10 starki a od svega toga je dobio samo jednu mladu. Razlog totalnom neuspjehu je što su se izmiješali formoni, morale su matične prije oplodnje da se prekriju limom, svuda su postojali matičnjaci ali povratak sa oplodnje je učinio svoje ili pak nepovratak - ostalo je da se ponovi ali sa limovima štamparskim preko matične rešetke.
 
Natrag
Top